Kad je izašao popis branitelja, nastao je problem s Josipovićevim posjetom Bosni, kad je Josipović zatražio da premijerka pokrene impeachment, ili se sama povuče, objavljene su Vladine mjere za suzbijanje krize. Čim su te mjere stali osporavati kao skup potpuno promašenih fiskalnih mjera koje ne mogu fundamentalno utjecati na ekonomiju, počeli smo očekivati neku novu senzaciju - to je stil vladanja ove vlade, koja ostavlja repove, i svakog tjedna ima novi prioritet.
Fundamentalna rasprava
Jedno je sigurno - ni o jednoj od tema koje su posljednjih mjeseci dominirale vijestima nije se povela fundamentalna rasprava koja bi završila nekim zaključcima, polariziranim stajalištima, što imaju ozbiljne političke reperkusije. Primjerice, objavljivanje popisa branitelja isprva se manifestiralo kao nacionalna kriza, pa od vijesti broj jedan palo u crnu kroniku izvješćima o potrazi za ljudima koji su tu bazu podataka plasirali u javnost, pa se pisalo samo o tome je li valjani Rakar osumnjičen ili nije te u kakvom je srodstvu s kanonikom Mijom Gabrićem. Ozbiljna faza diskusije trajala je najkraće. U njoj su sudjelovali demagozi poput slavonskog kavgadžije, šefa Hvidre, hadezeovskog rasa i saborskog zastupnika Josipa Đakića, koji pripada ratničkoj vertikali Ivan Korade - Renato Romić, dakle miljeu tipova koji su svoje ratne zasluge kompenzirali svojim poratnim učinkom.
Kakve je izglede tu imao general i pravi heroj Domovinskog rata Ante Kotromanović da privuče pažnju na svoj nacrt zakona, koji treba riješiti osnovne dileme u vezi s popisom branitelja? Najvažnije je pritom uočiti kako uljezi nisu slučajni skup pojedinaca koji su se na popisu našli zahvaljujući svojim vezama, nego je riječ o cijelim kategorijama ljudi kojima je hadezeovska vlast osigurala nadasve političku poziciju, a zatim i razne ekonomske privilegije - oni su vlasti ključni kao militantna organizacija koja može utjecati na javno mišljenje, stvarati političku klimu započinjući uličnu agitaciju i prosvjede. U vezi s pitanjem o statusu ratnika i branitelja postavlja se, naravno, pitanje - kad je rat počeo, a kad završio, i mogu li, dakle, njegovi sudionici biti i oni koji su se uključili prije, odnosno poslije, što je, inače, znatna statistička skupina na sadašnjem popisu?
Pripadnici hadezeovske naoružane milicije vode se kao branitelji na temelju toga što su se uključili još 1990. godine, dok se nije pucalo, a takvih ima po jednima 40.000, a po drugima 80.000! Kad je rat završio Olujom, u HV je primljeno na desetke tisuća pripadnika HVO-a, odnosno bilo kojih Hercegovaca koji su se deklarirali kao ljuti bojovnici.
Ratovao prije rata
Takvih je bilo još isto toliko - sve skupa možda i 150.000 ljudi, upravo onih koji pretiču na spisku koji je narastao na 501.000, iako je još 1. siječnja 1999. bilo samo 386.301 imena na konsolidiranom popisu HV-a i MUP-a.
Odgovore na ta fundamentalna pitanja ne može dati registar branitelja sastavljen po metodologiji koju Kotromanović predlaže u svom nacrtu zakona. To i nije svrha registra - nakana je tek da se precizno identificira svakog branitelja te potpuno vjerodostojno ustanovi njegov ratni put, dok će zatim odluke o prinadležnostima i statusu donositi buduće vlade, s osloncem na ovaj pouzdan taksonomski alat. Koliko je sadašnji popis s kojim Ministarstvo barata neupotrebljiv, bez obzira je li to samo radni materijal, osvjedočio se Kotromanović kad je isprintao popis za svoju 126. domobransku poukovniju za datum 1. 9. 1991.
