Pravi Mikula Mali je Frane Tomaš

KRILO JESENICE - Ove se godine navršava 30 godina otkako je snimljena "Kapetan Mikula Mali", legendarna tinejdžerska serija o 12-godišnjaku koji je tijekom rata trabakulom pred "mrskim okupatorom" prebacivao na slobodne otoke dalmatinske izbjeglice.



Manje je poznato da je Mikula Mali ekraniziran po želji Josipa Broza Tita na temelju stvarne životne priče Frane Tomaša (75), koji i danas uživa u mirovini u mjestu Krilo Jesenice, nedaleko od Splita.

Meci kao pušenje cigara



Dvije godine prije te iznimno gledane serije, uz koju su odrastale generacije rođene od sredine 60-ih, redatelj i scenarist Obrad Gluščević snimio je cjelovečernji igrani film "Kapetan Mikula Mali" koji je obišao kina SAD-a i cijele Europe. Film se gledao u Sudanu, Etiopiji, Nikaragvi, Kuvajtu, pa čak u Indiji, Indoneziji, na Filipinima i u Koreji. U opusu Obrada Gluščevića treba spomenuti i klasik "Vuk Samotnjak" iz 1972., a ostat će zapamćen i po nedavno repriziranom "Jelenku", njegovom posljednjem serijalu. No, "Kapetana Mikulu Malog" državna televizija posljednjih 15 godina se stidi, iako se radi o zgodnoj avanturističkoj seriji, koju je nosio humor, a ne prenapuhana NOB-ovska epika.



Priča prati pustolovine 12-godišnjeg Mikule kojeg igra Tonči Vidan i njegova djeda (Petar Prličko) tijekom fašističke okupacije Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Dok trabakulom prevoze hranu i narod u zbjegu pred moćnim njemačkim i talijanskim brodovljem na slobodni Vis, provlače se kroz kiše metaka i granata, zavlače u skrovite vale srednjodalmatinskih otoka i uz sve to dobro zabavljaju.



- Film je nastao po priči o ocu mi Ivanu, mlađem bratu Tomislavu i meni dok smo do 1943. našim trabakulom "Dobri otac" prevozili civile, hranu, partizane i ranjenike između mjesta na obali i otoka. Otac je njime do rata prevozio terete do Dubrovnika, a zajedno s još 20 brodica, uglavnom pjeskara iz Krila Jesenica, priključio se odmah na početku floti partizanske mornarice. Godinu i pol dana smo brat i ja plovili s ocem, a poveo nas je kako ne bismo doma stradali od Nijemaca. Ipak, iako je bija rat i lako se gubilo glavu, meni su ka mulcu na prvom mistu u svemu tome bile igra i zabava. Svi ti meci i avionski rafali pred kojim smo bižali, bili su mi opasni ka pušenje cigara - priča Frane Tomaš, kojeg su i njegovi mještani nakon serije prozvali Mikula Mali.

U filmu prekrojene činjenice



Da su to bila čupava vremena govori i podatak da su njemačke i talijanske snage za rata potopili polovicu brodovlja iz Krila Jesenica i ubili 280 od 400 mještana tog drevnog brodarskog mjesta. Partizanski brodovi plovili bi pod okriljem noći, a bilo je vrijeme kad im ništa nije bilo teško.



- Znali bi tajno doći po hranu na Zentu ili Kašune u Splitu, prevozili bi noću ljude po otocima i mistima od Zadra do Dubrovnika, a najčešće do Visa koji je bio slobodna zona opasana bačvama benzina i minama kroz koje su samo naši brodovi znali proć' - kaže.



Što se tiče serije i filma, izvorni kapetan Mikula Mali nije baš najsretniji prekrajanjem činjenica, a niti što ga filmska ekipa nije došla povirit, iako su tijekom snimanja bili smješteni u obližnjem Hotelu Lav.