ZAGREB- U hrvatskoj diplomaciji počinje velika rotacija veleposlanika i rezanje diplomatsko-konzularne mreže, potvrdili su u MVP-u. S ukupno 1432 zaposlenika (u Zagrebu i svim diplomatskim predstavništvima) i 81 diplomatskim predstavništvom u svijetu hrvatska diplomacija, kažu u MVP-u, ne odgovara ni veličini, ni gospodarskoj snazi Hrvatske. Priznaju, dakle, da je diplomacija prevelika i nedovoljno efikasna.
Karijerni diplomati
Za Hrvatsku bi bilo optimalno, izračunali su na Zrinjevcu, da MVP ima najviše 1100 zaposlenih. Usporedbe radi, u srpskoj diplomaciji radi 1130, a u slovenskoj 630 djelatnika. Da bi se to postiglo, tijekom 2009. slijedi smanjenje broja zaposlenih u MVP-u i raskidanje ugovora sa 30-ak ugovornih diplomata kojima ove godine istječe mandat. Bez posla u MVP-u i diplomaciji trebalo bi ostati oko 300 ljudi, a prema informacijama iz diplomatskih izvora već se smanjuje broj ljudi u predstavništvima. U Ministarstvu kažu da bi smanjenje broja zaposlenih trebalo biti provedeno do kraja mandata ministra Jandrokovića, ali najveći broj njih morat će otići tijekom 2009. i 2010. Veliki dio viška radne snage rasporedit će se u druga tijela državne uprave.
Gubitak posla u diplomaciji sigurno čeka samo ugovorne diplomate koji su dogovorili svoj angažman na određeno vrijeme. To se odnosi na njih oko 30 kojima mandati istječu već do lipnja. Ugovorni diplomati čine oko 20 posto diplomatskih kadrova, a cilj je Ministarstva smanjiti njihov broj na najmanju moguću mjeru. Njihove poslove trebali bi preuzeti karijerni diplomati.
Najveći broj ljudi morat će otići iz MVP-a ove i
iduće godine
Kad je Jandroković došao na Zrinjevac, najavio je otpuštanje oko 500 djelatnika. Tada se govorilo da čak trećina zaposlenih ionako ne radi dobro svoj posao, pa nemaju što tražiti u diplomaciji. Smanjenje broja zaposlenih počelo je još lani: u 2008. iz MVP-a je otišlo 117 djelatnika, a Ministarstvo je ukinulo i svaku suradnju s vanjskim djelatnicima preko student-servisa. Ukupni troškovi MVP-a u 2008. smanjeni su za 100 milijuna kuna.
Loši odnosi s Pakistanom
- Zbog svega toga nije bilo problema, Ministarstvo je normalno funkcioniralo, što znači da je to bio nepotreban trošak - kaže naš sugovornik sa Zrinjevca. O uštedama koje će donijeti novo smanjenje broja zaposlenih u MVP-u još nemaju izračune.
Osim broja zaposlenih, planira se smanjiti i broj diplomatskih predstavništava. U MVP-u još pripremaju analizu rada veleposlanstava i konzulata kako bi mogli odlučiti koja predstavništva više nisu potrebna. - Preispitat će se opravdanost svih predstavništava, osim onih u zemljama članicama EU i NATO-a - kaže naš sugovornik iz MVP-a. No, za sada se spekulira s ukidanjem oko sedam diplomatskih predstavništava. Iako se već govori da bi među njima mogla biti i veleposlanstva, to je teško očekivati jer takav je postupak uvijek politički osjetljiv. Malezija i Indonezija, koje se spominju, utjecajne su zemlje u islamskom svijetu i jugoistočnoj Aziji. Treba znati da Hrvatska, otkad je prije deset godina ukinula ambasadu u Pakistanu, nema s tom zemljom baš najbolje odnose. Vjerojatnije je stoga reducirati konzulate kojih u BiH, uz veleposlanstvo, ima tri.