Izašlo je 46 stranica s imenima ljudi koju su zabilježeni kao pripadnici te jedinice što je, međutim, ustrojena tek 6. 10. iste godine, i to kao brigada, da bi pukovnija postala tek u užujku 1993.! Već na prvoj stranici vidio je ime nekog tipa koji se u obranu uključio 17. 8. 1990. a vojsku napustio 10. 9. 1991., što znači da je ovaj pretpremijerni prvoborac sa jednogodišnjim stažem ušao dok se još nije pucalo, a izašao čim je počeo rat!
Popis za Antinu pukovniju, elitnu postrojbu HV-a, koja se borila skupa s operativnim gardijskim brigadama, tu se daje abecedno, isto kao za sve ostale jedinice, ali uvijek s matičnošću tek kasnije ustrojene vojne formacije, kako bi se posve onemogućio uvid u to tko je gdje i kada doista bio!
General pukovnik i brigadir
Taj čudesni proizvod hadezeovskog misterija intransparentnosti u sadašnjem je obliku potpuno neupotrebljiv kao polazište za bilo kakvo administrativno popravljanje i dotjerivanje, pa Kotromanović predlaže da se obesnaži, pa iznova ustroji po ustrojbenim cjelinama HV-a iz Domovinskog rata, u skladu s poznatim datumima o zasnivanju svake od 53 brigade i samostalne bojne što su sačinjavale HV, zatim posebno za specijalnu policiju te skupine naoružanih civila koji su ratno djelovali u iznimnim situacijama, poput onih u Vukovaru i Dubrovniku. Što se tiče MUP-a, ne obuhvaća, dakle, njegovu administraciju i temeljnu policiju, nego samo specijalce i eventualno pričuvu, brišu se Narodna zaštita i Civilna zaštita, dragovoljačke skupine koje su djelovale u pozadini poput Merčepova eskadrona smrti, vatrogasci, sportaši, glumci, novinari i političari.
Što je s predsjednikom vlade, dr. Franjom Gregurićem, koji je iz čista mira postao general pukovnik, te s Ćirom koji je, koliko znam, brigadir ili general bojnik u Prvom gardijskom zdrugu?
Ja te njihove činove neću nikad priznati, kaže Kotromanović, dok je Borković Mladi Jastreb puno odlučniji. Kaže: Činove im treba oduzeti! Kad se novi popis dogotovi u Ministarstvu, zahtijeva Kotromanović, treba ga prije objavljivanja dostaviti zapovjednicima na svim razinama. Nadalje, svaki branitelj imat će prava doći i pregledati popis svoje postrojbe. Tek zatim - korak tri - uslijedit će objava. Popis će biti načinjen u dva dijela - jedan opći, javno dostupan, s imenom, prezimenom i jedinstvenim matičnim brojem, te drugi, poseban, s činom, postrojbom i vremenom provedenom u njima, dakle ratnim putem svakog pojedinca, što će se zadržati za internu i administrativnu upotrebu.
Kronologija rata
General Kotromanović procjenjuje da ćemo tako dobiti čist popis oko 320.000 pripadnika borbenog sektora, koji uz još 40.000 neborbenog sačinjava ukupno 350.000 stvarnih pripadnika braniteljske populacije.
Kad se obavi taj početni posao, treba prionuti na druge zadaće - osigurati priznanja za junake Domovinskog rata, pa za njih uvesti posebno odličje te izdati medalje za glavne ratne kampanje, od Vukovara i Dubrovnika do akcije Ljeto 95. Treba, uostalom, napraviti konciznu kronologiju Domovinskog rata, o čemu nitko nema pojma, jer su i te činjenice ostale iza dimne zavjese koju stvaraju lažni branitelji i njihovi politički sponzori. No, bit će na tome zadovoljstvo raditi kad se promijeni društvena klima i vojnici, umjesto da ih tretiraju kao problematičnu društvenu kategoriju, u čije ime zavija Marko Perković Thompson, muzički profiter i suvlasnik Narodnog radija, postanu akteri političkog procesa donošenja novog braniteljskog popisa, koji će promijeniti percepciju i rata i politike u sutrašnjoj Hrvatskoj.