Bogati, slavni, tašti ili sasvim obični, skromni i javnosti nepoznati - svi imaju potrebu za ljepotom i mladošću. I želju leći pod nož da bi ispravili fizičke nedostatke zbog kojih sebe ne vole.
Estetskim operacijama, prema procjenama, podvrgava se oko 5000 Hrvata godišnje, no njihov broj raste svake godine i sve je više mlađih koji na sebi žele nešto promijeniti. Po broju plastičnih operacija prednjače Amerikanci, lani je u SAD-u obavljeno rekordnih 11 milijuna plastičnih operacija.
Američko udruženje plastičnih kirurga objavilo je da su žene koje žele povećati grudi u prošloj godini pretekle broj onih nezadovoljnih izgledom svoga nosa. Visoko na listi onih koji se odluče leći pod nož u ime ljepote su i oni s pretjeranim masnim naslagama pa je liposukcija među traženijim zahvatima.
U Hrvatskoj također prednjače estetske operacije grudi, potom liposukcija, korekcija visećeg trbuha, nosa te zahvati na kapcima i licu. Hrvatski kirurzi procjenjuju da će broj estetskih zahvata rasti i to, kako kaže dr. Mario Zambelli, privatni plastični kirurg u Rijeci i predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, zbog potrebe ljudi za ljepotom i željom za produljenjem aktivnog dijela života.
Face lifting>12.000-19.000kn
Korekcija nosa>4000-7000kn
Korekcija usana>75-2500 kn
Zahvati na grudim>5500-8000kn
Liposukcija trbuha>5500-7500kn
Lifting stražnjice>15.000-18.000kn
Lifting trbuha>2000-5000kn
Vraćanje nevinosti>2000-5000kn
Produženje penisa>4500-6500kn
- U skladu s općim trendom u svijetu, broj zahvata iz estetske kirurgije raste i u Hrvatskoj posljednje dvije godine. Bilježimo 20-postotni porast zahvata na grudima i liposukcije u odnosu na lani. Mlade djevojke najčešće traže povećanje grudi, liposukciju i korekciju nosa, a kod muškaraca je čest zahvat korekcija ženskih grudi, te korekcija nosa - kaže dr. Zambelli.
O kolikom je uzlaznom trendu riječ svjedoči i Njemačko udruženje plastične estetske kirurgije čiji je predsjednik dr. Albert Hofman izjavio da se suočavaju s navalom pacijenata osobito pred božićne blagdane tako da bilježe slučajeve da obitelj daruje majci operaciju povećanja grudi kao novogodišnji dar ili roditelji daruju kćeri zahvat na grudima ili liposukciju, što su dva najtraženija estetska zahvata i u Njemačkoj.
Veliku prašinu oko estetske kirurgije digla je i nagrađivana američka serija "Nip/Tuck" (Reži me), koja se počela prikazivati i u Hrvatskoj. Kontroverzna serija prati živote dvojice plastičnih kirurga i razotkrivajući prirodu pacijenata koji svoje psihološke mane pokušavaju prikriti skupim preinakama na tijelu.
Serija je digla na noge udruge plastičnih kirurga, a dr. Rod Rohrich, predsjednik Američkog udruženja plastičnih kirurga, koji su odbili sudjelovati u stvaranju scenarija, seriju smatra senzacionalističkom te da nanosi štetu milijunima pacijenata kojima je plastična kirurgija ipak pomogla u životu.
Psiholozi upozoravaju da je nezadovoljstvo vlastitim izgledom puno dublje od odraza u ogledalu. Stanje koje se javlja kod dijela ljudi koji se podvrgavaju plastičnim operacijama je i "umišljena ružnoća". Pacijenti su opsjednuti jedva primjetnim ili nepostojećim nesavršenostima u fizičkom izgledu. Tri četvrtine ljudi sa simptomima "umišljene ružnoće" traže pomoć plastičnog kirurga. Plastična operacija je za te ljude rijetko korisna. Ako su zadovoljni s tim dijelom tijela, zabrinutost prebacuju na drugi dio i upadaju u začarani krug.
