ZAGREB - Vlada, kako neformalno doznajemo, za jesen priprema izmjene poreznih propisa kojima bi se poslodavcima kao neoporezivi izdatak priznalo 150 kuna mjesečno ili 1800 kuna godišnje ako ih uplaćuje u mirovinsko, zdravstveno ili životno osiguranje zaposlenika. Primjena se planira početkom iduće godine.
Za zaposlenike je najpovoljniji izračun mirovinaca, s obzirom na državna poticajna sredstva. Na računu radnika poslodavci bi tako za 10 godina osigurali 28.654 kune, za 15 godina 49.143 kune, a za 20 godina čak 75.304 kune ili oko 10.000 eura. Poslodavac bi na taj način nakon 20 godina redovitih uplata svom zaposleniku mogao osigurati 84 eura dodatne mirovine u prvih 10 godina umirovljenja, a to nipošto nije zanemariv iznos.
uplate oslobode
poreza, kao što
je slučaj s
božićnicama
Prema izračunima osiguravatelja, zaposlenik bi uplatama u životno osiguranje za 10 godina mogao u svom fondu imati 3222 eura, nakon 15 godina 5500 eura, a za 20 godina 8500 eura.
Poslodavac bi na taj način za 20 godina svom zaposleniku osigurao u prvih deset godina mirovine mjesečni dodatak od 70,8 eura. Željko Jukić, direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja, pojašnjava da po sadašnjim propisima poslodavcima uplate nisu porezno priznati izdatak ako se na njih ne obračuna doprinos, porez i prirez. Dakle, sadašnje se uplate moraju obračunavati kao plaća, što za poslodavca značajno poskupljuje svaku uplatu.
Primjerice, poslodavac koji za 1000 radnika želi uplaćivati 200 kuna mjesečno imao bi po sadašnjem sustavu godišnji trošak od 3,5 milijuna kuna bruto plaće i doprinosa. Oslobađanjem od nameta njegov bi trošak iznosio 2,4 milijuna kuna godišnje ili 1,1 milijun manje. Bit je prijedloga oslobađanje plaćanja poreza, prireza i doprinosa na plaću na određeni iznos izdvajanja poslodavca kao što je danas slučaj s božićnicama, potporama ili otpremninama, što je sve porezno priznati izdatak.
- Naša inicijativa išla je prije svega prema trećem mirovinskom stupu i privatnom zdravstvenom osiguranju, a tek onda eventualno i prema životnm osiguranjima. Krajem ožujka ove godine ideja je prihvaćena kao zaključak Vlade. Vjerujemo da će Vlada pripremiti izmjene propisa za jesen kako bi cijeli projekt mogao zaživjeti od početka iduće godine - rekao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Podaci Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da su u čak 21 razvijenoj zemlji svijeta, od Australije, Belgije, Kanade, Finske, Njemačke, Islanda, Švedske, Velike Britanije sve do SAD-a, uplate u mirovinske fondove neoporezive i bez ikakvih drugih nameta, a u pojedinim zemljama oporezive su jedino jednokratne isplate takvih mirovina.
Oko polovica zaposlenika, njih oko 700.000, trenutno je obuhvaćeno kolektivnim ugovorima, a postoje i granski ugovori u koje bi se takva mogućnost u pregovorima poslodavaca i sindikata mogla ugraditi umjesto klasičnih povišica plaća.
Poslodavci, poručuju sindikati, na taj način apsolutno čuvaju lojalnost zaposlenika i grade korporativni imidž dobrog gazde. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, skeptičan je prema takvoj ideji iako je podržava. On, naime, vjeruje da će veliki dio zaposlenika u djelatnostima kao što su tekstilna i prerađivačka ostati diskriminirani za to pravo.
- Teško je očekivati da će svaki poslodavac biti u stanju uplaćivati taj iznos svojim zaposlenicima bez obzira na to jesu li te uplate za njega priznati i porezno neutralni izdatak - kaže Jakelić.
Mirovinci pozdravljaju ovakvu odluku Vlade, nadajući se da će ona doista biti i provedena. Petar Vlajić, predsjednik Udruženja pri HGK, ističe da su sve tranzicijske zemlje od početka mirovinskih reformi uvele, među ostalim, i porezne olakšice za poslodavce.
Nije sklon ideji da se briše limit od 50 godina starosti za dizanje uplata iz dobrovoljnog mirovinskog stupa jer je riječ o štednji za starost. No, smatra da bi se uplate u fondu mogle koristiti kao zalog za kupnju prvog stana ili školovanje djece.
Ako poslodavac uplaćuje 150 kuna uplaćuje u životno osiguranje za ženu od 35 godina za 10 godina ona bi na svom računu, prema izračunu Croatia Osiguranja trebala imati 23.204 kune, za 15 godina ta bi svota narasla na 39.569 kuna dok bi za 20 godina raspolagala s 60.642 kune. Za zaposlenike je najpovoljniji izračun mirovinaca zbog državnih poticajnih sredstava pa bi, prema izračunu Raiffeisen mirovinskog fonda, nakon 10 godina zaposlenici raspolagali s 28.645 kune, nakon 15 godina s 49.143 kune, a nakon 20 godina sa 75.305 kuna
- Podržat ću tu ideju ako se njena provedbe zabrani u državnim tvrtkama koje su gubitaši ili uzimaju državne subvencije. Ako se takva ideja nametne takvim tvrtkama, to bi značilo da svi posredno kroz proračun dodatno plaćamo za njihove zaposlenike što bi bilo nepravedno - naglasio je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Vjerujem da olakšice imaju trostruki interes pojedinaca, sindikata i poslodavaca. Poslodavac na taj način dugoročno veže svog zaposlenika, a država osigurava dugoročno stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava - naglasio je Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH-a.
