Rak u Hrvatskoj: U 15 godina broj umrlih povećao se 60 posto

ZAGREB - Svake godine u svijetu od raka oboli deset milijuna ljudi, a umire ih više od polovice ili 6 milijuna. Nastavi li se sadašnji trend, a u međuvremenu ne pronađe lijek koji će liječiti bolesti bez obzira na stadij, 2020. godine oboljet će 15 milijuna, a umrijeti 10 milijuna ljudi.



Situacija je u Hrvatskoj vrlo slična, kaže prof. dr. Mirko Šamija, organizator Trećeg hrvatskog onkološkog kongresa, jer je rak drugi uzročnik smrtnosti.



U prošloj godini je oboljelo oko 24.000 osoba, a 13.000 ih je umrlo. Prije 15-ak godina bilo je 15.000 oboljelih i 8000 umrlih. No, osim na učinkovitije lijekove koji mogu produljiti život ili čak izliječiti bolest, liječnici upozoravaju na veliku važnost ranog otkrivanja raka, što bi terapiju učinilo učinkovitijom i povećalo preživljavanje pacijenta.

Zdrav način života

 Primjerice, stručnjaci ističu da bi rano otkrivanje raka dojke, štitnjače, prostate i debelog crijeva povećalo petogodišnje preživljavanje na 95 posto umjesto sadašnjih manje od 50 posto.



To je razlog što je u Europi sustavni program brobe protiv

10 milijuna ljudi svake godine u svijetu oboli od raka



6 milijuna ljudi svake godine u svijetu umre od raka



24 tisuće ljudi u Hrvatskoj lani je oboljelo od raka



13 TISUĆA ljudi u Hrvatskoj lani je umrlo od raka



25 do 30 posto svih smrti od karcinoma uzrokovano je pušenjem



25 posto bi se mogla smanjiti smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj ako se počne provoditi program za rano otkrivanje



60 posto bi se mogla smanjiti pojavnost raka vrata maternice uz provođenje programa prevencije



15 posto bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva uz provođenje programa prevencije

 

raka počeo još daleke 1985. godine, među ostalim, i naglašenom edukacijom građana o zdravom načinu života.



Naime, različite vrste raka imaju i različite rizične čimbenike. I dok se dob ili genetsko nasljeđe ne može mijenjati, na neke se može utjecati vrlo učinkovito, a to su, primjerice, pušenje, alkohol, nepravilna prehrana, nepotrebno izlaganje suncu, čijim će se izbjegavanjem spriječiti u najvećoj mjeri rak pluća i bronha, debelog crijeva, kože, usne šupljine, jetre.



Europa zato uz preventivne programe ranog otkrivnja raka ima Europski kodeks protiv raka u kojem se preporučuje zdraviji stil života, primjerice, nepušenje jer je u razvijenim zemljama uzročnik 25-30 posto svih smrti od raka. Osim toga, pušenju se pripisuje veći postotak raka mokraćnog mjehura, bubrega, gušterače...



Prekomjerna težina rizični je čimbenik ne samo za šećernu blest i bolesti srca te krvnih žila nego i za rak debelog crijeva, dojke, endometrija, bubrega i jednjaka. Alkohol povećava rizik za rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, debelog crijeva i dojke, a prekomjerno izlaganje suncu rizik je za jednu od najzloćudnijih bolesti kože - melanom.



Prijedlog programa hrvatskih onkologa za rano otkrivanje raka dojke, ako se uspije dogovoriti provedba s Ministarstvom zdravstva, smanjio bi smrtnost od raka dojke pet godina nakon početka provedbe programa za 25 posto, što bi značilo da bi, primjerice, svake godine bilo spašeno barem 200 žena.



Program ranog otkrivanja raka vrata maternice smanjio bi pojavnost te vrste raka za 60 posto kod žena u dobi između 25 i 64 godine i to devet godina od početka provedbe i za 80 posto kod žena u dobi između 25 i 70 godina 13 godina od njegova početka.



Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjilo bi smrtnost za 15 posto pet godina nakon početka provedbe programa, odnsno svake bi godine bilo barem dvjestotinjak mane umrlih.



Testiranjem na rak prostate može se očekivati da će se otkriti od 5 do 10 posto pozitivnih koji će potom krenuti u liječenje.

Kako na  vrijeme otkriti rak?

Rak dojke



Mamografija za žene u dobi od 50 do 69 godina, samopregled dojki od 20. godine, klinički pregled svake treće godine za žene u dobi do 40. godine.



Rak maternice



U prvoj godini probira osnovao bi se središnji registar u kojem bi bile sve žene između 25. i 64. godine, u sljedeće tri godišnje bi se pozivalo na PAPA test oko 340.000 žena, u petoj godini primjenjivao bi se i HPV test, potom bi se oba testa primjenjivala svake tri godine za žene od 25. do 30.



Rak debelog crijeva



Test na nevidljivo krvarenje u stolici jedanput godišnje ili barem svake druge godine, a najmanje svake treće za žene i muškarce starije od 50 godina.



Rak prostate



Test PSA, FSA ili digitorektalni pregled za muškarce starije od 50 godina ili ranije ako postoji pozitivno obiteljsko nasljeđe.

- Ne pušiti, pušači trebaju prestati pušiti, ne pušiti u blizini nepušača



- Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu



- Svakodevna tjelesna aktivnost



- Jesti dnevno pet obroka voća i povrća, ograničiti masnoće životinjskog porijekla



- Alkohol ograničiti na dva piće dnevno za muškarce i jedno za žene



- Ne izlagati se prekomjerno suncu



- Dosljedno primjenjivati propise za zaštitu od izloženosti kancerogenim tvarima



- Upoznati građane s rizičnim čimbenicima za rak

- Europski kodeks protiv raka