Težnja za lijepim, savršenim i skladnim nametnuta je danas u društvu pa, kažu plastični kirurzi, ne čudi ekspanzija estetskih operacija.
- Ono što nas uče odmalena - da fizički izgled nije bitan, da prava ljepota dolazi iznutra - nije točno. Ljepota je važna i cijela joj se naša kultura klanja. Doslovce od samog rođenja vrši se diskriminacija s obzirom na fizički izgled i nakon spolne i rasne diskriminacije, diskriminacija na temelju izgleda je najizraženija - ustvrdio je prof. Petar Turčinović s Filozofskog fakulteta u Rijeci koji je vodio istraživanje o utjecaju izgleda na život prateći 665 djece od njihove četvrte godine.
Broj privatnih ustanova koje se bave estetskom kirurgijom u zadnjih se pet godina više nego udvostručio, cijene zahvata prilagođene su platežnoj moći građana, a i sama činjenica da se netko odlučio na neki estetski zahvat više ne nailazi na osudu okoline kao nekada.
- Estetska je kirurgija propulzivna grana medicine i novosti su doslovno svakodnevne. Vjerujem da ćemo uskoro u suradnji s bazičnim znanostima, novim nadolazećim tehnologijama, bioinženjeringom, kao i istraživanjima na području matičnih stannica, biti u mogućnosti pacijentima ponuditi neslućene mogućnosti - kaže dr. Siniša Glumičić, jedan od najpoznatijih plastičnih kirurga u Hrvatskoj.
Industrija estetskih operacija u SAD-u doseže 15 milijardi dolara na godinu. Novinarka New York Timesa, 39-godišnja Alex Kuczynski, autorica knjige "Beauty Junkies", govori o epidemiji rezultiranoj željom za pomlađivanjem i uljepšavanjem. A u New Yorku se injekciju botoxa može dobiti lako kao i šalicu cappuccina.
I Britansko udruženje estetskih plastičnih kirurga navodi porast broja estetskih zahvata sa 19.601 u 2005. na 26.469 u prošloj godini. Od onih koji idu pod nož 92 posto čine žene. U Hrvatskoj se broj estetskih zahvata kretao oko 3000 na godinu, sada ih je oko 5000.
- Iako najveći broj naših pacijenata zna što ih muči i koji bi estetski nedostatak željeli korigirati, postoje i oni koji jednostavno nisu zadovoljni ni s čim ili ne razmišljaju o kirurškoj realnosti. Svaki estetski kirurg vidio je u svojoj praksi uistinu prekrasne pacijentice koje su željele još savršeniji nos i još ljepše grudi - kaže dr. Glumičić.
Plastični kirurzi nastoje u razgovoru s pacijentom dokučiti ima li realna očekivanja, odnosno može li estetski kirurg postići ono što pacijent želi. Istraživanje koje je u Hrvatskoj lani proveo jedan ženski časopis na 500 žena u dobi između 18 i 34 godine pokazalo je da bi 36 posto žena otišlo pod nož kad bi imale dovoljno novca, no svaka deseta ispitanica bila je već na nekoj estetskoj operaciji.
One svjedoče o tome kako su dugo godina bile frustrirane izgledom pojedinog dijela tijela, a nakon estetske operacije imale su osjećaj da im je život krenuo iz početka, bez srama i nelagode i s puno više samopouzdanja. Tridesetdvogodišnja samohrana majka, koja se podvrgla liposukciji u privatnoj poliklinici u Daruvaru, navela je da je operacija vrijedna svake kune.
- Kada sam išla na operaciju, imala sam 84 kilograma, sada imam 66; izvadili su mi pet litara masnoće iz trbuha, bokova, bedara i koljenja. Rezultati su vidljiviji po meni nego po broju kilograma. Sve mi se dâ, ponovno živim, ponovno imam samopouzdanja i stvarno sam sretna - podijelila je svoje osjećaje na web stranici poliklinike nakon operacije sada kudikamo zadovoljnija novim izgledom.