Jadranka Šević
Za zaposlenike je najpovoljniji izračun mirovinaca, s obzirom na državna poticajna sredstva. Na računu radnika poslodavci bi tako za 10 godina osigurali 28.654 kune, za 15 godina 49.143 kune, a za 20 godina čak 75.304 kune ili oko 10.000 eura. Poslodavac bi na taj način nakon 20 godina redovitih uplata svom zaposleniku mogao osigurati 84 eura dodatne mirovine u prvih 10 godina umirovljenja, a to nipošto nije zanemariv iznos.
uplate oslobode
poreza, kao što
je slučaj s
božićnicama
|
Ideja je da se
|
Poslodavac bi na taj način za 20 godina svom zaposleniku osigurao u prvih deset godina mirovine mjesečni dodatak od 70,8 eura. Željko Jukić, direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja, pojašnjava da po sadašnjim propisima poslodavcima uplate nisu porezno priznati izdatak ako se na njih ne obračuna doprinos, porez i prirez. Dakle, sadašnje se uplate moraju obračunavati kao plaća, što za poslodavca značajno poskupljuje svaku uplatu.
Primjerice, poslodavac koji za 1000 radnika želi uplaćivati 200 kuna mjesečno imao bi po sadašnjem sustavu godišnji trošak od 3,5 milijuna kuna bruto plaće i doprinosa. Oslobađanjem od nameta njegov bi trošak iznosio 2,4 milijuna kuna godišnje ili 1,1 milijun manje. Bit je prijedloga oslobađanje plaćanja poreza, prireza i doprinosa na plaću na određeni iznos izdvajanja poslodavca kao što je danas slučaj s božićnicama, potporama ili otpremninama, što je sve porezno priznati izdatak.
- Naša inicijativa išla je prije svega prema trećem mirovinskom stupu i privatnom zdravstvenom osiguranju, a tek onda eventualno i prema životnm osiguranjima. Krajem ožujka ove godine ideja je prihvaćena kao zaključak Vlade. Vjerujemo da će Vlada pripremiti izmjene propisa za jesen kako bi cijeli projekt mogao zaživjeti od početka iduće godine - rekao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Podaci Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da su u čak 21 razvijenoj zemlji svijeta, od Australije, Belgije, Kanade, Finske, Njemačke, Islanda, Švedske, Velike Britanije sve do SAD-a, uplate u mirovinske fondove neoporezive i bez ikakvih drugih nameta, a u pojedinim zemljama oporezive su jedino jednokratne isplate takvih mirovina.
Oko polovica zaposlenika, njih oko 700.000, trenutno je obuhvaćeno kolektivnim ugovorima, a postoje i granski ugovori u koje bi se takva mogućnost u pregovorima poslodavaca i sindikata mogla ugraditi umjesto klasičnih povišica plaća.
Poslodavci, poručuju sindikati, na taj način apsolutno čuvaju lojalnost zaposlenika i grade korporativni imidž dobrog gazde. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, skeptičan je prema takvoj ideji iako je podržava. On, naime, vjeruje da će veliki dio zaposlenika u djelatnostima kao što su tekstilna i prerađivačka ostati diskriminirani za to pravo.
- Teško je očekivati da će svaki poslodavac biti u stanju uplaćivati taj iznos svojim zaposlenicima bez obzira na to jesu li te uplate za njega priznati i porezno neutralni izdatak - kaže Jakelić.
Mirovinci pozdravljaju ovakvu odluku Vlade, nadajući se da će ona doista biti i provedena. Petar Vlajić, predsjednik Udruženja pri HGK, ističe da su sve tranzicijske zemlje od početka mirovinskih reformi uvele, među ostalim, i porezne olakšice za poslodavce.
Nije sklon ideji da se briše limit od 50 godina starosti za dizanje uplata iz dobrovoljnog mirovinskog stupa jer je riječ o štednji za starost. No, smatra da bi se uplate u fondu mogle koristiti kao zalog za kupnju prvog stana ili školovanje djece.
Ako poslodavac uplaćuje 150 kuna uplaćuje u životno osiguranje za ženu od 35 godina za 10 godina ona bi na svom računu, prema izračunu Croatia Osiguranja trebala imati 23.204 kune, za 15 godina ta bi svota narasla na 39.569 kuna dok bi za 20 godina raspolagala s 60.642 kune. Za zaposlenike je najpovoljniji izračun mirovinaca zbog državnih poticajnih sredstava pa bi, prema izračunu Raiffeisen mirovinskog fonda, nakon 10 godina zaposlenici raspolagali s 28.645 kune, nakon 15 godina s 49.143 kune, a nakon 20 godina sa 75.305 kuna
|
Što sa 150 kuna uplate
|
- Podržat ću tu ideju ako se njena provedbe zabrani u državnim tvrtkama koje su gubitaši ili uzimaju državne subvencije. Ako se takva ideja nametne takvim tvrtkama, to bi značilo da svi posredno kroz proračun dodatno plaćamo za njihove zaposlenike što bi bilo nepravedno - naglasio je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Vjerujem da olakšice imaju trostruki interes pojedinaca, sindikata i poslodavaca. Poslodavac na taj način dugoročno veže svog zaposlenika, a država osigurava dugoročno stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava - naglasio je Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH-a.
|
Izuzeti državne gubitaše
|
|
Trostruki interes
|
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....