Ekonomski stratezi dviju vodećih stranaka u državi, HDZ-a i SDP-a, ukrstili su koplja na okruglom stolu koji je u četvrtak organizirala Hanza Media, uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Iz onoga što su javnosti poručili Tomislav Ćorić iz HDZ-a i Boris Lalovac iz SDP-a, jasno je da Hrvatsku, koja god od te dvije stranke nakon izbora dobije priliku sudjelovati u vlasti, čekaju značajne izmjene u poreznom sustavu. Možda i najveće dosad.
Naime, i u HDZ-u i u SDP-u najavljuju da će ponajprije mijenjati sustav poreza na dohodak. I jedni i drugi žele povećati neoporezivi dio dohotka, a "preroštavali" bi i porezne razrede. Trn u oku im je i visoka stopa poreza na dohodak od 40 posto, koja se sada razrezuje čak i na razmjerno mala primanja. U svakom slučaju, i u HDZ-u i u SDP-u u rasterećenju u sustavu poreza na dohodak vide oruđe za povećanje kupovne moći građana i jačanje osobne potrošnje kao glavnog generatora gospodarskog rasta. Rezultat toga bilo bi i bolje punjenje državne blagajne.
- Uz povećanje neoporezivog dijela dohotka, najviša stopa poreza na dohodak iznosila bi 36 posto, a povećava se i visina dohotka na kojeg će se ta stopa primjenjivati. To ide na ruku zadržavanju visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj - poručio je Ćorić.
Velimir Šonje, Hrvoje Zgombić, Boris Lalovac, Tomislav Ćorić
- Stopa poreza na dohodak od 40 posto katastrofalna je u odnosu na regiju. Nju plaćaju uglavnom visokoobrazovani ljudi, posebno u izvozno orijentiranim kompanijama. Treba spriječiti njihov odlazak iz Hrvatske. Uostalom, budimo realni, oni i ne dobivaju kvalitetu usluge od državnih tijela za tih 40 posto - kaže i Lalovac.
No, iako o potrebi izmjena u sustavu poreza na dohodak, čini se, postoji suglasnost dviju vodećih stranaka u zemlji, te suglasnosti nema kad je riječ o drugim poreznim oblicima. Tako, primjerice, HDZ nudi smanjenje poreza na dobit, čija je stopa u Hrvatskoj 20 posto, na 18 posto, dok bi se dobit malih i srednjih tvrtki oporezivala po stopi od 12 posto.
- Hrvatska ima najvišu stopu poreza na dobit u okruženju, iako u EU ima i članica s višom stopom oporezivanja dobiti. Naš ambiciozan plan gospodarskog rasta u sljedeće četiri godine planira smanjenje stope poreza na dobit - istaknuo je Ćorić.
U SDP-u, pak, na porez na dobit gledaju drukčije. Pojednostavljeno rečeno, zagovaraju nastavak sadašnjeg sustava, u kojem se dobit ne oporezuje ako se reinvestira, te zadržavanje postojeće stope od 20 posto za one koji dobit ne reinvestiraju. To bi, tvrdi bivši ministar financija Lalovac, imalo veći učinak od HDZ-ovih prijedloga.
Velimir Šonje, Hrvoje Zgombić, Boris Lalovac, Tomislav Ćorić
Još manje suglasnosti između HDZ-a i SDP-a postoji u sustavu PDV-a. U HDZ-u, naime, najavljuju smanjenje opće stope tog poreza, koja sada iznosi 25 posto i među najvišima je u Europi. Od 2018. godine ona bi se trebala smanjiti na 24 posto, a do kraja mandata, bude li HDZ formirao Vladu, na 23 posto. Smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod, izračunali su u HDZ-u, državnu bi blagajnu stajao do 1,5 milijardi kuna na godišnjoj razini. Unatoč tome, u HDZ-u vjeruju da bi smanjenje tog poreza dio gospodarstva izvukao iz "sive zone", čime bi se i proračun bolje punio.
- S obzirom na stanje u kojem se Hrvatska nalazi, potrebno je rasteretiti i rad, i kapital, i potrošnju - smatra Ćorić.
S druge strane, Lalovac smatra da ne treba ulaziti u, kako kaže, takve akrobacije kao što su zadiranje u opću stopu PDV-a. Barem ne u ovom trenutku. Podsjetio je i da je dobar dio proračunskih rashoda zadan, što se posebno odnosi na mirovinski i zdravstveni sustav, kao i da Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi čak 30 milijardi kuna duga. Zbog toga je upozorio HDZ da nije istina da će moći realizirati sve što predlaže i da zamagljuje realne probleme s kojima će se Hrvatska suočiti u prvim godinama mandata, te da državni proračun neće moći podnijeti realizaciju njihovih predizbornih obećanja. Međutim, Tomislav Ćorić je ustvrdio kako HDZ ima realne financijske analize i da će njihov plan biti uspješno proveden i realiziran.
