Paradoks uspjeha naših znanstvenika

Ivan Đikić prvi je hrvatski znanstvenik koji je dva puta za redom dobio prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC), što je rijedak pothvat među znanstvenicima u Europi. I dok na njegovu Sveučilištu Goethe u Frankfurtu slave taj uspjeh, mnogi u komentarima na društvenim mrežama gorko primjećuju kako je Đikić prije dva mjeseca prekinuo 15 godina dugu suradnju sa Sveučilištem u Splitu ogorčen ponašanjem premijera Plenkovića u aferi oko plagijata ministra Pave Barišića.

Ivan Đikić prvi je hrvatski znanstvenik koji je dva puta za redom dobio prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC), što je rijedak pothvat među znanstvenicima u Europi. I dok na njegovu Sveučilištu Goethe u Frankfurtu slave taj uspjeh, mnogi u komentarima na društvenim mrežama gorko primjećuju kako je Đikić prije dva mjeseca prekinuo 15 godina dugu suradnju sa Sveučilištem u Splitu ogorčen ponašanjem premijera Plenkovića u aferi oko plagijata ministra Pave Barišića.

No, paradoksalno je da premijer Plenković u svojim javnim istupima govori o Hrvatskoj koja treba obrazovane građane, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poziva naše stručnjake da se vrate u domovinu. Pritom ih hrvatska svakodnevica demantira ne samo u Đikićevu slučaju nego i na primjeru 17 znanstvenika i nastavnika na Hrvatskim studijima (HS), koji uz podršku svojih studenata štrajkaju već sedam dana, a sada se suočavaju s prijetnjama sankcijama, uključujući i otkaze.

Što povezuje štrajkaše na HS-u i Ivana Đikića?

Osim što je Đikić pružio javnu podršku studentima i profesorima HS-a, posebice Odsjeku za filozofiju koji se našao pred gašenjem, poveznica među njima je dubinske prirode. Đikić je postao svjetski priznat znanstvenik u žestokoj međunarodnoj konkurenciji vodeći se internacionalnim, a ne nekim hrvatskim kriterijima.

S druge strane, na HS-u su primijenili međunarodne kriterije, zbog čega su ih i kolege i studenti prepoznali kao najkvalitetniji i najatraktivniji studij filozofije u nas.

Zašto ni Đikić niti HS u nas nisu poželjni?

O kvaliteti tog studija analitičke filozofije, jedinog kod nas, najbolje govori podatak da su mu podršku pružili brojni svjetski znanstvenici, uključujući i slavnog američkog Noama Chomskog. Nažalost, ni Đikić ni profesori na HS-u nisu poželjni u domaćoj akademskoj zajednici, očito vođenoj kriterijima koji isključuju međunarodnu izvrsnost.