ZAGREB - Odluka mlade švicarske nogometne zvijezde Ivana Rakitića da zaigra za hrvatsku reprezentaciju, osim prvotnog slavlja, poprilično je uznemirila njegovu obitelj u gradiću Möhlin pokraj Basela.
Zbog njegove odluke da dres švicarske reperezentacije zamijeni hrvatskim grbom, obitelj je danima dobivala anonimna pisma i uvredljive telefonske pozive, o čemu su ovih dana pisali i neki švicarski mediji. U tabloidu "20 minuta" otac Luka Rakitić čak se požalio kako sumnja da će nakon svega uspjeti dobiti švicarsko državljanstvo iako tamo radi već više od 20 godina i ima svoju gipsarsku radionicu.
Rečeno mi je da vjerojatno moj zahtjev sada ne bi dobio podršku građana, pa da pričekam pet-šest mjeseci dok ne prođe afera, rekao je Luka Rakitić, Ivanov otac
No, u današnjem razgovoru za naš list Luka Rakitić "spušta loptu". Kaže da je pritisak popustio, da vjeruje kako će "sve ipak doći na svoje", a da su dijelom sve napuhali tamošnji mediji. Švicarska je, uz Hrvatsku, njegova zemlja i voli tamo živjeti. Ipak, priznaje da nije lako.
- Dobivali smo pisma s porukama "Napolje!", "Za vas je Balkan!", "Kada vam polazi vlak za Zagreb?". Telefon nam je znao zvoniti usred noći. No, sada se ipak sve smirilo. Vjerujem da će tako i ostati. Ne treba od toga praviti cirkus - kaže Luka Rakitić koji o neugodnim anonimnim pismima nije izvijestio policiju.
No, u četvrtak je pozvan na ručak s predsjednikom općine Fredyjem Boenijem, na kojem očekuje "smirivanje strasti".
Neslužbeno je iz gradskih struktura Luki Rakitiću ipak sugerirano da sada, zbog uzavrelih "nogometnih" strasti, možda nije vrijeme da traži švicarsko državljanstvo. Da sa zahtjevom pričeka do kraja godine.
Naime, kako nam je potvrđeno i u švicarskom veleposlanstvu u Zagrebu, za dobivanje švicarskog državljanstva u nekim je manjim mjestima u Švicarskoj od presudnog značaja i mišljenje lokalne zajednice o osobi koja podnosi zahtjev. Uz formalne uvjete - poput dužine boravka, znanja jezika i kulture - u nekim je gradićima odlučujući stav građana o "kandidatu". Ukratko, u tim je sredinama presudan glas susjeda! A takva je upravo procedura u gradiću Möhlinu gdje živi obitelj Rakitić, objašnjava nam Ivanov otac.
- Rečeno mi je da vjerojatno moj zahtjev sada ne bi dobio podršku građana, pa da pričekam pet-šest mjeseci dok ne prođe afera - kaže Luka Rakitić.
On i njegova supruga imaju stalni boravak koji im pruža gotovo istovjetna prava i obveze kao i švicarskim državljanima, ali bi sa švicarskom putovnicom ipak bilo lakše.
- Kao švicarski državljanin plaćao bi manji porez i imao više beneficija za moju tvrtku - kaže Luka Rakitić. On je prije 6-7 godina odustao od zahtjeva za državljanstvom zbog, kako kaže, "nepotrebnih pitanja o njemačkom jeziku, visini neke planine ili o tome tko je na čelu neke političke stranke".
I nova hrvatska uzdanica Ivan Rakitić, uz hrvatsko, tek od 2003. godine ima švicarsko državljanstvo. Iako je još 1988. godine rođen u Švicarskoj, tek je prije četiri godine podnio zahtjev za prijem. Uz njega, švicarske papire dobio je i stariji brat Dejan. Sada će obitelj Rakitić pokrenuti proceduru i za 12-godišnju kćer.
- Želio bih da sve ovo što prije završi. Mogu živjeti i bez švicarskog državljanstva. Bitnije je da se zna kako se Švicarska nogometna federacija loše ponijela prema mojem Ivanu, a takvo se talentirano dijete ovdje nije rodilo zadnjih 50 godina - razočaran je otac Luka.
U hrvatskom veleposlanstvu u Bernu kažu da im se obitelj Rakitić nije obratila za pomoć.
Fredy Boeni, načelnik općine Möhlin, danas nije bio spreman komentirati čitav slučaj pravdajući se cjelodnevnim sastancima.
Mladen Petrić već dugo zna za prijetnje koje stižu na telefon i kućnu adresu obitelji Rakitić u Möhlinu, no ne smatra da je riječ o opasnosti zbog koje bi trebalo zatražiti policijsku zaštitu.