Rastući interes za estetskom kirurgijom spolovila pokazuje do kuda seže želja za ljepotom i savršenim izgledom. Vraćanje nevinosti (himenoplastika) u zagrebačkim je poliklinikama tako moguće za 2000 do 5000 kuna. Među prvima koji je počeo izvoditi zahvate himenoplastike je dr. Miroslav Kinčl, zagrebački specijalist opće, plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, koji je operirao već više od sto pacijentica, među njima i velik broj strankinja.
- Nevinost je u trendu, čemu su u prvom redu pridonijeli panika i strah uzrokovani širenjem AIDS-a i drugih spolno prenosivih bolesti. Djevojke se na ovakav zahvat odlučuju i iz raznih razloga, neke smatraju da im je nevinost dobra startna pozicija za ulazak u brak, neke se odlučuju za to nakon što su takvu odluku donijele zajedno sa svojim partnerima, ili nakon ozljeda djevičnjaka, a u vrlo važnu skupinu spadaju i djevojke koje su bile silovane - objasnio je svojevremeno dr. Kinčl.
U etičkom smislu ovakvi postupci nisu sporni, iako se vode polemike oko estetske kirurgije spolovila. Doc. dr. Ivo Džepina, među ostalim, bavi se i tom vrstom kirurgije te je imao nekoliko zahvata elongacije muškog spolovila, podebljanja muškog spolovila, redukcije malih ili velikih usmina kod žena, sužavanje vaginalnog kanala te vraćanja nevinosti. Nakon 20 godina rada u KBC-u Zagreb doc. Džepina udružio se prije pola godine s dr. Glumičićem.
Dr. Džepina objašnjava da je i kod muškaraca porasla svijest o važnosti zadovoljstva vlastitim izgledom, što su žene odavno već shvatile.
- Prije 15 godina trebali ste čekati i dva mjeseca da se pojavi muška osoba na estetskoj korekciji, a danas ih je 20 posto od ukupnog broja operiranih - rekao je dr. Džepina, koji je i u 22 pacijenta u Hrvatskoj izveo operaciju promjene spola.
Prije desetak godina u Hrvatskoj su bile dvije, tri privatne prakse iz estetske kirurgije, a danas ih je 15. Osim privatnih poliklinika, estetski zahvati rade se i u sklopu bolničkih odjela. Dr. Zdravko Roje, voditelj Odjela za plastičnu kirurgiju u KB-u Split, kaže kako među estetskim operacijama prednjače korektivne operacije trbuha, dojki, ušiju, nosa i vjeđa. Posebno ističe rekonstruktivnu kirurgiju dojke nakon operacije karcinoma.
To omogućuje normalniji život ženama kojima je uklonjena dojka zbog bolesti. Ističe kako i u Splitu bilježe povećani interes za estetske zahvate za sve vrste i tipove operacija.
- One danas postaju svakodnevna potreba moderne žene i muškarca te značajno utječu na kvalitetu života. Međutim, ostaje otvoreno pitanje legalnosti estetskih zahvata koje u Hrvatskoj nažalost često rade doktori koji za to nisu licencirani. Mislim na kirurge ORL-a i maksilofacijalce koje se ne libe izvoditi i operacije povećanja grudi. S oproštenjem, to je isto kao da te operacije radi i doktor opće prakse - smatra dr. Roje.
I dr. Mario Zambelli kaže kako je danas u Hrvatskoj evidentan problem estetskih zahvata koje obavljaju kirurzi koji za njih nemaju edukaciju.
- Plastična kirurgija sastoji se od rekonstrukcijske i estetske kirurgije. Da bi netko postao specijalist iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije potrebne su četiri godine specijalizacije iz opće te dvije godine iz plastične kirurgije. Specijalizacija iz estetske kirurgije ne postoji. Ona je sastavni dio specijalizacije iz plastične kirurgije kao i dio specijalnosti iz ORL-a i maksilofacijalne kirurgije isključivo vezane uz glavu i vrat. To znači da ORL i maksilofacijalni kirurzi mogu raditi samo zahvate iz estetske kirurgije glave i vrata (nos, kapci, presađivanje kose). Međutim, oni se često reklamiraju kao estetski kirurzi i rade operacije na dojkama i liposukcije, za što nisu educirani - upozorava dr. Zambelli.
