ZAGREB - Jedna od najvećih farmaceutskih-generičkih tvrtki, islandski
Actavis, mogao bi uskoro promijeniti vlasnika zbog vekih teškoća u kojima se našao islandski financijski susav. Hrvatskoj javnosti Actavis je poznat kao nesuđeni vlasnik Plive, za koju se grčevito borio prije dvije godine, pri čemu je bio optužen i za neprijeteljsko preuzimanje. Islandski milijarder
Thor Bjorgolfsson, vlasnik 80 posto Actavisa, izgubio je veći dio svog bogatstva kada je nedavno propala velika investicijska banka Landsbanki Islands u kojoj je imao veliki udjel. Propalu banku preuzela je država.
Bjorgolfsson sada pokušava spasiti barem dio svog financijskog carstva i nadoknaditi gubitke ponudom Actavisa na burzi, uvjeren da će kroz profitabilni sektor farmaceutike u
Robert Wessman, izvršni direktor Actavisa koji je u Plivu donio njihovu ponudu
tome i uspjeti. Actavis se u posljednjih 10 godina pozicionirao u prodaji generičkih lijekova čak i na američkom tržištu, a u Europi je postao vlasnik većeg dijela lokalnih generičkih proizvođača. U tom okrupnjavanju generičke industrije vlasnik se mahom oslanjao na zaduživanje, vjerujući da će velikim rastom vratiti uloženo. Pritom nije računao na globalnu financijsku krizu.
Dobra procjena
Neovisni promatrači u Hrvatskoj danas komentiraju kako je Pliva imala sreće. Odabirom Barra umjesto Actavisa Pliva je izbjegla, kažu naši sugovornici, ozbiljan potres koji bi je vjerojatno zahvatio. Kada je prodaja Plive bila aktualna, Actavisovi lobisti, među ostalim, bili su Borislav Škegro, Željko Perić i Davor Štern, a kuloari su govorili i Mladen Vedriš. Usprkos jakom lobiju i relativno povoljnoj cijeni koju je tada nudio Actavis, odluka je pala na Barr.
Obrazloženje Plivine Uprave tada je bilo da bi Actavis prezadužio Plivu jer bi iz budućeg poslovanja hrvatska tvrtka morala plaćati kredit koji je trebao biti uzet za njezino preuzimanje. Barr je tada platio Plivu sa 600 mil. dolara vlastitog novca. Dobri poznavatelji financijskih prilika u svijetu i kod nas danas kažu da je to bila dobra procjena.
U protekle dvije godine, otkad je Barr preuzeo Plivu, bilo je puno kritika na tu transakciju jer se pokazalo da ta američka tvrtka nije bila spremna za pozicioniranje na europskom tržištu lijekova, pa je cijeli posao tekao relativno sporo.
Tevino preuzimanje Barra
Prošlog ljeta sve je iznenadila vijest o preuzimanju Barra, a onda i Plive od strane izreaelske generičke tvrtke Teve, koja je već etablirana na europskom tržištu, a veliki uspjeh postiže i u SAD-u. Premda se čini da je Plivi bila suđena još jedna promjena vlasnika, svjetska financijska kriza ipak je više išla na ruku Barru (Tevi) nego Actavsu, čiji je vlasnik angažirao Merill Lynch da pripremi izlazak kompanije na burzu.
Nakon što je Island bankrotirao Actavis se trudio uvjeriti javnost da njegovo poslovanje time nije pogođeno. Kako je ovih dana izvijestio, “samo jedan posto prihoda ostvaruje se u Islandu”. Actavis posluje u 40 zemalja i ima 11.000 zaposlenih. Njegove bankarske operacije, naveo je, vezane su uz međunarodne banke koje nisu izložene događanjima u Islandu. Ipak, od problema u Islandu nije mogao pobjeći vlasnik Actavisa, pa je kompaniju odlučio prodati. (M. K.)
Goranka Jureško
Bjorgolfsson sada pokušava spasiti barem dio svog financijskog carstva i nadoknaditi gubitke ponudom Actavisa na burzi, uvjeren da će kroz profitabilni sektor farmaceutike u
Robert Wessman, izvršni direktor Actavisa koji je u Plivu donio njihovu ponudu
|
Dobra procjena
Neovisni promatrači u Hrvatskoj danas komentiraju kako je Pliva imala sreće. Odabirom Barra umjesto Actavisa Pliva je izbjegla, kažu naši sugovornici, ozbiljan potres koji bi je vjerojatno zahvatio. Kada je prodaja Plive bila aktualna, Actavisovi lobisti, među ostalim, bili su Borislav Škegro, Željko Perić i Davor Štern, a kuloari su govorili i Mladen Vedriš. Usprkos jakom lobiju i relativno povoljnoj cijeni koju je tada nudio Actavis, odluka je pala na Barr.
Obrazloženje Plivine Uprave tada je bilo da bi Actavis prezadužio Plivu jer bi iz budućeg poslovanja hrvatska tvrtka morala plaćati kredit koji je trebao biti uzet za njezino preuzimanje. Barr je tada platio Plivu sa 600 mil. dolara vlastitog novca. Dobri poznavatelji financijskih prilika u svijetu i kod nas danas kažu da je to bila dobra procjena.
U protekle dvije godine, otkad je Barr preuzeo Plivu, bilo je puno kritika na tu transakciju jer se pokazalo da ta američka tvrtka nije bila spremna za pozicioniranje na europskom tržištu lijekova, pa je cijeli posao tekao relativno sporo.
Tevino preuzimanje Barra
Prošlog ljeta sve je iznenadila vijest o preuzimanju Barra, a onda i Plive od strane izreaelske generičke tvrtke Teve, koja je već etablirana na europskom tržištu, a veliki uspjeh postiže i u SAD-u. Premda se čini da je Plivi bila suđena još jedna promjena vlasnika, svjetska financijska kriza ipak je više išla na ruku Barru (Tevi) nego Actavsu, čiji je vlasnik angažirao Merill Lynch da pripremi izlazak kompanije na burzu.
Nakon što je Island bankrotirao Actavis se trudio uvjeriti javnost da njegovo poslovanje time nije pogođeno. Kako je ovih dana izvijestio, “samo jedan posto prihoda ostvaruje se u Islandu”. Actavis posluje u 40 zemalja i ima 11.000 zaposlenih. Njegove bankarske operacije, naveo je, vezane su uz međunarodne banke koje nisu izložene događanjima u Islandu. Ipak, od problema u Islandu nije mogao pobjeći vlasnik Actavisa, pa je kompaniju odlučio prodati. (M. K.)
|
Actavis na Islandu ostvaruje samo 1 posto prihoda
|
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....