Peti svezak "Povijesti" bavi se kasnim Rimskim Carstvom i razvojem njegova društva (pravo, gospodarstvo, tradicija, književnost, umjetnost, medicina, politika), evangelizacijom Europe, seobama Germana, usponom Franačkog carstva, upadima barbara, pojavom proroka Muhameda, širenjem islama i arapskom ekspanzijom.
Naime, početak 5. stoljeća dao je naslutiti slabosti nekoć moćnoga Rimskoga Carstva. Vizigoti su 410. uspjeli opljačkati Rim bez velikog otpora, a kratkotrajna i strašna epizoda hunske vlasti pod Atilom (435. - 453.) to je samo potvrdila.
Početkom 5. stoljeća nekoć moćno Rimsko Carstvo počelo je slabiti, moć Crkve rasla je sve više, a na istoku se rađala nova vjera i nova sila predvođena Arapima
Pa ipak, stvarni i formalni kraj Rimskoga Carstva dogodio se 476. kada je germanski kralj Odoakar svrgnuo posljednjeg rimskog cara Romula Augustula. Taj je događaj simbol preokreta koji znači razdvajanje antičkog od srenjovjekovnoga svijeta nakon čega su slijedile najezde barbara.
S druge strane, to je vrijeme kad počinje naglo širenje i konačna pobjeda kršćanstva u Europi, čemu su prethodili važni događaji u povijesti Crkve: ekumenski koncil u Nikeji 325. na kojem je stvorena dogma o Trojstvu i osuđena arijanska hereza.
Car Teodozije je, pak, 391. proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom vjerom u Rimskom Carstvu. Važan događaj prije pobjede kršćanstva je, svakako, objava dogme o dvostrukoj Kristovoj prirodi na koncilu u Efezu 431. godine.
Posebno poglavlje ovoga sveska "Povijesti" je pokrštavanje Franaka (5. - 7. stoljeće), rađanje, širenje i imperijalizam njihova kraljevstva i carstva: od dinastije Merovinga do uzdizanja Karolinga u prvoj polovici 8. stoljeća te kraljevske krunidbe i proglašenja carem
Karla Velikoga 800. godine. Carska ideja Karla Velikoga bila je vjerska vizija svjetskoga poretka temeljena na kršćanstvu. Grad Aachen je, zahvaljujući savezu između papinstva i Franaka, postao "novi Rim".
Širenje kršćanstva temeljna je činjenica u oblikovanju Europe kao posebnog civilizacijskog okruženja koje je usmjeravalo kulturu. No, bio je to i početak rađanja moći Crkve i klera, posebno biskupske moći u franačkoj Europi, osobito u gradovima jer je kršćanstvo bilo, zapravo, gradska religija. Poganstvo se održalo samo na selu koje je uvijek držalo do tradicije. Kršćanski odnos prema hereticima, onima koji djelomično ili potpuno niječu vjersku istinu, bio je više nego oštar.
Pokrštavanje Europljana širilo se relativno brzo. Do 600. godine pokršteno je područje cijelog Mediterana, azijskoga dijela Bizanta i zapadne Europe. Ostatak Europe relativno je brzo kristijaniziran velikim misionarskim kampanjama iz Rima, Konstantinopola i Franačke.
U ovome svesku "Povijesti" obrađeni su svi segmenti razvoja društva u srednjem vijeku. Budući da su najveće zlo srednjega vijeka bili glad i epidemije zaraznih bolesti, poput kuge, zanimljive su studije o depopulaciji zapadne Europe između 5. i 10. stoljeća.
Posljednje poglavlje petoga sveska "Povijesti" tematizira pojavu proroka Muhameda (570. - 632.), rađanje nove vjere, islama, i stvaranje nove sile predvođene Arapima koji su proširili svoju vlast od Španjolske do središnje Azije. Godine između Muhamedova rođenja i smrti bile su poprište borbi kršćanskoga Bizanta i zoroastrijskog Perzijskog Carstva pod Sasanidima. Islam je na kraju pokorio zemlje ortodoksnih kršćana i pripadnika zoroastrizma.
