'Posao samo ako znaš ministricu'

ZAGREB - Nedavno dovršeni natječaj za 66 novih javnobilježničkih mjesta pobuđuje sumnju da izabrani kandidati nisu odabrani po ujednačenim kriterijima.



Od 66 kandidata, koje je predložila Hrvatska javnobilježnička komora, ministrica Ana Lovrin uvažila je manje od polovice. Prema popisu koji je objavio tjednik Lider, pri imenovanju novih bilježnika ministrica je uvažila samo 28 prijedloga Komore, odnosno 42,4 posto.



Nepotizam



Dio nezadovoljnika najavljuje da će tužiti Ministarstvo pravosuđa Upravnom sudu. Spominju nepotizam, politički ključ pri odabiru kandidata, netransparentnost, veze, poznanstva, korupciju... Neki tvrde i da je USKOK navodno već pokrenuo istragu.



Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, ne želi još ništa komentirati. Naglašava da mišljenje Komore nije obvezujuće za ministricu, a da svatko tko nije zadovoljan može pokrenuti spor. U Komori još nisu razgovarali o ishodu spornog natječaja.



Drugi kriteriji





• ovjera potpisa - 30 kuna



• solemnizacija ugovora - 40.000 kuna



• potvrda da je netko živ - 50 kuna



• potvrđivanje zaključaka skupštine - od 1500 do 2000 kuna



• izrada i ovjera prijave za upis u sudski registar - do 3000 kuna

Iznosi tarifa:

- Vjerojatno ćemo o tome raspravljati nakon polaganja prisege novih javnih bilježnika, kada nam Ministarstvo dostavi popis tko polaže prisegu i kad vidimo ako će biti eventualno pokrenuti upravni sporovi protiv rješenja ministrice - objašnjava Maleković.



U Komori su uvjereni da su svoj dio posla odradili "vrlo profesionalno". Zaprimljene su 223 molbe, obavili su razgovor sa 213 kandidata, proučili njihove životopise te se odlučili za "svoju" listu.



- Svoja mišljenja bazirali smo na kriterijima Komore koje je usvojio Upravni odbor i iza tog mišljenja stojimo - rekao je Maleković. Prema tome, očito je da se ministrica Lovrin rukovodila nekim dodatnim kriterijima kada je više od polovicu kandidata s Komorine liste zamijenila "svojima".



U Ministarstvu, pak, odgovaraju da je sve provedeno po kriterijima iz članaka 13. i 14. Zakona o javnom bilježništvu te da se ti kriteriji razmatraju "kako odvojeno tako i kumulativno", što je važno za konačnu ocjenu. I oni napominju da mišljenje Komore nije obvezujuće i da je konačno imenovanje isključivo u nadležnosti ministrice Lovrin.



Zanimljivo je da u Splitu nije prošao niti jedan od kandidata za koje je pozitivno mišljenje dala Komora, a u Zadru je, primjerice, od 5 predloženih ministrica Lovrin potvrdila samo jednog.



Još jedan propust



U najatraktivnijem Zagrebu nije prošao zamjenik glavnog državnog odvjetnika, kao i nekoliko sudaca, ali je ministrica Lovrin potvrdila nekoliko zaposlenika gradske uprave. Među imenovanima je i aktulani tajnik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.



Indikativno je da je ministrica Lovrin rješenja o imenovanjima donosila u prosincu 2007., dakle dok je djelovala tzv. tehnička vlada.



 U javnosti se posao notara, odnosno javnog bilježnika, doživljava kao vrlo unosan biznis. Javni bilježnici se, pak, žale da im 70 posto zarade ide u državni proračun zahvaljujući visokim porezima. U srednje velikim uredima osnovna je plaća prisjednika oko 8500 kuna, a može se popeti i do 12.000 kuna. S druge strane, notari upozoravaju da je oko 40 posto bilježnika po manjim gradovima - na rubu egzistencije.



Javni bilježnici se, kao i suci, imenuju doživotno. Nakon imenovanja novih notara u Hrvatskoj će raditi ukupno 320 javnih bilježnika.

'Natječaj je namješten, u igri je i korupcija'

Od 20 javnih bilježnika koje je javnobilježnička Komora predložila, tek šest ih je imenovano. Sutkinja iz Zagreba zbog toga se sprema na tužbu. Iako Zakon ne obvezuje Ministarstvo da uvaži stav Komore, takva je procedura logična, tvrdi sutkinja koja je htjela ostati anonimna. - To je zato što je natječaj namješten, a ljudi se biraju po političkoj podobnosti. Prema mojim saznanjima, i USKOK je pokrenuo istragu jer je navodno u igri i korupcija - kaže sutkinja. Tvrdi da je Komora svoj dio posla obavila profesionalno, ali da je za konačno imenovanje u Ministarstvu presudan kriterij bilo poznanstvo s ministricom.  (G. Milaković)



Slučaj Zadar:

'Ja sam prošao, ali ne preko veze'

Za dva javnobilježnička mjesta u Zadru od petero kandidata jedino je prošao Emil Brkić. On već pet godina radi kod jedne zadarske bilježnice. Ostali su kandidati nestrpljivi da doznaju tko će imati pravo na još jedan javnobilježnički ured i kažu da nemaju nikakvu informaciju premda je natječaj bio još lani u listopadu. - Drago mi je da sam prošao. Nisam imao nikakve veze, osim preporuka dosadašnjih poslodavaca. Prema mojim informacijama, Ministarstvo nije htjelo uzimati ljude iz pravosuđa jer ih je tamo ionako malo. Zato vjerojatno nisu prošli mnogi iz državnih odvjetništava i sa sudova - rekao je Brkić. (D. Mijatović)



Slučaj Split:

'Moj konkurent izabran je mimo svih kriterija'

Jedan od troje nesuđenih javnih bilježnika iz Splita koje je Ministarstvo skinulo s popisa Komore, Dražen Makelja, tužit će Ministarstvo Upravnom sudu. - Na natječaj Komore javilo se iz Dalmacije nas 12, a komi- sija je predložila, nakon razgovora i pregleda dokumentacije, kao najbolje kandidate Tatjanu Perić, Helenu Dragun i mene. No, kad je popis došao do Ministarstva, naša su imena odjednom nestala i pojavila su se tri druga, ljudi koji su se također prijavili, ali nisu ispunili kriterije HJK. Barem jedan od prihvaćenih nema ni dana rada u javnom bilježništvu, a drugi ima tri mjeseca takvog iskustva - kaže Makelja.(I. Profaca)

Tri slučaja: dva otpisana javna bilježnika, jedan imenovan Slučaj Zagreb:

Veronika Rešković