ZAGREB - Obitelj poznatog pjevača Dine Dvornika, nakon početka showa "Dvornikovi", sve je prisutnija u javnosti, a Dvornikovi otvoreno govore o svojoj burnoj prošlosti, pa i iskustvima s drogama. Svemu tome svjedoči i Ela, njihova kćer tinejdžerica, koja je upravo u godinama u kojima većina mladih počinje eksperimentirati s nedopuštenim.
Gledajući to, mnogi se roditelji pitaju trebaju li svojem djetetu priznati grijehe iz mladosti ili je bolje prešutjeti im divlje tulume s litrama alkohola i pokojim jointom, odnosno trebaju li priznati da su se sami nalazili u situacijama od kojih sad strahuju svaki put kad im dijete izađe.
Odgovor ovisi o djetetovu stupnju zrelosti
- To je vrlo kompleksno pitanje, a odgovor ne može biti jednoznačan jer ovisi o djetetovu stupnju zrelosti, o odnosu djeteta i roditelja te drugim čimbenicima. No, načelno djecu ne možete dugo folirati i bolje je da im sami kažete nego da saznaju na neki drugi način - kaže psihijatrica dr. Dubravka Kocijan-Hercigonja. Ako roditelji naiđu na izravno pitanje poput "tata, jesi li probao travu", roditelj mora biti vrlo oprezan.
- Pita li ga to dijete od 10 ili 12 godina, odgovor svakako mora biti negativan jer bi iskrenost mogla biti kontraproduktivna. To je još doba u kojem dijete idealizira roditelja i gleda svijet njegovim očima te mu roditelj mora slati samo pozitivne poruke. Saznanje da se tata drogirao u mladosti ruši tu sliku i stvara drukčije vrijednosti - objašnjava psihijatrica. Međutim, upita li to tinejdžer, roditelj bi trebao biti iskren, osobito ako postoji mogućnost da dijete sazna istinu iz nekog drugog izvora.
|
- Ako roditelj zaniječe, a dijete ipak sazna, roditelj gubi kredibilitet i povjerenje te se ozbiljno narušava odnos. Bolje da mu kaže sam roditelj i to na način da mu pošalje pozitivnu poruku, poput: da, probao sam, ali to nije ništa osobito, bilo je to nepotrebno iskustvo, bio sam nesiguran i učinio sam to pod utjecajem vršnjaka na tulumu, neki od njih loše su završili - savjetuje psihijatrica Kocijan-Hercigonja.
Potpuno je pak kontraproduktivno, kaže dr. Slavko Sakoman, nerealno plašiti djecu pričama o tome kako, primjerice, "trava vodi u smrt", a to mnogi nevješti roditelji učine kad kod tinejdžera pronađu, na primjer, opušak jointa. Roditelji koji su pak priznali djetetu da su imali iskustva s lakim drogama, ne znaju kako postupiti pronađu li je sad kod djeteta.
- Svi roditelji tada trebaju biti mudri. Prvo trebaju procijeniti ima li kod djeteta još rizičnih faktora, poput izostanaka iz škole i bježanja od obaveza ili ne. Nakon te procjene, njihovo postupanje ovisit će o odnosu koji imaju s djetetom, a koji im tada daje moć, odnosno nemoć - smatra Sakoman. Ako su roditelji izrazito autoritarni, odnos nema kvalitetu ni dragocjenost.
- Ući u raspravu đonom, gubljenjem kontrole i vikanjem potpuno je pogrešno jer ta rasprava neće imati učinak, čak naprotiv.
Za takav razgovor treba priprema, ispitivanje terena, sasvim sigurno ne cirkus i urlanje. Roditelj koji ima bolji odnos s djetetom i čistiju savjest treba pričekati trenutak opuštenosti i povjerenja te posredno, kroz kontekst, pokušati vidjeti o čemu se radilo i koliko je to ozbiljno. Roditelji mogu za to angažirati i nekog iz šire obitelji u koga dijete ima povjerenja - kaže Sakoman.
Granica mora biti
Ako dijete dobro funkcionira, a pronašli su opušak jointa, mogu odlučiti i prešutjeti otkriće te samo promatrati i testirati dijete. No, bez obzira koliko su roditelji liberalni, kaže dr. Sakoman, ne smiju zaboraviti da su roditelji i da moraju postavljati granice.
- Djeca pak prirodno pomiču te granice i rastežu ih. Bez obzira što roditelji misle, moraju znati da ako kažu djetetu 'kaj je to jedan joint tjedno, to je ništa', mogu očekivati da će to dijete pušiti joint svaki dan - objašnjava dr. Sakoman.
Prosječna dob prvog uzimanja droge 16 godina
Prema rezultatima analiza Europskog centra za monitoring droga i ovisnosti (EMCDDA), u Hrvatskoj je u 2004. godini prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge iznosila 16 godina, a prvo eksperimentiranje s heroinom bilo je u prosjeku u dobi od 20 godina, kao i prosječna dob prvog intravenoznog uzimanja heroina.
Prvo javljanje liječniku zbog droge događalo se u prosjeku oko 27. godine života ovisnika.
Prema istoj analizi, od droge je u Hrvatskoj umrlo 108 osoba, a najčešći uzrok smrti bilo je predoziranje heroinom (76 ovisnika). (S. Š.)
Kako su poznati razgovarali sa svojom djecom
Marijan Ban:
- Imam troje djece, a najmlađem je 12 godina. Mislim da je sve stvar trenutka kada i što reći djetetu. Svakom djetetu treba pristupati posebno jer imaju drugačije karaktere. Sve je stvar trenutka - rekao je Marijan Ban, pjevač Daleke obale.
Husein Hasanefendić Hus:
- Spadam u one koji misle da roditelj treba biti roditelj. Svojim primjerom roditelj djetetu treba dati predodžbu o tome što je ispravno. Djeci ne treba lagati - rekao je Hus iz Parnog valjka te dodao kako bi na pitanje da li bi djetetu rekao da je u mladosti pio alkohol ili pušio marihuanu, rekao da sa svojom djecom razgovara o svemu.
Jasenko Houra:
- Svojoj djeci priznao bih da sam prije 25 godina konzumirao alkohol. Mislim da roditelj svom djetetu treba biti prijatelj. Kako ne žive pod staklenim zvonom, razgovarao bih s njima o problemu droge. Ipak, svi su u sportu pa mislim da, što se toga tiče, imam sreće - rekao je Jasenko Houra iz Prljavog kazališta.
Alka Vuica:
- Sa svojim sinom pričam o svemu jer mislim da je iskrenost najvažnija i da treba priznati vlastite pogreške. Preporučila sam mu da nikad ne počne pušiti jer je meni užasno žao što sam počela. Što se tiče alkohola, volim popiti dobro vino uz večeru te ga učim da razlikuje dobra vina od loših.
Od malena sam s njim pričala o drogi i stvarala mu stav koji su i meni moji roditelji stvorili. Uvijek sam, mada sam se znala naći u društvima koja su konzumirala drogu, imala apsolutan strah prema drogama - rekla je Alka Vuica. (T. Kvarantan)
Kristina Turčin
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....