Iako se i u HDZ-u i u SDP-u slažu da Hrvatska nema sređene zemljišne knjige i ostale evidencije o imovini građana, razlikuju se i u pristupu uvođenju poreza na nekretnine. Naime, dok u SDP-u poručuju da u vrijeme njihova mandata, uspiju li ga osvojiti na predstojećim izborima, neće uvoditi porez na nekretnine jer za to u Hrvatskoj još ne postoje uvjeti, u HDZ-u kažu da taj porez s vremenom treba uvesti, no ističu da on ne bi trebao pogoditi najveći dio ljudi, odnosno one koji žive u jedinoj nekretnini koju imaju. U osnovi, kaže Ćorić, taj se porez ne bi trebao razlikovati od sadašnje komunalne naknade, a veći teret predstavljat će jedino za one koji imaju više nekretnina, što će ih potaknuti da ih stave u funkciju.
U obje stranke svjesni su da uvođenje tog poreza "gura" i Bruxelles, kao i da je potrebno srediti zemljišnje knjige. Na potrebu dovođenja u red registara u raspravi je upozorio i Damir Delač, predsjednik Hrvatske udruge geodeta, ističući da Hrvatska zbog nesređenih zemljišnih knjiga godišnje gubi od pet do deset milijardi kuna.
I dok u SDP-u tvrde da su HDZ-ova obećanja nerealna u proračunskoj situaciji u kojoj se zemlja nalazi, iz HDZ-a odgovaraju da iza njihovih prijedloga stoje računice i da su oni ostvarivi. Štoviše, kažu da bi najveći dio izmjena u poreznom sustavu implementirali već na početku mandata. Prijedloge izmjena u poreznom sustavu koje nude dvije vodeće, kao i druge manje stranke pozorno prate i neovisni stručnjaci. Dvojica njih - Velimir Šonje iz Arhivanalitike i Hrvoje Zgombić iz Zgombić i partnera, sudjelovala su i na jučerašnjem okruglom stolu "Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom", koji je moderirao komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik.
Stručnjaci su pritom upozorili da se u hrvatski porezni sustav prečesto zadire, a da su te promjene parcijalne, a često i politički motivirane. Unatoč tome, porezno opterećenje, posebno poduzetnika, istaknuo je Zgombić, vrlo je veliko.
- Soboslikar ovdje ima opciju ili raditi na crno, ili ne raditi uopće. Nameti su nam ogromni - naglasio je Zgombić.
Unatoč tome, ova je predizborna kampanja drukčija od prijašnjih. Naime, kako je primijetio Šonje, ovoga je puta naglasak ne na povećanju proračunske potrošnje, nego na smanjenju poreza.
- Ovo su prvi izbori na kojima se fokus populističkih obećanja prebacio s rashodne na prihodnu stranu proračuna - ocijenio je Šonje.
Velimir Šonje
Inače, ekonomski frontmeni dviju stranaka jučer su se dotakli i stanja u proračunu. U ovoj je godini znatno smanjen proračunski deficit, pa bi opća država, u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi, te lokalne jedinice, do kraja godine, prema nekim procjenama, trebala biti u minusu 3,2 posto BDP-a. To je već blizu kriterija iz Maastrichta, koji fiskalni deficit ograničavaju na najviše tri posto BDP-a. Dio razloga za smanjenje fiskalnog deficita Šonje pronalazi u boljem punjenju državne blagajne i većem orijentiranju na fondove EU, ali i u politički turbulentnoj situaciji u zemlji u kojoj se razne interesne skupine nisu uspjele konoslidirati i iz proračuna izvući više novca. No, pitanje je, kaže Šonje, koliko je takva situacija održiva.
- Mi fundamentalne slabosti u fiskalnom sustavu i dalje ne rješavamo - upozorio je Šonje.
No, u HDZ-u smatraju da snose dobar dio zasluga za smanjenje deficita. S druge strane, iz SDP-a poručuju da bolja situacija u proračunu nego što je bila ranijih godina nije razlog za euforiju. U obje stranke ističu da je važno nastaviti s fiskalnom konoslidacijom, koja znači štednju, a što je top-tema ne samo u Hrvatskoj, nego i u EU.
U obje stranke smatraju i da treba poboljšati model upravljanja državnom imovinom. Ipak, razlikuju se i oko načina na koji bi to napravili.
Upravo je na pitanje upravljanja golemom državnom imovinom upozorio Denis Čupić, predsjednik Udruge developera pri HUP-u, ističući da bi Hrvatska na području upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu mogla primijeniti austrijski model osnivanja krovnog holdinga koji bi na profesionalnoj osnovi upravljao tim tvrtkama, te da bi se sličan model mogao primijeniti i na upravljanje nekretninama.