- Švicarci nisu takvi da bi nekome prijetili fizičkom silom, to su neki navijači koji se osjećaju povrijeđeni Rakitićevim odlaskom u Schalke i izborom Hrvatske. Mojima nitko nije prijetio, no ja nisam nisam igrao za švicarsku U-21 reprezentaciju, pa su moje priključenje hrvatskoj vrsti lakše preboljeli - kaže Petrić. (N. L.)
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozorava da ocjene "lojalnosti" koje u postupku dobivanja državljanstva ovise o mišljenju lokalne sredine mogu biti dvosjekli mač.
- Državljanstvo nije klasično pravo, nego neka vrsta "milosti" i diskrecijskog prava države. I u SAD-u svi ljudi s istim uvjetima za državljanstvo ne mogu ostvariti to pravo. Ovakvim zakonskim rješenjima koji bitan dio odluke prepuštaju građanima, neovisno o stalnim uvjetima za državljanstvo, otvaraju mogućnost da predrasude lokalne zajednice određuju prijem ili odbijanje državljanstva - upozorava Malčić. On kao hrvatski ombudsman nema nikakvih nadležnosti u "slučaju Rakitić" iako se radi i o hrvatskim državljanima, jer je riječ o drugoj državi i njezinim zakonima. Prema Malčićevu mišljenju, Luka Rakitić možda bi trebao poslušati sugestiju i pričekati sa zahtjevom za švicarskim državljanstvom dok opadne medijska pražnja za čitav slučaj.
Profesor Žarko Puhovski smatra da model po kojem o državljanstvu odlučuje i lokalna zajednica može biti dobar isključivo u stabilnom socijalnom okruženju, a što je u većini i sama Švicarska.
- To je Rousseauov model demokracije koji može funkcionirati uz uvjet da nisu na djelu vjerska ili svjetonazorska neslaganja. Problem nastaje ako ta prava traži osoba koja po svojim karakteristika bitno odskače od sredine, bogatstvom, porijeklom ili navikama. Ukratko, lakše se prihvaćaju oni koji "ne strše" - kaže Puhovski. On smatra da bi takav način bio neodrživ u Hrvatskoj, posebno 90-ih godina, ali da se Švicarska s time uglavnom zna nositi. Primjer su, kaže, kosovski Albanci koji su 80-ih i 90-ih godina masovno dobivali švicarske papire, da bi to drastično opalo nakon napisa o albanskoj mafiji.
- Bitno je da postoji kontrola izvršne vlasti koja može preispitati neopravdano odbijanje lokalne zajednice - upozorava Puhovski.
Veronika Rešković
Zbog njegove odluke da dres švicarske reperezentacije zamijeni hrvatskim grbom, obitelj je danima dobivala anonimna pisma i uvredljive telefonske pozive, o čemu su ovih dana pisali i neki švicarski mediji. U tabloidu "20 minuta" otac Luka Rakitić čak se požalio kako sumnja da će nakon svega uspjeti dobiti švicarsko državljanstvo iako tamo radi već više od 20 godina i ima svoju gipsarsku radionicu.
Rečeno mi je da vjerojatno moj zahtjev sada ne bi dobio podršku građana, pa da pričekam pet-šest mjeseci dok ne prođe afera, rekao je Luka Rakitić, Ivanov otac
|
- Dobivali smo pisma s porukama "Napolje!", "Za vas je Balkan!", "Kada vam polazi vlak za Zagreb?". Telefon nam je znao zvoniti usred noći. No, sada se ipak sve smirilo. Vjerujem da će tako i ostati. Ne treba od toga praviti cirkus - kaže Luka Rakitić koji o neugodnim anonimnim pismima nije izvijestio policiju.
No, u četvrtak je pozvan na ručak s predsjednikom općine Fredyjem Boenijem, na kojem očekuje "smirivanje strasti".
Neslužbeno je iz gradskih struktura Luki Rakitiću ipak sugerirano da sada, zbog uzavrelih "nogometnih" strasti, možda nije vrijeme da traži švicarsko državljanstvo. Da sa zahtjevom pričeka do kraja godine.
Naime, kako nam je potvrđeno i u švicarskom veleposlanstvu u Zagrebu, za dobivanje švicarskog državljanstva u nekim je manjim mjestima u Švicarskoj od presudnog značaja i mišljenje lokalne zajednice o osobi koja podnosi zahtjev. Uz formalne uvjete - poput dužine boravka, znanja jezika i kulture - u nekim je gradićima odlučujući stav građana o "kandidatu". Ukratko, u tim je sredinama presudan glas susjeda! A takva je upravo procedura u gradiću Möhlinu gdje živi obitelj Rakitić, objašnjava nam Ivanov otac.