Legionari
Legija je bila taktička i organizacijska postrojba rimske vojske; poslije je doži-vjela velike promjene, osobito od 3. stoljeća
3. stoljeće
Perfekt Junije Bas
Perfekti grada bili su među najmoćnijim pojedincima u Rimu, u kasnom Carstvu, i usprkos bogatstvu uživali su porezne povlastice, ali nisu bili potpuno oslobođeni plaćanja poreza
Kip Helene
Helena, Konstantinova majka, pokrstila se te je poticala gradnju crkava i bazilika u Rimu, Konstantinopolu i u Svetoj Zemlji
4. - 5. stoljeće
Iranska zdjela
Zdjela na glaziranoj pečenoj glini. Jedna od regija u kojoj su Arapi najbrže uspjeli nametnuti muslimansku vjeru bio je Iran
Kip Hildeberta
Sin Klodviga I., osnivača merovinške dinastije. Klodvig I. zaslužan je za preobraćenje Franaka na kršćanstvo
Ivica Radoš
Naime, početak 5. stoljeća dao je naslutiti slabosti nekoć moćnoga Rimskoga Carstva. Vizigoti su 410. uspjeli opljačkati Rim bez velikog otpora, a kratkotrajna i strašna epizoda hunske vlasti pod Atilom (435. - 453.) to je samo potvrdila.
Početkom 5. stoljeća nekoć moćno Rimsko Carstvo počelo je slabiti, moć Crkve rasla je sve više, a na istoku se rađala nova vjera i nova sila predvođena Arapima
|
5. KNJIGA
|
S druge strane, to je vrijeme kad počinje naglo širenje i konačna pobjeda kršćanstva u Europi, čemu su prethodili važni događaji u povijesti Crkve: ekumenski koncil u Nikeji 325. na kojem je stvorena dogma o Trojstvu i osuđena arijanska hereza.
Car Teodozije je, pak, 391. proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom vjerom u Rimskom Carstvu. Važan događaj prije pobjede kršćanstva je, svakako, objava dogme o dvostrukoj Kristovoj prirodi na koncilu u Efezu 431. godine.
Posebno poglavlje ovoga sveska "Povijesti" je pokrštavanje Franaka (5. - 7. stoljeće), rađanje, širenje i imperijalizam njihova kraljevstva i carstva: od dinastije Merovinga do uzdizanja Karolinga u prvoj polovici 8. stoljeća te kraljevske krunidbe i proglašenja carem
Karla Velikoga 800. godine. Carska ideja Karla Velikoga bila je vjerska vizija svjetskoga poretka temeljena na kršćanstvu. Grad Aachen je, zahvaljujući savezu između papinstva i Franaka, postao "novi Rim".
Širenje kršćanstva temeljna je činjenica u oblikovanju Europe kao posebnog civilizacijskog okruženja koje je usmjeravalo kulturu. No, bio je to i početak rađanja moći Crkve i klera, posebno biskupske moći u franačkoj Europi, osobito u gradovima jer je kršćanstvo bilo, zapravo, gradska religija. Poganstvo se održalo samo na selu koje je uvijek držalo do tradicije. Kršćanski odnos prema hereticima, onima koji djelomično ili potpuno niječu vjersku istinu, bio je više nego oštar.
Pokrštavanje Europljana širilo se relativno brzo. Do 600. godine pokršteno je područje cijelog Mediterana, azijskoga dijela Bizanta i zapadne Europe. Ostatak Europe relativno je brzo kristijaniziran velikim misionarskim kampanjama iz Rima, Konstantinopola i Franačke.
| Karolinzi su od 8. stoljeća otvarali put Crkvi i kleru širom Europe |
Posljednje poglavlje petoga sveska "Povijesti" tematizira pojavu proroka Muhameda (570. - 632.), rađanje nove vjere, islama, i stvaranje nove sile predvođene Arapima koji su proširili svoju vlast od Španjolske do središnje Azije. Godine između Muhamedova rođenja i smrti bile su poprište borbi kršćanskoga Bizanta i zoroastrijskog Perzijskog Carstva pod Sasanidima. Islam je na kraju pokorio zemlje ortodoksnih kršćana i pripadnika zoroastrizma.
Legionari
Legija je bila taktička i organizacijska postrojba rimske vojske; poslije je doži-vjela velike promjene, osobito od 3. stoljeća
3. stoljeće
Perfekt Junije Bas
Perfekti grada bili su među najmoćnijim pojedincima u Rimu, u kasnom Carstvu, i usprkos bogatstvu uživali su porezne povlastice, ali nisu bili potpuno oslobođeni plaćanja poreza
Kip Helene
Helena, Konstantinova majka, pokrstila se te je poticala gradnju crkava i bazilika u Rimu, Konstantinopolu i u Svetoj Zemlji
4. - 5. stoljeće
Iranska zdjela
Zdjela na glaziranoj pečenoj glini. Jedna od regija u kojoj su Arapi najbrže uspjeli nametnuti muslimansku vjeru bio je Iran
Kip Hildeberta
Sin Klodviga I., osnivača merovinške dinastije. Klodvig I. zaslužan je za preobraćenje Franaka na kršćanstvo
|
Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek
|
Ivica Radoš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....