Dodaje da i značajan broj Hrvata odlazi u Beograd na estetske operacije zbog nižih cijena izlažući se još većem riziku da kirurg koji im izvodi određeni zahvat nije za njega specijaliziran. Istovremeno u hrvatske poliklinike dolaze stranci, i to ponajviše Talijani, Slovenci, Nijemci i Austrijanci. Procjene govore da je godišnje na estetskim operacijama u Hrvatskoj oko 600 stranaca. Razlog njihova dolaska je vrlo jasan - dobivaju istu kvalitetu usluge, ali za višestruko niže cijene.
Jedini estetski zahvat koji se može obaviti već u ranoj životnoj dobi je korekcija klempavih ušiju. Kako objašnjava dr. Siniša Glumičić, on korekciju klempavih ušiju radi od sedme godine djetetova života, a opravdanost ovog zahvata temelji se na činjenici da je dijete s klempavim ušima izloženo ruganju svoje vrlo kritične okoline i samo je podložno stvaranju kompleksa.
Svi ostali zahvati prakticiraju se nakon 18. godine iako se nos može korigirati i od 16. budući da je njegov rast do tada završen.
Operativni zahvati na djeci i maloljetnim osobama izvode se uz pismeni pristanak roditelja ili staratelja koji moraju biti detaljno informirani o samom zahvatu i mogućim komplikacijama. U ordinaciji dr. Siniše Glumičića najmlađi pacijent bila je beba stara godinu dana koja je imala hemangiom na čelu (dobroćudni tumor sastavljen od krvnih žila) koji je uklonjen laserom.
- Kako taj hemangiom nije predstavljao nikakav funkcionalan problem, zahvat se može smatrati estetskim, no ne smije se zaboraviti da nezadovoljstvo vlastitim izgledom može uzrokovati ozbiljne psihičke probleme, posebno kod djece, i ako tu estetska kirurgija može pomoći, zašto ne - kaže dr. Glumičić.
U Poliklinici Zambelli u Rijeci operirali su i malu djecu u dobi od dvije, tri godine s prirođenim anomalijama na licu, tijelu i ekstremitetima. Vrlo čest zahvat, ističe dr. Zambelli, korekcija je klempavih ušiju kod djece od pete godine budući da se takav zahvat preporučuje prije polaska u osnovnu školu da bi se izbjeglo ruganje vršnjaka. Ponekad se uz pristanak roditelja izvode i operacije na grudima u djevojaka u pubertetu, ali samo onda kada se radi o prirođenim deformacijama dojki.
Socijalni psiholog Petar Turčinović s Filozofskog fakulteta u Rijeci bavi se istraživanjem ljepote već gotovo 30 godina i među prvima je u svijetu o tome pisao znanstvene radove.
Godine 1979. počeo je istraživanje o utjecaju izgleda na život na 665 djece u dobi od tri i četiri godine. Rezultate je predstavio kada su ispitanici imali oko 25 godina i nastavio ih dalje pratiti ispitujući važnost izgleda u braku.
Prvi rezultati pokazali su da lijepi ljudi imaju značajne prednosti u životu te da te prednosti imaju nevjerojatne razmjere. Tako je otkrio da već u vrtićima odgojiteljice više vremena provode s lijepom djecom nego s ružnom, čak i do dva i pol puta više. Fizički neugledniju djecu diskriminiraju i ljepša djeca. U školi i na fakultetu lijepa djeca imaju bolje ocjene, a 45 posto ocjena na usmenom ispitu determinira ljepota. Na sudu lijepi ljudi dobivaju manje kazne. Na poslu atraktivniji izgled donosi veću plaću za isti uradak koji napravi manje aktraktivna osoba.