Počasni konzuli
Ako je već nužan u Banjoj Luci i Mostaru, je li baš i u Tuzli? Ili u Njemačkoj, gdje ih je pet, a možda nije potreban onaj u Düsseldorfu ili Hamburgu. Tu su i SAD i Australija, svaka s po tri konzulata. Moguće je da će neka veleposlanstva biti znatno reducirana, a ne ukinuta, pa će u njima ostati samo veleposlanik i tajnica. A umjesto nekih konzulata, koji nisu opravdali postojanje, planira se angažirati počasne konzule.
Već do listopada istječe mandat 30 ugovornih diplomata
Zahtjev gospodarstvenika
U MVP-u planiraju i otvaranje novih veleposlanstava, i to u Iraku, a gotovo sigurno i u Azerbajdžanu, te Saudijskoj Arabiji ili Kataru. - To su od nas tražili gospodarstvenici - kažu na Zrinjevcu.
Velika promjena u diplomaciji dogodit će se i zbog dogovora premijera Sanadera i predsjednika Mesića da se od sada mora strogo poštovati načelo rotacije nakon isteka mandata veleposlanika. To znači da se veleposlanicima više neće produljivati mandat nakon što odrade četiri godine u nekoj državi. Oni će biti ili imenovani u drugu državu ili vraćeni u Zagreb. Tijekom 2009. mandat istječe 11 veleposlanika i osam generalnih konzula, a veleposlanicima u Austriji i Vatikanu mandat je već istekao krajem 2008.
Najbolje plaćeni hrvatski veleposlanici su oni u velikim, skupim metropolama poput Londona, Tokija i Pariza, i njihova plaća se kreće oko 35.000 kuna (zajedno s dodacima, tvrde u Ministarstvu vanjskih poslova).
A prosječni hrvatski diplomat, primjerice drugi tajnik veleposlanstva, prima plaću od oko 16.000 kuna.
ZAGREB- Svijet brzih komunikacija, interneta i globalizacije donosi potpuno nove zahtjeve pred diplomaciju. Velike zemlje nastavljaju sa svojom praksom, pa tako Turska i dalje čuva svoju prisutnost u oko 170 zemalja na svijetu, a SAD upravo sada planira gradnju nove zgrade ambasade u Beogradu. No, srednje i male zemlje, u velikoj mjeri i zbog troškova, moraju tražiti nove modele zastupanja interesa svojih građana, svoje politike i gospodarstva.
Usklađena vanjska politika
Jedan od klasičnih modela je korištenje usluga drugih zemalja. Tako će, recimo, građani Slovenije u mnogim zemljama svijeta moći koristiti usluge austrijskih predstavništava, a stanovnici baltičkih zemalja redovito će moći pokucati na vrata skandinavskih ambasada i riješiti svoje probleme. Skandinavske pak zemlje u mnogim diplomatski značajnim točkama već nastupaju sa zajedničkim predstavništvom - te zemlje, naime, usklađuju i svoje vanjske politike - u kojem se, jasno, dijele i troškovi.
Male se zemlje pak sve češće okreću jednom predstavniku koji ima minimalno lokalno pomoćno osoblje - vozač, tajnica - a zadužen je za više zemalja u regiji koje redovito obilazi. Tu praksu u sve većoj mjeri slijede i velike zemlje koje na nizu čak i diplomatskih poslova zapošljavaju lokalnu radnu snagu.
Što je hrvatski interes?
Hrvatska pak i dalje u većinu svojih predstavništava šalje vozače, sigurnjake i administrativno osoblje iz zemlje, čime se stvaraju veliki troškovi. A samo na toj se stavki može jako puno uštedjeti - i izbjeći niz skandala.
