Prva Hrvatska padobranka i vojna pilotkinja Katarina Kulenović rođ. Matanović pokopana je na groblju Krematorija prošli tjedan, četiri godine nakon što je preminula.
U međuvremenu se urna s posmrtnim ostacima 'slavonske' Amelije Earhart čuvala u Krematoriju jer nije bilo dovoljno financijskih sredstava za njezin ukop. Aeroklub Zagreb u dogovoru s njezinim sinom Namikom tek je nakon četiri godine i brojnih molbi Gradu skupio novac za Katarinin ukop.
Katarina je umrla u 90. godini i otad su se njezini posmrtni ostaci čuvali u Krematoriju dok Aeroklub Zagreb uz pomoć Grada i privatnih donatora nije osigurao dovoljna novca za ukop dostojan žene koja je letjela kao prva među Hrvaticama i pokazala da je sve moguće
Domagoj Vodanić
- Katarina je umrla u 90. godini i otad su se njezini posmrtni ostaci čuvali u Krematoriju dok Aeroklub Zagreb uz pomoć Grada i privatnih donatora nije osigurao dovoljna novca za ukop dostojan žene koja je letjela kao prva među Hrvaticama i pokazala da je sve moguće -rekao je predsjednik Aerokluba Domagoj Vodanić.
Dodao je da je predsjednik Franjo Tuđman 1998. godine Katarinu odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za doprinos hrvatskom sportu.
Matanović je 1936. godine postala diplomirani sportski pilot nakon što je godinu dana prije vidjela oglas o primanju polaznika u pilotsku školu. Nastupala je po različitim zrakoplovnim natjecanjima, a na Aeromitingu u Zemunu 1938. godine skočila je padobranim kao prva žena Hrvatske i ovog dijela Europe.
Arhiv Zagrebačkog auerokluba posjeduje raznoliku i opsežnu građu o burnom životu Katarine Kulenović rođ. Matanović, no kako opisuje arhivar Zdenko Jureša, dio građe koji se odnosi na njezino sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu kao pilotkinje ratnog zrakoplovstva NDH obavijen je velom tajne. - Sva građa je uništena krajem rata - objašnjava Juriša.
Katarina Kulenović rođ. Matanović 1943. se uključila u domobranstvo kao ugovorni pilot s činim poručnika. Upravljajuči malenim talijanskim zrakoplovom tipa FL koji nije bio namijenjen za borbu kao članica 13. zrakoplovnog jata na frontu je prevozila vojni materijal, poštu i osoblje. Kako je sama opisivala, najteža joj je ruta bila prema Gospiću.
- Nekoliko puta su me pokušali oboriti, no svaki put sam pobjegla - pričala je. Koliko je teško bilo umaći savazničkim lovcima u FL-u pitali smo i sadašnje vojne pilote - Kao da u kombiju bježiš od policijskog presretača, bila je nevjerojatno hrabra žena - priznali su piloti.
Marinko Brkić-Tot
U međuvremenu se urna s posmrtnim ostacima 'slavonske' Amelije Earhart čuvala u Krematoriju jer nije bilo dovoljno financijskih sredstava za njezin ukop. Aeroklub Zagreb u dogovoru s njezinim sinom Namikom tek je nakon četiri godine i brojnih molbi Gradu skupio novac za Katarinin ukop.
Katarina je umrla u 90. godini i otad su se njezini posmrtni ostaci čuvali u Krematoriju dok Aeroklub Zagreb uz pomoć Grada i privatnih donatora nije osigurao dovoljna novca za ukop dostojan žene koja je letjela kao prva među Hrvaticama i pokazala da je sve moguće
Domagoj Vodanić
|
Dodao je da je predsjednik Franjo Tuđman 1998. godine Katarinu odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za doprinos hrvatskom sportu.
Matanović je 1936. godine postala diplomirani sportski pilot nakon što je godinu dana prije vidjela oglas o primanju polaznika u pilotsku školu. Nastupala je po različitim zrakoplovnim natjecanjima, a na Aeromitingu u Zemunu 1938. godine skočila je padobranim kao prva žena Hrvatske i ovog dijela Europe.
Arhiv Zagrebačkog auerokluba posjeduje raznoliku i opsežnu građu o burnom životu Katarine Kulenović rođ. Matanović, no kako opisuje arhivar Zdenko Jureša, dio građe koji se odnosi na njezino sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu kao pilotkinje ratnog zrakoplovstva NDH obavijen je velom tajne. - Sva građa je uništena krajem rata - objašnjava Juriša.
Katarina Kulenović rođ. Matanović 1943. se uključila u domobranstvo kao ugovorni pilot s činim poručnika. Upravljajuči malenim talijanskim zrakoplovom tipa FL koji nije bio namijenjen za borbu kao članica 13. zrakoplovnog jata na frontu je prevozila vojni materijal, poštu i osoblje. Kako je sama opisivala, najteža joj je ruta bila prema Gospiću.
- Nekoliko puta su me pokušali oboriti, no svaki put sam pobjegla - pričala je. Koliko je teško bilo umaći savazničkim lovcima u FL-u pitali smo i sadašnje vojne pilote - Kao da u kombiju bježiš od policijskog presretača, bila je nevjerojatno hrabra žena - priznali su piloti.
'U kovitlacu zračnih bitaka'
|
Marinko Brkić-Tot
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....