- Moj je savjet da treba poduzeti sve što je moguće da čovjek bude lijep - od kozmetike, fitnessa, prehrane pa do estetske kirurgije - jer će to doista značajno olakšati život. No ni u jednom trenutku ne treba pomisliti da će sama ljepota donijeti sreću. Lijepi ljudi imaju brojne probleme, no oni ružni imaju ih puno više - rekao je prof. Turčinović nakon predstavljanja rezultata svoga istraživanja. (K. Turčin)
Suzana Ciboci
Estetskim operacijama, prema procjenama, podvrgava se oko 5000 Hrvata godišnje, no njihov broj raste svake godine i sve je više mlađih koji na sebi žele nešto promijeniti. Po broju plastičnih operacija prednjače Amerikanci, lani je u SAD-u obavljeno rekordnih 11 milijuna plastičnih operacija.
Američko udruženje plastičnih kirurga objavilo je da su žene koje žele povećati grudi u prošloj godini pretekle broj onih nezadovoljnih izgledom svoga nosa. Visoko na listi onih koji se odluče leći pod nož u ime ljepote su i oni s pretjeranim masnim naslagama pa je liposukcija među traženijim zahvatima.
U Hrvatskoj također prednjače estetske operacije grudi, potom liposukcija, korekcija visećeg trbuha, nosa te zahvati na kapcima i licu. Hrvatski kirurzi procjenjuju da će broj estetskih zahvata rasti i to, kako kaže dr. Mario Zambelli, privatni plastični kirurg u Rijeci i predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, zbog potrebe ljudi za ljepotom i željom za produljenjem aktivnog dijela života.
Face lifting>12.000-19.000kn
Korekcija nosa>4000-7000kn
Korekcija usana>75-2500 kn
Zahvati na grudim>5500-8000kn
Liposukcija trbuha>5500-7500kn
Lifting stražnjice>15.000-18.000kn
Lifting trbuha>2000-5000kn
Vraćanje nevinosti>2000-5000kn
Produženje penisa>4500-6500kn
|
CIJENE OPERACIJA
|
O kolikom je uzlaznom trendu riječ svjedoči i Njemačko udruženje plastične estetske kirurgije čiji je predsjednik dr. Albert Hofman izjavio da se suočavaju s navalom pacijenata osobito pred božićne blagdane tako da bilježe slučajeve da obitelj daruje majci operaciju povećanja grudi kao novogodišnji dar ili roditelji daruju kćeri zahvat na grudima ili liposukciju, što su dva najtraženija estetska zahvata i u Njemačkoj.
Veliku prašinu oko estetske kirurgije digla je i nagrađivana američka serija "Nip/Tuck" (Reži me), koja se počela prikazivati i u Hrvatskoj. Kontroverzna serija prati živote dvojice plastičnih kirurga i razotkrivajući prirodu pacijenata koji svoje psihološke mane pokušavaju prikriti skupim preinakama na tijelu.
Serija je digla na noge udruge plastičnih kirurga, a dr. Rod Rohrich, predsjednik Američkog udruženja plastičnih kirurga, koji su odbili sudjelovati u stvaranju scenarija, seriju smatra senzacionalističkom te da nanosi štetu milijunima pacijenata kojima je plastična kirurgija ipak pomogla u životu.
Psiholozi upozoravaju da je nezadovoljstvo vlastitim izgledom puno dublje od odraza u ogledalu. Stanje koje se javlja kod dijela ljudi koji se podvrgavaju plastičnim operacijama je i "umišljena ružnoća". Pacijenti su opsjednuti jedva primjetnim ili nepostojećim nesavršenostima u fizičkom izgledu. Tri četvrtine ljudi sa simptomima "umišljene ružnoće" traže pomoć plastičnog kirurga. Plastična operacija je za te ljude rijetko korisna. Ako su zadovoljni s tim dijelom tijela, zabrinutost prebacuju na drugi dio i upadaju u začarani krug.
Težnja za lijepim, savršenim i skladnim nametnuta je danas u društvu pa, kažu plastični kirurzi, ne čudi ekspanzija estetskih operacija.