I možda najvažnije, za racionalizaciju je potrebno imati jasnu vanjskopolitičku strategiju koja mora odgovarati na ključno pitanje: što će biti u hrvatskom interesu za barem deset godina. Tek tada se može provesti ozbiljna racionalizacija, otvarati i zatvarati ambasade i konzulate. ( Željko Trkanjec)
Nikola Jelić
Karijerni diplomati
Za Hrvatsku bi bilo optimalno, izračunali su na Zrinjevcu, da MVP ima najviše 1100 zaposlenih. Usporedbe radi, u srpskoj diplomaciji radi 1130, a u slovenskoj 630 djelatnika. Da bi se to postiglo, tijekom 2009. slijedi smanjenje broja zaposlenih u MVP-u i raskidanje ugovora sa 30-ak ugovornih diplomata kojima ove godine istječe mandat. Bez posla u MVP-u i diplomaciji trebalo bi ostati oko 300 ljudi, a prema informacijama iz diplomatskih izvora već se smanjuje broj ljudi u predstavništvima. U Ministarstvu kažu da bi smanjenje broja zaposlenih trebalo biti provedeno do kraja mandata ministra Jandrokovića, ali najveći broj njih morat će otići tijekom 2009. i 2010. Veliki dio viška radne snage rasporedit će se u druga tijela državne uprave.
Gubitak posla u diplomaciji sigurno čeka samo ugovorne diplomate koji su dogovorili svoj angažman na određeno vrijeme. To se odnosi na njih oko 30 kojima mandati istječu već do lipnja. Ugovorni diplomati čine oko 20 posto diplomatskih kadrova, a cilj je Ministarstva smanjiti njihov broj na najmanju moguću mjeru. Njihove poslove trebali bi preuzeti karijerni diplomati.
Najveći broj ljudi morat će otići iz MVP-a ove i
iduće godine
|
Zrinjevac
|
Kad je Jandroković došao na Zrinjevac, najavio je otpuštanje oko 500 djelatnika. Tada se govorilo da čak trećina zaposlenih ionako ne radi dobro svoj posao, pa nemaju što tražiti u diplomaciji. Smanjenje broja zaposlenih počelo je još lani: u 2008. iz MVP-a je otišlo 117 djelatnika, a Ministarstvo je ukinulo i svaku suradnju s vanjskim djelatnicima preko student-servisa. Ukupni troškovi MVP-a u 2008. smanjeni su za 100 milijuna kuna.
Loši odnosi s Pakistanom
- Zbog svega toga nije bilo problema, Ministarstvo je normalno funkcioniralo, što znači da je to bio nepotreban trošak - kaže naš sugovornik sa Zrinjevca. O uštedama koje će donijeti novo smanjenje broja zaposlenih u MVP-u još nemaju izračune.
Osim broja zaposlenih, planira se smanjiti i broj diplomatskih predstavništava. U MVP-u još pripremaju analizu rada veleposlanstava i konzulata kako bi mogli odlučiti koja predstavništva više nisu potrebna. - Preispitat će se opravdanost svih predstavništava, osim onih u zemljama članicama EU i NATO-a - kaže naš sugovornik iz MVP-a. No, za sada se spekulira s ukidanjem oko sedam diplomatskih predstavništava. Iako se već govori da bi među njima mogla biti i veleposlanstva, to je teško očekivati jer takav je postupak uvijek politički osjetljiv. Malezija i Indonezija, koje se spominju, utjecajne su zemlje u islamskom svijetu i jugoistočnoj Aziji. Treba znati da Hrvatska, otkad je prije deset godina ukinula ambasadu u Pakistanu, nema s tom zemljom baš najbolje odnose. Vjerojatnije je stoga reducirati konzulate kojih u BiH, uz veleposlanstvo, ima tri.
Počasni konzuli
Ako je već nužan u Banjoj Luci i Mostaru, je li baš i u Tuzli? Ili u Njemačkoj, gdje ih je pet, a možda nije potreban onaj u Düsseldorfu ili Hamburgu. Tu su i SAD i Australija, svaka s po tri konzulata. Moguće je da će neka veleposlanstva biti znatno reducirana, a ne ukinuta, pa će u njima ostati samo veleposlanik i tajnica. A umjesto nekih konzulata, koji nisu opravdali postojanje, planira se angažirati počasne konzule.