- Kada je u pitanju austrijski krovni holding za upravljanje državnim tvrtkama, on je prošao nekoliko faza, a 2015. je pretvoren u društvo ograničene odgovornosti uz promjenu imena u ÖBIB i definiranja uloge kao profesionalne tvrtke koja upravlja udjelima u društvima u kojima austrijska država ima interesa biti dio vlasničke strukture. U takvim tvrtkama država nominalnim držanjem udjela od 25 posto plus jednu dionicu osigurava javni interes austrijske države, s tim da parlament donosi strateške dokumente kao podlogu poslovanja društava. Neka iskustva u radu tog holdinga svakako bi bila primjenjiva na Hrvatsku - naglasio je Čupić.
Denis Čupić
Komentirajući Čupićev istup, Ćorić je rekao da takav model državnog holdinga za upravljanje državnim tvrtkama može biti predmet rasprave.
- Taj model je u HDZ-u već prije razmatran, no tek trebamo vidjeti hoće li se on i aktivirati. Uglavnom, poznato je da se zalažemo za što veću depolitizaciju upravljanja javnim poduzećima i za biranje uprava društava preko javnih natječaja i tzv. head-hunting agencija. Potrebno je odrediti sektore i poduzeća koji su od strateškog interesa i koji neće ići u privatizaciji, a za sve ostale napraviti analize kako bi se moglo donijeti ispravnu odluku - ustvrdio je Ćorić.
Boris Lalovac, pak, smatra da osnivanje državnog holdinga ne bi donijelo očekivanja poboljšanja u upravljanju državnim tvrtkama. - Nemojmo se zavaravati, samo bi se stvorila dodatna jagma za upravljačkim i drugim funkcijama u tom holdingu, potrošilo bi se dvije godine na njegovo formiranje, a mi nemamo vremena za to. Smatram da ne treba privatizirati prirodne monopole i infrastrukturu, a sve ostalo treba ići u privatizaciju, tu sam liberalan - ustvrdio je bivši ministar financija.
Govoreći o upravljanju državnim nekretninama, Čupić je opet naveo primjer iz Austrije koja je prije 15-ak godina većinu svojih nekretnina prenijela državnoj tvrtki naziva Budesimmobiliengesellschaft GmbH (Državno društvo za nekretnine d.o.o.).
- Komercijalne nekretnine nalaze se u društvu Austrian Real Estate GmbH, društvu u vlasništvu BIG-a i koje BIG vodi. Model je doveo do toga da se BIG primarno bavi razvojem, gradnjom i iznajmljivanjem javne društvene infrastrukture, a ARE stambenim i poslovnim nekretninama, koje se razvijaju, grade, te onda komercijalno iskorištavaju davanjem u zakup ili prodajom. Premda je formalno podređen ministarstvu zaduženom za gospodarstvo, utjecaj politike na poslovanje BIG-a je minoran jer se nadzorni odbor sastoji od predstavnika kapitala i predstavnika korisnika. Začudilo bi vas, ali BIG kupuje i dodatne nekretnine za razvoj za državu važnih projekata, koje tada u suradnji i uz participaciju privatnog kapitala realizira. Većina projekata u Austriji se realizira kroz financiranje obveznicama i upisom kapitala manje direktnim joint venture projektima, jer je upis takvog kapitala zbog visokog ratinga vrlo atraktivan - ustvrdio je Čupić, pozivajući politiku da prihvati modernije upravljanje nekretninama.
Ćorić je istaknuo da podržava privatnu inicijativu kada je riječ o kvalitetnijem upravljanju nekretninama, a kao poseban problem je naveo neiskorištavanje vojnog zemljišta i pripadajućih objekata, dok je Lalovc rekao da se nekretninama svakako može i mora efikasnije upravljati. Čupić je upozorio i na problematiku koncesija na pomorskom dobru, tražeći prijenos nadležnosti sa županija i države na općine i gradove jer su oni najbolji poznavatelji svojih prilika i problema pa tako i potreba, a koncesije smiju davati samo na godinu dana.
- Potrebno je da koncesije budu duljeg vijeka, deset do 50 godina, zbog perioda ulaganja u turističke projekte - rekao je Čupić, a Lalovac i Ćorić su se složili da je to realan problem koji treba riješiti.
Šonje je, pak, ocijenio da mu je drago što se i Lalovac i Ćorić zalažu za depolitizaciju i profesionalno upravljanje državnom imovinom u što većem stupnju, ali je jednako tako rekao kako je "u DNK njihovih stranaka utkana težnja prema upravljanju državnim poduzećima jer tu leže radna mjesta i druge koristi".