- Ono što nas uče odmalena - da fizički izgled nije bitan, da prava ljepota dolazi iznutra - nije točno. Ljepota je važna i cijela joj se naša kultura klanja. Doslovce od samog rođenja vrši se diskriminacija s obzirom na fizički izgled i nakon spolne i rasne diskriminacije, diskriminacija na temelju izgleda je najizraženija - ustvrdio je prof. Petar Turčinović s Filozofskog fakulteta u Rijeci koji je vodio istraživanje o utjecaju izgleda na život prateći 665 djece od njihove četvrte godine.
Broj privatnih ustanova koje se bave estetskom kirurgijom u zadnjih se pet godina više nego udvostručio, cijene zahvata prilagođene su platežnoj moći građana, a i sama činjenica da se netko odlučio na neki estetski zahvat više ne nailazi na osudu okoline kao nekada.
- Estetska je kirurgija propulzivna grana medicine i novosti su doslovno svakodnevne. Vjerujem da ćemo uskoro u suradnji s bazičnim znanostima, novim nadolazećim tehnologijama, bioinženjeringom, kao i istraživanjima na području matičnih stannica, biti u mogućnosti pacijentima ponuditi neslućene mogućnosti - kaže dr. Siniša Glumičić, jedan od najpoznatijih plastičnih kirurga u Hrvatskoj.
Industrija estetskih operacija u SAD-u doseže 15 milijardi dolara na godinu. Novinarka New York Timesa, 39-godišnja Alex Kuczynski, autorica knjige "Beauty Junkies", govori o epidemiji rezultiranoj željom za pomlađivanjem i uljepšavanjem. A u New Yorku se injekciju botoxa može dobiti lako kao i šalicu cappuccina.
I Britansko udruženje estetskih plastičnih kirurga navodi porast broja estetskih zahvata sa 19.601 u 2005. na 26.469 u prošloj godini. Od onih koji idu pod nož 92 posto čine žene. U Hrvatskoj se broj estetskih zahvata kretao oko 3000 na godinu, sada ih je oko 5000.
- Iako najveći broj naših pacijenata zna što ih muči i koji bi estetski nedostatak željeli korigirati, postoje i oni koji jednostavno nisu zadovoljni ni s čim ili ne razmišljaju o kirurškoj realnosti. Svaki estetski kirurg vidio je u svojoj praksi uistinu prekrasne pacijentice koje su željele još savršeniji nos i još ljepše grudi - kaže dr. Glumičić.
Plastični kirurzi nastoje u razgovoru s pacijentom dokučiti ima li realna očekivanja, odnosno može li estetski kirurg postići ono što pacijent želi. Istraživanje koje je u Hrvatskoj lani proveo jedan ženski časopis na 500 žena u dobi između 18 i 34 godine pokazalo je da bi 36 posto žena otišlo pod nož kad bi imale dovoljno novca, no svaka deseta ispitanica bila je već na nekoj estetskoj operaciji.
One svjedoče o tome kako su dugo godina bile frustrirane izgledom pojedinog dijela tijela, a nakon estetske operacije imale su osjećaj da im je život krenuo iz početka, bez srama i nelagode i s puno više samopouzdanja. Tridesetdvogodišnja samohrana majka, koja se podvrgla liposukciji u privatnoj poliklinici u Daruvaru, navela je da je operacija vrijedna svake kune.
- Kada sam išla na operaciju, imala sam 84 kilograma, sada imam 66; izvadili su mi pet litara masnoće iz trbuha, bokova, bedara i koljenja. Rezultati su vidljiviji po meni nego po broju kilograma. Sve mi se dâ, ponovno živim, ponovno imam samopouzdanja i stvarno sam sretna - podijelila je svoje osjećaje na web stranici poliklinike nakon operacije sada kudikamo zadovoljnija novim izgledom.
Rastući interes za estetskom kirurgijom spolovila pokazuje do kuda seže želja za ljepotom i savršenim izgledom. Vraćanje nevinosti (himenoplastika) u zagrebačkim je poliklinikama tako moguće za 2000 do 5000 kuna. Među prvima koji je počeo izvoditi zahvate himenoplastike je dr. Miroslav Kinčl, zagrebački specijalist opće, plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, koji je operirao već više od sto pacijentica, među njima i velik broj strankinja.