Već do listopada istječe mandat 30 ugovornih diplomata
|
Rad na određeno
|
Zahtjev gospodarstvenika
U MVP-u planiraju i otvaranje novih veleposlanstava, i to u Iraku, a gotovo sigurno i u Azerbajdžanu, te Saudijskoj Arabiji ili Kataru. - To su od nas tražili gospodarstvenici - kažu na Zrinjevcu.
Velika promjena u diplomaciji dogodit će se i zbog dogovora premijera Sanadera i predsjednika Mesića da se od sada mora strogo poštovati načelo rotacije nakon isteka mandata veleposlanika. To znači da se veleposlanicima više neće produljivati mandat nakon što odrade četiri godine u nekoj državi. Oni će biti ili imenovani u drugu državu ili vraćeni u Zagreb. Tijekom 2009. mandat istječe 11 veleposlanika i osam generalnih konzula, a veleposlanicima u Austriji i Vatikanu mandat je već istekao krajem 2008.
Najbolje plaćeni hrvatski veleposlanici su oni u velikim, skupim metropolama poput Londona, Tokija i Pariza, i njihova plaća se kreće oko 35.000 kuna (zajedno s dodacima, tvrde u Ministarstvu vanjskih poslova).
A prosječni hrvatski diplomat, primjerice drugi tajnik veleposlanstva, prima plaću od oko 16.000 kuna.
|
Za rad u Tokiju plaća 35.000 kuna
|
ZAGREB- Svijet brzih komunikacija, interneta i globalizacije donosi potpuno nove zahtjeve pred diplomaciju. Velike zemlje nastavljaju sa svojom praksom, pa tako Turska i dalje čuva svoju prisutnost u oko 170 zemalja na svijetu, a SAD upravo sada planira gradnju nove zgrade ambasade u Beogradu. No, srednje i male zemlje, u velikoj mjeri i zbog troškova, moraju tražiti nove modele zastupanja interesa svojih građana, svoje politike i gospodarstva.
Usklađena vanjska politika
Jedan od klasičnih modela je korištenje usluga drugih zemalja. Tako će, recimo, građani Slovenije u mnogim zemljama svijeta moći koristiti usluge austrijskih predstavništava, a stanovnici baltičkih zemalja redovito će moći pokucati na vrata skandinavskih ambasada i riješiti svoje probleme. Skandinavske pak zemlje u mnogim diplomatski značajnim točkama već nastupaju sa zajedničkim predstavništvom - te zemlje, naime, usklađuju i svoje vanjske politike - u kojem se, jasno, dijele i troškovi.
Male se zemlje pak sve češće okreću jednom predstavniku koji ima minimalno lokalno pomoćno osoblje - vozač, tajnica - a zadužen je za više zemalja u regiji koje redovito obilazi. Tu praksu u sve većoj mjeri slijede i velike zemlje koje na nizu čak i diplomatskih poslova zapošljavaju lokalnu radnu snagu.
Što je hrvatski interes?
Hrvatska pak i dalje u većinu svojih predstavništava šalje vozače, sigurnjake i administrativno osoblje iz zemlje, čime se stvaraju veliki troškovi. A samo na toj se stavki može jako puno uštedjeti - i izbjeći niz skandala.
I možda najvažnije, za racionalizaciju je potrebno imati jasnu vanjskopolitičku strategiju koja mora odgovarati na ključno pitanje: što će biti u hrvatskom interesu za barem deset godina. Tek tada se može provesti ozbiljna racionalizacija, otvarati i zatvarati ambasade i konzulate. ( Željko Trkanjec)
|
Vozač i tajnica su sve što veleposlaniku treba
|
Nikola Jelić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....