Prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, 1997. zatražila sam da mi se vrati u vlasništvo zemljište koje je oduzeto bez ikakve naknade. Riječ je o zemljištu s obiteljskom kućom koju su poslije vlasti srušile. Na tome mjestu po zemljišnim i katastarskim podacima nema ničega; Grad je nasuo asfalt i tamo se nalazi neregistrirano, divlje parkiralište. U novom katastarskom planu moja je čestica spojena s dvjema susjednim česticama pod zajednički katastarski broj.
Na ročištu s tim u vezi voditeljica postupka rekla mi je da ću biti naknadno obaviještena o danu kada će na teren izaći komisija zajedno s mjernikom da se utvrdi u kakvom je stanju parcela. Također mi je rečeno da to vještačenje moram platiti sama te da još nije odlučeno hoće li mi se ta parcela vratiti u naturalnom obliku.
Znajući za praksu da ljudi dobivaju nevjerojatno niske iznose za oduzetu zemlju (i to u ratama, po nekoliko kuna na godinu), može se dogoditi da više moram platiti komisiju i vještaka, nego što bih dobila naknade tijekom 20 godina. Jesam li dužna platiti vještačenje?
- Zakonom koji regulira povrat oduzete imovine, kao i Zakonom o upravnim pristojbama, propisano je da se za sve podneske i radnje u postupcima vraćanja, odnosno naknade za oduzetu imovinu ne plaćaju upravne pristojbe. Međutim, one su samo jedan od troškova koji mogu nastati u upravnom postupku. Mogu se pojaviti još i troškovi izdataka organa koji vodi postupak kao što su putni troškovi službenih osoba, izdaci za svjedoke, vještake, tumače, očevid, oglase i slično, a na koje se ne odnosi navedeno oslobođenje.
Kako se Zakonom propisano oslobođenje odnosi samo na troškove upravnih pristojbi, to ste načelno dužni predujmiti trošak vještačenja.
Zakon koji regulira upravni postupak omogućava oslobađanje stranke od snošenja troškova upravnog postupka na temelju lošeg imovinskog stanja, tj. ako se utvrdi da stranka ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje. Tijelo koje vodi postupak, o tome donosi odluku na prijedlog stranke i na temelju uvjerenja o njezinu imovinskom stanju koje je izdalo nadležno tijelo. Zato, ako smatrate da ostvarujete navedene zakonske uvjete, a imajući u vidu da troškovi vještačenja često nisu mali, podnesite prijedlog za oslobađanje od plaćanja troškova postupka. Skrećem pozornost na to da bi takav vaš zahtjev mogao produljiti postupak.
U rješenju o naknadi za oduzetu imovinu upravno tijelo treba, među ostalim, odlučiti i o troškovima postupka. Zakon sadrži pravila o naknađivanju troškova postupka, a u navedenim stvarima u pravilu se određuje da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. Bez obzira na to, prije završetka postupka postavite zahtjev da vam se naknade troškovi, pa neka postupovno tijelo o tom zahtjevu odluči u skladu sa zakonom.
Ako nisu ostvareni zakonski uvjeti za naturalni povrat građevinskog zemljišta, isplaćuje se naknada koja nije adekvatna tržišnoj vrijednosti zemljišta, nego se određuje u visini propisanoj Pravilnikom koji je na temelju zakona donio ministar financija. Prema tom pravilniku, naknada se određuje primjenom osnovice koju predstavlja parametarska vrijednost četvornog metra zemljišta i korektivnog faktora te vrijednosti. Korektivni faktor određuje se ovisno o pogodnosti položaja određenog područja. Parametarska vrijednost zemljišta iznosi 100 kuna za četvorni metar, a korektivni faktori se, ovisno o gradu i zoni, kreću od 0,0017 do 1,00. Dakle, ti korektivni faktori mogu korigirati parametarsku vrijednost četvornog metra tako da je umanje, a ne i da je povećaju. Time najviša naknada koja se isplaćuje iznosi samo 100 kuna za četvorni metar zemljišta, s time da može biti i znatno niža. Takva se naknada temeljem zakona isplaćuje u polugodišnjim obrocima tijekom 20 godina.
Ustavnost i zakonitost navedenog Pravilnika je 2005. ispitivao Ustavni sud, koji je odbio je prijedlog za pokretanje postupka s obrazloženjem da sama visina parametarske vrijednosti propisane osporenim Pravilnikom nije ustavnopravno pitanje. Pritom Ustavni sud ističe da Zakonom o naknadi nisu utvrđeni ništavim pravni propisi i pojedinačni akti kojima je prijašnjim vlasnicima oduzeta imovina niti im je tim zakonom iznova priznato pravo vlasništva te da priznavanje prava na naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, uključujući određivanje njezine visine za pojedine vrste oduzete imovine, ovisi o volji zakonodavca, uz obvezu poštovanja temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.
