Otkrivena tajna Judina evanđelja

ZAGREB - Juda Iškariotski bio je najdraži Isusov učenik, a njegova izdaja zapravo je bila dio božanskoga plana koji je omogućio Isusu da ispuni svoju sudbinu. Bez Judine izdaje, Isus ne bi bio razapet i tako se ne bi mogao ostvariti Božji plan da Isus spasi čovječanstvo od grijeha.



IZGUBLJENO EVANĐELJE



Najveći izdajnik u posljednjih 2000 godina od sutra bi trebao biti rehabilitiran u svojevrsnog heroja, a njegova dvomilenijska sramota trebala bi zauvijek biti izbrisana otkrivanjem sadržaja Evanđelja po Judi. Društvo National Geographic objavit će sutra u Washingtonu sadržaj engleskog prijevoda Evanđelja starog 1700 godina, a u nedjelju, 9. travnja, televizijska postaja National Geographic Channel TV publici u cijelom svijetu predstavit će stoljećima zagubljene svitke papirusa za koje tvrdi da su Judina evanđelja. Televizijsku emisiju, dvosatno specijalno izdanje, u nedjelju navečer prenosit će 163 zemlje svijeta na 27 jezika.

Vjerodostojno društvo



Svici su slučajno pronađeni krajem 70-ih godina prošlog stoljeća i nakon toga su podvrgnuti dugom i pedantnom znanstvenom istraživanju. Prema podacima National Geographica, riječ je o tekstu na 13 stranica, napisanom na koptskom jeziku, korištenom u Egiptu sredinom 3. stoljeća, u vrijeme kad se zemlja preobratila na kršćanstvo, a koji bi "mogao promijeniti svjetsku povijest". Činjenica da tako ugledno društvo stoji iza spisa donekle daje vjerodostojnost spisima koje skeptici i Crkva stavljaju u isti rang sa svicima s Crnog mora, istraživačkim knjigama poput "Sveta krv, sveti gral" i, naravno, književnim bestselerima poput "Da Vincijeva koda".



U znanstvenoj verifikaciji ranokršćanskog manuskripta sudjelovao je niz uglednih znanstvenika, među kojima i profesor Stefan Emmel s Muensterskog sveučilišta, no nijedan od njih nije želio davati nikakve izjave prije nedjeljne emisije.



Manuskript je otkriven u Egiptu, pretpostavlja se da datira iz 3. ili 4. stoljeća, a kopija je originalnoga grčkog rukopisa Evanđelja koji je datiran oko 150. godine. Iz onoga što je dosad poznato, ne samo da se Juda žrtvovao kako bi Isus mogao ostvariti svoju sudbinu spasitelja svijeta, nego mu je Isus i oprostio izdaju i poslao ga da se pokaje u pustinju.

Prati put Evanđelja



Iako sadržaj dosad nikada nije objavljen, o rukopisu se ipak dosta zna, prvenstveno zahvaljujući svjetskom autoritetu za biblijske i drevne jezike Jamesu M. Robinsonu, autoru knjige "The Secrets of Judas: The Story of the Misunderstood Disciple and His Lost Gospel" (Judine tajne: Priča o krivo shvaćenom učeniku i njegovu izgubljenom evanđelju), koja bi se od sljedećeg tjedna trebala naći u knjižarama. Robinson je, inače, i autor knjige, prevedene i na hrvatski, "Knjižnica Nag Hammadi", u kojoj je naveo što se spominje u uglavnom gnostičkim spisima otkrivenima 1945. godine u špiljama gornjeg Egipta.



U novoj knjizi, ovoj o Judi, Robinson istražuje što sve piše o Judi u Novom zavjetu te pokušava, dokle je bilo moguće, pratiti put Evanđelja po Judi koje se iznenada pojavilo na međunarodnom tržištu antikviteta 1983. godine, uz cijenu od tri milijuna dolara u Ženevi. Robinson u knjizi tvrdi da Evanđelje ne govori mnogo o Isusu i Judi, nego o gnostičkoj sekti iz sredine 2. stoljeća, poznatoj kao kainisti i nazvanoj prema sinu Adama i Eve, Kainu, koji je iz ljubomore ubio svog brata Abela. Kainisti su poznati po tome što su pokušali rehabilitirati sve negativne figure kršćanskih spisa, predstavljajući ih kao čuvare tajnih misterija, a to su, očito, pokušali i s Judom.



Evanđelje je, smatra Robinson, napisano stoljeće ili više nakon Judine smrti, a prvi put se pismeno spominje u starim zapisima osnivača rane crkve koji su se specijalizirali za lov na heretike: spominju ga Irenej iz Lyona u Spisu protiv krivovjeraca iz 180. godine i Epifanije s Cipra sredinom 4. stoljeća.



Dakle, zbog čega tolika vika oko ostataka nečega što nije evanđelje u pravom smislu riječi, dakle nije spis o Isusu, nije ga napisala osoba po kojem je nazvan, nego je propagandni materijal heretičke, odavno nestale sekte?

Marketinški dobar tajming



Robinson vjeruje da je stvar u tome što živimo u vremenu u kojem nekanonski spisi konačno mogu dobiti nekakvo priznanje.



Što god bilo istina, objava Evanđelja po Judi dobro je marketinški tempirana: dva je tjedna do Uskrsa, a za mjesec dana bi se u kinima trebao početi prikazivati film "Da Vincijev kod" u kojem je Crkva prikazana u nimalo laskavom svjetlu i gdje se također spekulira o još jednom zatajenom evanđelju, onome koje je navodno napisala Marija Magdalena, u toj verziji najdraža Isusova učenica i njegova životna suputnica, čija je uloga u kršćanskoj povijesti drastično umanjena, tvrde zagovornici teorija urota, jer je bila samo - žena.

Vatikan: Riječ je o religioznoj fantaziji

Ugledni talijanski katolički pisac Vittorio Messori, u intervjuu koji je dao torinskoj La Stampi, kaže kako Evanđelje po Judi otvara zanimljiva pitanja o ulozi Jude u Kristovu životu. U intervjuu je istaknuo da je ključna razlika između izgubljenog evanđelja i Biblije u tome kako se tretira pitanje oprosta. U otkrivenom rukopisu se tvrdi da je Isus oprostio Judi i poslao ga u pustinju da okaje grijehe.



U Novom zavjetu, u Evanđelju po Marku, Isus nije oprostio Judi, nego je rekao da bi onome tko ga je izdao bilo bolje da se nikada nije ni rodio. Nakon izdaje, Isus i Juda se više ne susreću, a Juda se, mučen grižnjom savjesti, ubije tako što se objesi. Isus umre na križu kako bi okajao grijehe čovječanstva, ali ni na jednom mjestu izričito ne oprosti svom izdajniku. Messori je u intervjuu naglasio da se nedostatak Isusova oprosta Judi u Bibliji čini čudnim za čovjeka boga koji je propovijedao oprost. Također, Isusov odabir Jude za učenika u samom početku se čini kao pogrešna procjena.



Vatikanski učenjak monsignor Walter Brandmuller, čelni čovjek Papinskog odbora za povijesne znanosti, novo je otkriće nazvao "religioznom fantazijom" koju "vjernici neće poduprijeti". Dodao je da će to samo stvoriti konfuziju kod vjernika.