NEW DELHI - Broj ljudi koji bi mogli umrijeti u pandemiji ptičje gripe, po razmjerima sličnoj pandemiji gripe 1918. - 1919., bit će vrlo zastrašujući i mnogo veći od 62 milijuna predviđenih u nedavnoj studiji, izjavio je ovaj tjedan savjetnik američkog predsjednika za obranu od bioloških opasnosti Rajeev Venkayya.
- Mislim da je taj broj vrlo optimističan ako govorimo o razmjerima pandemije kakva je bila 1918. godine - rekao je Rajeev Venkayya. Dosad su eksperti uglavnom licitirali brojkama između dva i 60 milijuna mrtvih. Najpesimističnija procjena o broju mogućih žrtava ptičje gripe pripisuje se Davidu Nabbarou iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji je 2005. godine iznio procjenu o 150 milijuna mrtvih.
Do prije deset godina ptičja je gripa bila zarazna bolest koja je napadala isključivo perad i neke vrste ptica. No, 1997. godine virus H5N1, jedan od 15 podtipova virusa ptičje gripe, prvi put je prešao na ljude te usmrtio šest osoba u Hong Kongu. Virus H5N1 ponovno je napao ljude u jesen 2003. godine u Aziji, a zatim se proširio na više od 50 zemalja. Dosad je umrlo najmanje 157 ljudi od 261 slučaja zaraze. Kako se virus od 2003. godine brzo mijenjao, znanstvenici i zdravstveni djelatnici strahuju da bi uskoro mogao mutirati i prenositi se ne samo s ptica na ljude nego i s čovjeka na čovjeka uzrokujući pandemiju.
Do takve mutacije može doći ako čovjek ili životinja genetski slična čovjeku kao što je svinja istodobno oboli od ptičje i obične gripe. U tom slučaju može doći do razmjene genetskog materijala dvaju virusa pa može nastati novi "supervirus" koji lako prelazi s čovjeka na čovjeka. Pandemija španjolske gripe 1918. godine, najgora u povijesti čovječanstva, odnijela je živote između 20 i 50 milijuna ljudi.
Studija Sveučilišta Harvard, objavljena prošli mjesec u medicinskom časopisu The Lancet, navodi da bi u sličnoj pandemiji najviše smrtnih slučajeva bilo u najsiromašnijim zemljama svijeta kojima je najveći problem prenapučenost. (H, R, T. R.)
- Mislim da je taj broj vrlo optimističan ako govorimo o razmjerima pandemije kakva je bila 1918. godine - rekao je Rajeev Venkayya. Dosad su eksperti uglavnom licitirali brojkama između dva i 60 milijuna mrtvih. Najpesimističnija procjena o broju mogućih žrtava ptičje gripe pripisuje se Davidu Nabbarou iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji je 2005. godine iznio procjenu o 150 milijuna mrtvih.
Do prije deset godina ptičja je gripa bila zarazna bolest koja je napadala isključivo perad i neke vrste ptica. No, 1997. godine virus H5N1, jedan od 15 podtipova virusa ptičje gripe, prvi put je prešao na ljude te usmrtio šest osoba u Hong Kongu. Virus H5N1 ponovno je napao ljude u jesen 2003. godine u Aziji, a zatim se proširio na više od 50 zemalja. Dosad je umrlo najmanje 157 ljudi od 261 slučaja zaraze. Kako se virus od 2003. godine brzo mijenjao, znanstvenici i zdravstveni djelatnici strahuju da bi uskoro mogao mutirati i prenositi se ne samo s ptica na ljude nego i s čovjeka na čovjeka uzrokujući pandemiju.
Do takve mutacije može doći ako čovjek ili životinja genetski slična čovjeku kao što je svinja istodobno oboli od ptičje i obične gripe. U tom slučaju može doći do razmjene genetskog materijala dvaju virusa pa može nastati novi "supervirus" koji lako prelazi s čovjeka na čovjeka. Pandemija španjolske gripe 1918. godine, najgora u povijesti čovječanstva, odnijela je živote između 20 i 50 milijuna ljudi.
Studija Sveučilišta Harvard, objavljena prošli mjesec u medicinskom časopisu The Lancet, navodi da bi u sličnoj pandemiji najviše smrtnih slučajeva bilo u najsiromašnijim zemljama svijeta kojima je najveći problem prenapučenost. (H, R, T. R.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....