POTPREDSJEDNICA DRŽAVNOG IZBORNOG POVJERENSTVA 'Kada bismo strogo provodili zakon, promatrača na predsjedničkim izborima uopće ne bi bilo!'

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić-Križanić bila je gošća emisije Novi dan na televiziji N1 u kojoj je progovorila o provedbi predsjedničkih izbora koji se održavaju u nedjelju. Na početku je pojasnila zašto će ove godine na biralištima biti rekordan broj promatrača.

- To je zbog broja kandidata. Na prošlim predsjedničkim izborima bilo je oko 21.500 promatrača, bila su 4 kandidata. Sad imamo 11 kandidata i 3.000 promatrača više nego na prethodnim izborima, izjavila je pa pojasnila da se izbori provode prema Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske, koji je donesen 1992. godine.

- Po tom zakonu provedeno je 6 izbora za predsjednika. Birački odbori imaju 6 članova, oni nisu višestranački. Na dosadašnjim izborima nisu zabilježeni prigovori u smislu, uvjetno rečeno, krađe. Broj promatrača je skoro 25.000, ako uzmete u obzir broj biračkih mjesta, to je više od 3 ili 4 promatrača po jednom biračkom mjestu, promatrača različitih kandidata. Nisu to samo promatrači jednog kandidata. Promatrači prate cijeli tijek izbora, ako kvalitetno odrade svoj posao - od preuzimanja izbornih materijala, otvaranja biračkog mjesta, tijekom cijelog biračkog dana, zatvaranja biračkog mjesta, prisustvovanja otvaranju biračkih kutija, brojanja glasova, sastavljanja zapisnika u koji se unose rezultati glasanja.

Tijekom svih postupaka mogu davati primjedbe ako postoji neregularnost. Nakon što je cijeli posao u biračkom odboru gotov, promatrač može tražiti prijepis ili kopiju potpisanog zapisnika s rezultatima izbora. To posebno naglašavam zato što birački odbor s tim zapisnikom i materijalom odlazi u nadležno izborno povjerenstvo, općinsko ili gradsko, gdje se unose rezultati izbora upravo s tog zapisnika. Rezultati izbora bit će dostupni na web stranici DIP-a u nedjelju od 20 sati. Moći će se lako kontrolirati jer je apsolutno transparentno po svakom izbornom mjestu koje se unosi. Promatrač kod sebe ima primjerak zapisnika. To je ona fama - tko zna što radi informatičar. Informatičar unosi rezultate koji su u zapisniku, objasnila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

- Zakon je iz 1992. godine, a mnogo toga se promijenilo, što ukazuje da je to podnormirani zakon, ne predviđa puno situacija. Recimo, u tom zakonu nema odredbe o promatračima. Kada bi DIP strogo primjenjivao zakon, promatrača uopće ne bi bilo. Ali mislim da smo dosegli visoke standarde u izbornim procesima, DIP je donio obvezatnu uputu, koja ima snagu zakona, a koja je predvidjela mogućnost promatrača i sve ono što je vezano za promatranje izbora, izjavila je potpredsjednica DIP-a.

Osvrnula se i na primjedbu GONG-a da se u inozemstvu izbori održavaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a organizira ih izvršna vlast, dakle Ministarstvo vanjskih poslova, što su naglasili kao upitnu neutralnost organizacije.

- Činjenica da se izbori odvijaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima je ustavna kategorija. Slijedom toga, izbori u inozemstvu se ne mogu održati nigdje osim u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. U inozemstvu su 124 biračka mjesta i toliko biračkih odbora. Za inozemstvo je prijavljeno negdje oko 290 promatrača. Tamo gdje je najviše biračkih mjesta, spomenimo Bosnu i Hercegovinu gdje su 44 biračka mjesta, kada se gleda broj promatrača, po biračkom mjestu ima oko 6 promatrača, kao i članova odbora. Dakle, tu ne bi trebalo biti nikakvih sumnji, izjavila je.

Otkrila je i što je sve nedozvoljeno za trajanja izborne šutnje.

- Nije dopušteno da kandidati predstavljaju svoje programe i sebe, da pozivaju glasače da im daju glas, ne smiju se predstavljati njihovi programi, birači se ne smiju pozivati da glasaju za određenog kandidata ili kandidatkinju SMS porukama ili slično. Vrlo je teško to pratiti. DIP danas cijeli dan prima prijave, s HAKOM-om (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) smo dogovorili da svaki nedozvoljeni SMS, u smislu kršenja izborne šutnje, bude proslijeđen u HAKOM. Priopćenjem smo upozorili pravne i fizičke osobe, kandidate i predlagatelje, medije i medijske nakladnike da se klone radnji zabranjenih izbornom šutnjom.

Inače, za kršenje izborne šutnje na predsjedničkim izborima nema sankcija.

- To je jedan od izbornih instituta koji naprosto vrišti da se ujednači na svim vrstama izbora. Najsvježiji izborni zakon je Zakon o izboru predstavnika i vijeća nacionalnih manjina, on institut izborne šutnje uopće nema. To je bila glavna misao vodilja DIP-a kada smo izradili prijedlog jedinstvenog izbornog zakona. DIP nije predlagatelj pa smo prijedlog dostavili Ministarstvu uprave - na proljeće će biti dvije godine da smo im to dostavili. Ništa se nije dogodilo, izjavila je Fabijančić Križanić na televiziji N1.