- Rečeno mi je da vjerojatno moj zahtjev sada ne bi dobio podršku građana, pa da pričekam pet-šest mjeseci dok ne prođe afera - kaže Luka Rakitić.
On i njegova supruga imaju stalni boravak koji im pruža gotovo istovjetna prava i obveze kao i švicarskim državljanima, ali bi sa švicarskom putovnicom ipak bilo lakše.
- Kao švicarski državljanin plaćao bi manji porez i imao više beneficija za moju tvrtku - kaže Luka Rakitić. On je prije 6-7 godina odustao od zahtjeva za državljanstvom zbog, kako kaže, "nepotrebnih pitanja o njemačkom jeziku, visini neke planine ili o tome tko je na čelu neke političke stranke".
I nova hrvatska uzdanica Ivan Rakitić, uz hrvatsko, tek od 2003. godine ima švicarsko državljanstvo. Iako je još 1988. godine rođen u Švicarskoj, tek je prije četiri godine podnio zahtjev za prijem. Uz njega, švicarske papire dobio je i stariji brat Dejan. Sada će obitelj Rakitić pokrenuti proceduru i za 12-godišnju kćer.
- Želio bih da sve ovo što prije završi. Mogu živjeti i bez švicarskog državljanstva. Bitnije je da se zna kako se Švicarska nogometna federacija loše ponijela prema mojem Ivanu, a takvo se talentirano dijete ovdje nije rodilo zadnjih 50 godina - razočaran je otac Luka.
U hrvatskom veleposlanstvu u Bernu kažu da im se obitelj Rakitić nije obratila za pomoć.
Fredy Boeni, načelnik općine Möhlin, danas nije bio spreman komentirati čitav slučaj pravdajući se cjelodnevnim sastancima.
Mladen Petrić već dugo zna za prijetnje koje stižu na telefon i kućnu adresu obitelji Rakitić u Möhlinu, no ne smatra da je riječ o opasnosti zbog koje bi trebalo zatražiti policijsku zaštitu.
- Švicarci nisu takvi da bi nekome prijetili fizičkom silom, to su neki navijači koji se osjećaju povrijeđeni Rakitićevim odlaskom u Schalke i izborom Hrvatske. Mojima nitko nije prijetio, no ja nisam nisam igrao za švicarsku U-21 reprezentaciju, pa su moje priključenje hrvatskoj vrsti lakše preboljeli - kaže Petrić. (N. L.)
|
Petrić: Švicarci nikad ne prijete silom
|
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozorava da ocjene "lojalnosti" koje u postupku dobivanja državljanstva ovise o mišljenju lokalne sredine mogu biti dvosjekli mač.
- Državljanstvo nije klasično pravo, nego neka vrsta "milosti" i diskrecijskog prava države. I u SAD-u svi ljudi s istim uvjetima za državljanstvo ne mogu ostvariti to pravo. Ovakvim zakonskim rješenjima koji bitan dio odluke prepuštaju građanima, neovisno o stalnim uvjetima za državljanstvo, otvaraju mogućnost da predrasude lokalne zajednice određuju prijem ili odbijanje državljanstva - upozorava Malčić. On kao hrvatski ombudsman nema nikakvih nadležnosti u "slučaju Rakitić" iako se radi i o hrvatskim državljanima, jer je riječ o drugoj državi i njezinim zakonima. Prema Malčićevu mišljenju, Luka Rakitić možda bi trebao poslušati sugestiju i pričekati sa zahtjevom za švicarskim državljanstvom dok opadne medijska pražnja za čitav slučaj.
|
Malčić: Državljanstvo nije pravo nego 'milost'
|
Profesor Žarko Puhovski smatra da model po kojem o državljanstvu odlučuje i lokalna zajednica može biti dobar isključivo u stabilnom socijalnom okruženju, a što je u većini i sama Švicarska.
- To je Rousseauov model demokracije koji može funkcionirati uz uvjet da nisu na djelu vjerska ili svjetonazorska neslaganja. Problem nastaje ako ta prava traži osoba koja po svojim karakteristika bitno odskače od sredine, bogatstvom, porijeklom ili navikama. Ukratko, lakše se prihvaćaju oni koji "ne strše" - kaže Puhovski. On smatra da bi takav način bio neodrživ u Hrvatskoj, posebno 90-ih godina, ali da se Švicarska s time uglavnom zna nositi. Primjer su, kaže, kosovski Albanci koji su 80-ih i 90-ih godina masovno dobivali švicarske papire, da bi to drastično opalo nakon napisa o albanskoj mafiji.
- Bitno je da postoji kontrola izvršne vlasti koja može preispitati neopravdano odbijanje lokalne zajednice - upozorava Puhovski.
|
Puhovski: Lakše se prihvaćaju oni koji se ne ističu
|
Veronika Rešković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....