- Nevinost je u trendu, čemu su u prvom redu pridonijeli panika i strah uzrokovani širenjem AIDS-a i drugih spolno prenosivih bolesti. Djevojke se na ovakav zahvat odlučuju i iz raznih razloga, neke smatraju da im je nevinost dobra startna pozicija za ulazak u brak, neke se odlučuju za to nakon što su takvu odluku donijele zajedno sa svojim partnerima, ili nakon ozljeda djevičnjaka, a u vrlo važnu skupinu spadaju i djevojke koje su bile silovane - objasnio je svojevremeno dr. Kinčl.
U etičkom smislu ovakvi postupci nisu sporni, iako se vode polemike oko estetske kirurgije spolovila. Doc. dr. Ivo Džepina, među ostalim, bavi se i tom vrstom kirurgije te je imao nekoliko zahvata elongacije muškog spolovila, podebljanja muškog spolovila, redukcije malih ili velikih usmina kod žena, sužavanje vaginalnog kanala te vraćanja nevinosti. Nakon 20 godina rada u KBC-u Zagreb doc. Džepina udružio se prije pola godine s dr. Glumičićem.
Dr. Džepina objašnjava da je i kod muškaraca porasla svijest o važnosti zadovoljstva vlastitim izgledom, što su žene odavno već shvatile.
- Prije 15 godina trebali ste čekati i dva mjeseca da se pojavi muška osoba na estetskoj korekciji, a danas ih je 20 posto od ukupnog broja operiranih - rekao je dr. Džepina, koji je i u 22 pacijenta u Hrvatskoj izveo operaciju promjene spola.
Prije desetak godina u Hrvatskoj su bile dvije, tri privatne prakse iz estetske kirurgije, a danas ih je 15. Osim privatnih poliklinika, estetski zahvati rade se i u sklopu bolničkih odjela. Dr. Zdravko Roje, voditelj Odjela za plastičnu kirurgiju u KB-u Split, kaže kako među estetskim operacijama prednjače korektivne operacije trbuha, dojki, ušiju, nosa i vjeđa. Posebno ističe rekonstruktivnu kirurgiju dojke nakon operacije karcinoma.
To omogućuje normalniji život ženama kojima je uklonjena dojka zbog bolesti. Ističe kako i u Splitu bilježe povećani interes za estetske zahvate za sve vrste i tipove operacija.
- One danas postaju svakodnevna potreba moderne žene i muškarca te značajno utječu na kvalitetu života. Međutim, ostaje otvoreno pitanje legalnosti estetskih zahvata koje u Hrvatskoj nažalost često rade doktori koji za to nisu licencirani. Mislim na kirurge ORL-a i maksilofacijalce koje se ne libe izvoditi i operacije povećanja grudi. S oproštenjem, to je isto kao da te operacije radi i doktor opće prakse - smatra dr. Roje.
I dr. Mario Zambelli kaže kako je danas u Hrvatskoj evidentan problem estetskih zahvata koje obavljaju kirurzi koji za njih nemaju edukaciju.
- Plastična kirurgija sastoji se od rekonstrukcijske i estetske kirurgije. Da bi netko postao specijalist iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije potrebne su četiri godine specijalizacije iz opće te dvije godine iz plastične kirurgije. Specijalizacija iz estetske kirurgije ne postoji. Ona je sastavni dio specijalizacije iz plastične kirurgije kao i dio specijalnosti iz ORL-a i maksilofacijalne kirurgije isključivo vezane uz glavu i vrat. To znači da ORL i maksilofacijalni kirurzi mogu raditi samo zahvate iz estetske kirurgije glave i vrata (nos, kapci, presađivanje kose). Međutim, oni se često reklamiraju kao estetski kirurzi i rade operacije na dojkama i liposukcije, za što nisu educirani - upozorava dr. Zambelli.