U zaštiti vaših interesa pokušajte ostvariti naturalni povrat imovine, kojim biste izbjegli primjenu navedenog Pravilnika. Ako imate mogućnost, angažirajte stručnu pomoć odvjetnika. Podnesite zahtjev za naknadu troškova postupka, a eventualno i za oslobađanje od plaćanja troškova postupka.
dipl. iur. Boris Makarović
Na ročištu s tim u vezi voditeljica postupka rekla mi je da ću biti naknadno obaviještena o danu kada će na teren izaći komisija zajedno s mjernikom da se utvrdi u kakvom je stanju parcela. Također mi je rečeno da to vještačenje moram platiti sama te da još nije odlučeno hoće li mi se ta parcela vratiti u naturalnom obliku.
Znajući za praksu da ljudi dobivaju nevjerojatno niske iznose za oduzetu zemlju (i to u ratama, po nekoliko kuna na godinu), može se dogoditi da više moram platiti komisiju i vještaka, nego što bih dobila naknade tijekom 20 godina. Jesam li dužna platiti vještačenje?
- Zakonom koji regulira povrat oduzete imovine, kao i Zakonom o upravnim pristojbama, propisano je da se za sve podneske i radnje u postupcima vraćanja, odnosno naknade za oduzetu imovinu ne plaćaju upravne pristojbe. Međutim, one su samo jedan od troškova koji mogu nastati u upravnom postupku. Mogu se pojaviti još i troškovi izdataka organa koji vodi postupak kao što su putni troškovi službenih osoba, izdaci za svjedoke, vještake, tumače, očevid, oglase i slično, a na koje se ne odnosi navedeno oslobođenje.
Kako se Zakonom propisano oslobođenje odnosi samo na troškove upravnih pristojbi, to ste načelno dužni predujmiti trošak vještačenja.
Zakon koji regulira upravni postupak omogućava oslobađanje stranke od snošenja troškova upravnog postupka na temelju lošeg imovinskog stanja, tj. ako se utvrdi da stranka ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje. Tijelo koje vodi postupak, o tome donosi odluku na prijedlog stranke i na temelju uvjerenja o njezinu imovinskom stanju koje je izdalo nadležno tijelo. Zato, ako smatrate da ostvarujete navedene zakonske uvjete, a imajući u vidu da troškovi vještačenja često nisu mali, podnesite prijedlog za oslobađanje od plaćanja troškova postupka. Skrećem pozornost na to da bi takav vaš zahtjev mogao produljiti postupak.
U rješenju o naknadi za oduzetu imovinu upravno tijelo treba, među ostalim, odlučiti i o troškovima postupka. Zakon sadrži pravila o naknađivanju troškova postupka, a u navedenim stvarima u pravilu se određuje da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. Bez obzira na to, prije završetka postupka postavite zahtjev da vam se naknade troškovi, pa neka postupovno tijelo o tom zahtjevu odluči u skladu sa zakonom.
Ako nisu ostvareni zakonski uvjeti za naturalni povrat građevinskog zemljišta, isplaćuje se naknada koja nije adekvatna tržišnoj vrijednosti zemljišta, nego se određuje u visini propisanoj Pravilnikom koji je na temelju zakona donio ministar financija. Prema tom pravilniku, naknada se određuje primjenom osnovice koju predstavlja parametarska vrijednost četvornog metra zemljišta i korektivnog faktora te vrijednosti. Korektivni faktor određuje se ovisno o pogodnosti položaja određenog područja. Parametarska vrijednost zemljišta iznosi 100 kuna za četvorni metar, a korektivni faktori se, ovisno o gradu i zoni, kreću od 0,0017 do 1,00. Dakle, ti korektivni faktori mogu korigirati parametarsku vrijednost četvornog metra tako da je umanje, a ne i da je povećaju. Time najviša naknada koja se isplaćuje iznosi samo 100 kuna za četvorni metar zemljišta, s time da može biti i znatno niža. Takva se naknada temeljem zakona isplaćuje u polugodišnjim obrocima tijekom 20 godina.
Ustavnost i zakonitost navedenog Pravilnika je 2005. ispitivao Ustavni sud, koji je odbio je prijedlog za pokretanje postupka s obrazloženjem da sama visina parametarske vrijednosti propisane osporenim Pravilnikom nije ustavnopravno pitanje. Pritom Ustavni sud ističe da Zakonom o naknadi nisu utvrđeni ništavim pravni propisi i pojedinačni akti kojima je prijašnjim vlasnicima oduzeta imovina niti im je tim zakonom iznova priznato pravo vlasništva te da priznavanje prava na naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, uključujući određivanje njezine visine za pojedine vrste oduzete imovine, ovisi o volji zakonodavca, uz obvezu poštovanja temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.
U zaštiti vaših interesa pokušajte ostvariti naturalni povrat imovine, kojim biste izbjegli primjenu navedenog Pravilnika. Ako imate mogućnost, angažirajte stručnu pomoć odvjetnika. Podnesite zahtjev za naknadu troškova postupka, a eventualno i za oslobađanje od plaćanja troškova postupka.
dipl. iur. Boris Makarović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....