BELIŠĆE - Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vere Trampus, gdje se uzgaja i lavanda, procvalo je 250 grmova buhača, prirodnog insekticida zasađenog prošle godine u srpnju. To su prvi nasadi te vrijedne biljke u Slavoniji i Baranji, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Naime, ti grmovi su posađeni, kaže Vera, za probu, a kako su se sve biljke lijepo razvile i procvale, ove godine će ih posaditi još 4000 komada.
Zanimanje za korištenje prirodnih insekticida u ekoproizvodnji raste iz dana u dan, pa će tako osušene cvjetove buhača koristiti protiv štetnih insekata ekoproizvođači voća, povrća i žitarica iz Valpovštine. I bivši boksač Željko Mavrović, koji se bavi ekoproizvodnjom žitarica, kaže Vera, koristit će slavonski buhač za uništavanje štetočina. On je ujedno i kontaktni insekticid jer djeluje smrtonosno i na dodir.
- Buhač je rastao u Dalmaciji zbog pogodne mediteranske klime, ali je njegova proizvodnja zanemarena 60-ih godina prošlog stoljeća radi upotrebe kemijskih sredstava. Osim na našem obiteljskom gospodarstvu, probni su nasadi lani posađeni jedino još u Zadru.
Sadnice smo kupili u Vitroplantu d.o.o. iz Solina, koji jedini u Hrvatskoj prodaje sadnice buhača, a cijena je 7 kn po komadu. Kolika će, pak, biti otkupna cijena, još ne znamo - priča Vera. Samljeveni i osušeni cvjetovi mogu se koristiti kao prah za zaštitu žitarica, voća i povrća, a u spreju za suzbijanje krpelja, muha, komaraca, žohara, uši i grinja te u veterinarstvu.
Priča o buhaču seže u ranu kinesku povijest, a prvi pisani tragovi o ubojici insekata potječu od prije 2000 godina. Uzgajan je i korišten u Perziji, a stoljećima se spominje uz put svile preko kojeg je i stigao do Europe. Razni izvori dvoume oko toga gdje se i na kojem području prvi put pojavio kao izvor europskih vrsta u koje spada i dalmatinski buhač. Legende govore o armenskom trgovcu koji ga je donio prije dva stoljeća iz Rusije gdje su buhačevu tajnu otkrili ratni zarobljenici iz Dalekog istoka. Zanimljivo je spomenuti da je 30-ih godina prošloga stoljeća Dalmacija po uzgoju buhača bila druga na svijetu iza Japana, s godišnjom proizvodnjom od gotovo tisuću tona.
Danijela Novak
| Zanimanje za korištenje prirodnih insekticida u ekoproizvodnji raste iz dana u dan, pa će tako osušene cvjetove buhača koristiti protiv štetnih insekata ekoproizvođači voća, povrća i žitarica iz Valpovštine. |
- Buhač je rastao u Dalmaciji zbog pogodne mediteranske klime, ali je njegova proizvodnja zanemarena 60-ih godina prošlog stoljeća radi upotrebe kemijskih sredstava. Osim na našem obiteljskom gospodarstvu, probni su nasadi lani posađeni jedino još u Zadru.
Sadnice smo kupili u Vitroplantu d.o.o. iz Solina, koji jedini u Hrvatskoj prodaje sadnice buhača, a cijena je 7 kn po komadu. Kolika će, pak, biti otkupna cijena, još ne znamo - priča Vera. Samljeveni i osušeni cvjetovi mogu se koristiti kao prah za zaštitu žitarica, voća i povrća, a u spreju za suzbijanje krpelja, muha, komaraca, žohara, uši i grinja te u veterinarstvu.
Priča o buhaču seže u ranu kinesku povijest, a prvi pisani tragovi o ubojici insekata potječu od prije 2000 godina. Uzgajan je i korišten u Perziji, a stoljećima se spominje uz put svile preko kojeg je i stigao do Europe. Razni izvori dvoume oko toga gdje se i na kojem području prvi put pojavio kao izvor europskih vrsta u koje spada i dalmatinski buhač. Legende govore o armenskom trgovcu koji ga je donio prije dva stoljeća iz Rusije gdje su buhačevu tajnu otkrili ratni zarobljenici iz Dalekog istoka. Zanimljivo je spomenuti da je 30-ih godina prošloga stoljeća Dalmacija po uzgoju buhača bila druga na svijetu iza Japana, s godišnjom proizvodnjom od gotovo tisuću tona.
Ubojica insekata iz Perzije
|
Danijela Novak
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....