Piercing - modni detalj opasan po život

Tinejdžerici koja je za 18. rođendan potkraj kolovoza ove godine stavila piercing na bradavicu lijeva je dojka morala biti odstranjena zbog teške infekcije. Infekcija ju je mogla stajati i života, a to je, kažu liječnici, činjenica na koju mnogi mladi ne misle kada se odluče na tetovažu ili po zdravlje daleko opasniji piercing.



Prof. dr. Robert Goulet iz Centra za rak Sveučilišta u Indiani naglasio je da je piercing stvorio otvor pogodan za ulazak bakterije, no čini se da sama procedura izvođenja piercinga nije bila štetna koliko činjenica da 18-godišnja Stephanie Edington boluje od dijabetesa, što povećava rizik od infekcije. Liječnici su djevojci dijagnosticirali plinsku gangrenu - rijetku i po život opasnu brzorastuću infekciju uzrokavanu bakterijom clostridium. Ispuštanjem jakih toksina uništavaju se eritrociti, mišići, bubrezi i stanične membrane, uslijed čega nastupa nekroza mišića. Radi se o vrlo teškoj infekciji koja ubrzano dovodi do smrti ako se pravodobno ne liječi.



Rizično probijanje kože



- Radi se o trećem zabilježenom slučaju plinske gangrene u području dojki na svijetu. Kada je djevojka sredinom listopada došla u bolnicu bila je u vrlo teškom stanju. Primila je agresivnu terapiju antibioticima i već je podvrgnuta trima operacijama - izjavio je dr. Goulet.



Prim. dr. Mile Gverić, specijalist dermatovenerolog, objašnjava da se u ovakvim slučajevima vrlo teško može otkriti je li plinsku gangrenu prouzročio piercing, ali sasvim je sigurno da je probijanje kože otvorilo mogućnost ulasku bakterije.



- Tetoviranje i piercing nose rizik jer podrazumijevaju bušenje jedne od najznačajnijih obrambenih barijera tijela -  kože, što povećava mogućnost infekcije ako je nestručno obavljeno. Ljudi s tetovažom imaju 9 puta veću vjerojatnost da se inficiraju virusom hepatitisa C. To su potvrdila i istraživanja prema kojima je 33 posto ispitanika s tetovažom bilo pozitivno na hepatitis C, a samo 3,5 posto ispitanika bez tetovaže imalo je isti rezultat - objašnjava zadarski dermatolog prim. dr. Gverić.



Piercing i tetoviranje vrlo su rašireni među mladim ljudima, no za razliku od uobičajenih načina isticanja osobnosti, oni nose i zdravstvene rizike preosjetljivosti kože do vrlo ozbiljnih, čak po život opasnih bolesti.



Studija provedena 2002. godine na 454 američka sveučilišta pokazala je da polovica studenata ima piercing, a četvrtina je tetovirana. Među studentima s piercingom svaki je peti imao zdravstvenih problema, što zbog samog zahvata, a što zbog vlastite nebrige nakon stavljanja ukrasa. Muškarci najčešće buše uši, a žene, osim ušiju, najčešće piercing stavljaju na natpupak i gornji dio uha. Piercing se sve češće stavlja i na jezik, usne, obrve, bradavice i genitalije. Piercing (probadanje) za razliku od tetovaže nije trajne naravi, ali nosi veće rizike po zdravlje jer se radi o mehaničkom probijanju kože ili tkiva na mjestu koje se želi ukrasiti.



Osobe koje se podvrgavaju piercingu pod rizikom su obolijevanja od tetanusa, tuberkuloze, AIDS-a i hepatitisa C. Opasnost se, naglašava prim. dr. Gverić, krije u činjenici da većina nositelja virusa hepatitisa C godinama ne osjeća nikakve simptome i oni se nakon mnogo godina manifestiraju kao ciroza ili karcinom jetre.



Nedostatak edukacije




Prije nekoliko godina upozorenje o opasnostima bušenja jezika odaslali su i stomatolozi. Uz infekciju i krvarenja, na zubima može doći i do oštećenja koja mogu biti pogubna za život, upozorio je Tamer Theodossy s londonskog sveučilišta. U stručnom časopisu British Dental Journal, Theodossy je opisao slučaj jedne 28-godišnje djevojke kojoj je nakon piercinga otekao jezik i u potpunosti prekrio ukras. Djevojka je morala biti operirana kako bi se ukras uklonio. Zabilježen je i slučaj kada je prilikom piercinga proboden jezik pa je želja za modnim trendom završila, nažalost, smrću.



Osim fatalnih komplikacija koje mogu nastati prilikom nestručno izvođenog piercinga, mogu nastati i manje poteškoće poput upala, oteklina, deformacija koje nisu opasne po život.



No, stručnjaci ističu da bi se prije podvrgavanja tetovaži ili piercingu zainteresirani trebali educirati o mogućim komplikacijama, ali i upoznati s higijenskim standardima kojih se pridržavaju tatoo majstori. Često se opasnost krije i u činjenici da su tatoo shopovi izvan kontrole, pa i nelegalni.



Svjestan opasnosti od moguće zaraze, američki Crveni križ tako primjerice ne dopušta darivanje krvi prije nego što prođe godina dana od tetoviranja ili piercinga kako bi se izbjegli rizici prijenosa bolesti na primatelja.




Suzana Ciboci
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. prosinac 2025 03:11