Dodaje da i značajan broj Hrvata odlazi u Beograd na estetske operacije zbog nižih cijena izlažući se još većem riziku da kirurg koji im izvodi određeni zahvat nije za njega specijaliziran. Istovremeno u hrvatske poliklinike dolaze stranci, i to ponajviše Talijani, Slovenci, Nijemci i Austrijanci. Procjene govore da je godišnje na estetskim operacijama u Hrvatskoj oko 600 stranaca. Razlog njihova dolaska je vrlo jasan - dobivaju istu kvalitetu usluge, ali za višestruko niže cijene.
Jedini estetski zahvat koji se može obaviti već u ranoj životnoj dobi je korekcija klempavih ušiju. Kako objašnjava dr. Siniša Glumičić, on korekciju klempavih ušiju radi od sedme godine djetetova života, a opravdanost ovog zahvata temelji se na činjenici da je dijete s klempavim ušima izloženo ruganju svoje vrlo kritične okoline i samo je podložno stvaranju kompleksa.
Svi ostali zahvati prakticiraju se nakon 18. godine iako se nos može korigirati i od 16. budući da je njegov rast do tada završen.
Operativni zahvati na djeci i maloljetnim osobama izvode se uz pismeni pristanak roditelja ili staratelja koji moraju biti detaljno informirani o samom zahvatu i mogućim komplikacijama. U ordinaciji dr. Siniše Glumičića najmlađi pacijent bila je beba stara godinu dana koja je imala hemangiom na čelu (dobroćudni tumor sastavljen od krvnih žila) koji je uklonjen laserom.
- Kako taj hemangiom nije predstavljao nikakav funkcionalan problem, zahvat se može smatrati estetskim, no ne smije se zaboraviti da nezadovoljstvo vlastitim izgledom može uzrokovati ozbiljne psihičke probleme, posebno kod djece, i ako tu estetska kirurgija može pomoći, zašto ne - kaže dr. Glumičić.
U Poliklinici Zambelli u Rijeci operirali su i malu djecu u dobi od dvije, tri godine s prirođenim anomalijama na licu, tijelu i ekstremitetima. Vrlo čest zahvat, ističe dr. Zambelli, korekcija je klempavih ušiju kod djece od pete godine budući da se takav zahvat preporučuje prije polaska u osnovnu školu da bi se izbjeglo ruganje vršnjaka. Ponekad se uz pristanak roditelja izvode i operacije na grudima u djevojaka u pubertetu, ali samo onda kada se radi o prirođenim deformacijama dojki.
|
Operacije na djeci
|
Socijalni psiholog Petar Turčinović s Filozofskog fakulteta u Rijeci bavi se istraživanjem ljepote već gotovo 30 godina i među prvima je u svijetu o tome pisao znanstvene radove.
Godine 1979. počeo je istraživanje o utjecaju izgleda na život na 665 djece u dobi od tri i četiri godine. Rezultate je predstavio kada su ispitanici imali oko 25 godina i nastavio ih dalje pratiti ispitujući važnost izgleda u braku.
Prvi rezultati pokazali su da lijepi ljudi imaju značajne prednosti u životu te da te prednosti imaju nevjerojatne razmjere. Tako je otkrio da već u vrtićima odgojiteljice više vremena provode s lijepom djecom nego s ružnom, čak i do dva i pol puta više. Fizički neugledniju djecu diskriminiraju i ljepša djeca. U školi i na fakultetu lijepa djeca imaju bolje ocjene, a 45 posto ocjena na usmenom ispitu determinira ljepota. Na sudu lijepi ljudi dobivaju manje kazne. Na poslu atraktivniji izgled donosi veću plaću za isti uradak koji napravi manje aktraktivna osoba.
- Moj je savjet da treba poduzeti sve što je moguće da čovjek bude lijep - od kozmetike, fitnessa, prehrane pa do estetske kirurgije - jer će to doista značajno olakšati život. No ni u jednom trenutku ne treba pomisliti da će sama ljepota donijeti sreću. Lijepi ljudi imaju brojne probleme, no oni ružni imaju ih puno više - rekao je prof. Turčinović nakon predstavljanja rezultata svoga istraživanja. (K. Turčin)
|
Ljepota je ipak važna - znanstveno dokazano!
|
Suzana Ciboci
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....