Ptičja gripa: opasnost tek dolazi

Dva su labuda u sjevernoj Njemačkoj uginula od ptičje gripe, a virus H5N1, koji je od kraja 2003. godine ubio više od 80 ljudi u jugoistočnoj Aziji i Turskoj, nađen je i u tkivu labudova blizu Graza. Opasni H5N1 izronio je prije nekoliko dana i u Bugarskoj, Italiji i Grčkoj.



Broj mrtvih labudova raste i diljem Hrvatske, no stručnjaci kažu da su njihova uginuća relativno česta u ovo doba godine. U svakom slučaju, potrebno je čekati rezultate analize tkiva koja će biti gotova krajem tjedna.

Mnogi su stručnjaci u svijetu naveli upravo hrvatski primjer kao učinkovit način sprečavanja širenja virusa. Također, mnogo je onih koji smatraju da je oštrijom akcijom vlasti prošle jeseni i Turska mogla zaustaviti ptičju gripu dok je ona haračila na samo nekoliko farmi Ornitolozi su još prošle jeseni upozoravali da će nova opasnost od H5N1 na našim prostorima doći zajedno s proljetnom seobom ptica, koja počinje za koji tjedan. Stoga istodobnu pojavu ptičje gripe u nizu europskih zemalja neki stručnjaci tumače kao zakasnjelo otkrivanje virusa H5N1, koji je s nekim vrstama ptica u Europu stigao još u listopadu, ali su njegova žarišta ostala skrivena.



Izvjesno je, međutim, da prava opasnost tek dolazi. - Čini se da virus cirkulira diljem Afrike, gdje naše migracijske vrste ptica provode zimu, pa možemo reći da rizik za Europu stiže s proljećem - izjavio je Samul Jutzi, predstravnik UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Iz Afrike, pak, stižu vijesti o epidemiji ptičje gripe na peradarskim farmama u Nigeriji.

Dok u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji ubijaju desetke tisuća pilića i ostale peradi, stručnjaci budno motre i na susjedne zemlje Benin, Kamerun, Niger, Čad i Ganu, siromašne države u kojima bi pojava ptičje gripe mogla imati katastrofalan učinak.

Kako ćemo se onda nositi s ptičjom gripom idućih mjeseci? Skorašnjim selidbama ptica selica na udaru će ponajprije biti perad.

Stoga se zaštitne mjere koje stupaju na snagu u slučaju opasnosti - poput obaveznog uzgoja peradi u zatvorenim prostorima ili nadzora jezera i vodnih područja gdje navraćaju migracijske vrste ptica - nikako ne smiju ignorirati. Iako su mnogi u Hrvatskoj, kada su na ribnjaku Grudnjak nađeni labudovi koje je pokosila ptičja grupa, kritizirali rigidne mjere poput ubijanja peradi u okolici, ta se drastična mjera pokazala učinkovitom jer je time zaustavljeno širenje virusa s ptica na domaću perad.



Mnogi su stručnjaci u svijetu naveli upravo hrvatski primjer kao učinkovit način sprečavanja širenja virusa. Također, mnogo je onih koji smatraju da je oštrijom akcijom vlasti prošle jeseni i Turska mogla zaustaviti ptičju gripu dok je ona haračila na samo nekoliko farmi. Na žalost, bolest se proširila diljem zemlje i naposljetku odnijela živote četvero djece koja su bila u tijesnom kontaktu s oboljelom peradi.

Naime, H5N1, najubojitiji od 15 podtipova virusa ptičje gripe, brzo mutira i u trenutku kad prijeđe u oblik koji se lako širi međuljudskim kontaktom doći će do pandemije. Do fatalne mutacije može doći ako čovjek ili životinja genetski slična čovjeku, kao što je svinja, istodobno oboli od ptičje i obične gripe. U tom slučaju može doći do razmjene genetskog materijala dvaju virusa i nastati novi "supervirus", koji lako prelazi s čovjeka na čovjeka. Stoga je dosadašnja strategija prevencije razumna: ide se za tim da se smanji razmnožavanje virusa među pticama, kao i vjerojatnost kontakta zaražena životinja - čovjek.

Nužno je i dalje jačati globalne napore na stvaranju cjepiva, koje zasad postoji samo u obliku prototipova. Problem je i opskrba antivirusnim lijekova Tamiflu i Relenza, koji mogu pomoći u borbi s ptičjom gripom, bolešću čija je stopa smrtnosti u ljudi oko 50 posto.

Činjenica da je virus mutirao tako da se sada još lakše širi sa životinja na ljude zabrinula je virologe jer potvrđuje da se H5N1 nezaustavljivo mijenja prema soju na koji ljudski imunološki sustav nema odgovor. Kada će do toga doći, teško je predvidjeti: neki virolozi tvrde da je ta fatalna pretvorba izvjesna u iduće dvije do pet godina.

U međuvremenu, nužno je i dalje jačati globalne napore na stvaranju cjepiva, koje zasad postoji samo u obliku prototipova. Problem je i opskrba antivirusnim lijekova Tamiflu i Relenza, koji mogu pomoći u borbi s ptičjom gripom, bolešću čija je stopa smrtnosti u ljudi oko 50 posto.



Zalihe tih lijekova zasad su ograničene, a zbog globalne nejednakosti veliko je pitanje hoće li u trenutku izbijanja pandemije biti dostupne onima koji će se prvi naći na udaru. A o brzini reakcije svjetske zajednice u trenutku kad se utvrdi da se virus počeo širiti međuljudskim kontakom ovisit će i broj žrtava pandemije: od optimistična 2 milijuna do kataklizmičnih 150 milijuna ljudi.

Tanja Rudež