Remetinec

Remetinec je zagrebačko naselje južno od Save, vjekovno selo urbanizirano i uklopljeno u Novi Zagreb nastao prije pedesetak godina. Dugo je bio administrativni, kulturni i zdravstveni centar Novog Zagreba.

Izgradnjom okružnog zatvora Remetinec je postao sinonim za tamnicu (kao i Vrapče za psihijatrijsku bolnicu).

U hrvatskome poratnom društvu jača justicijalizam, kao posljedica nezadovoljstva standardom, za čiji nedovoljan rast mnogi okrivljuju korupciju i organizirani kriminal. Stoga je zatvor u Remetincu u tom pogledu u kolektivnom imaginariju poprimio ulogu lijeka za glavne društvene boljke, osobito kada se u njemu nađu i “nedodirljivi”. Sintagma “Remetinec Business Accademy” skovana je nakon niza uhidbi vodećih i nagrađivanih privrednika, okrivljenih u korupcionaškim aferama.

“Remetinec” pripada kajkavskome hrvatskom jeziku (kao i slovenskome): naselja tog imena postoje i drugdje u Hrvatskoj i u Sloveniji. U korijenu mu je kajkavska, čakavska i štokavska riječ “remeta” (pustinjak, npr. u Držićevoj Tireni; redovnik, npr. u Kavanjina; kasnije i crkvenjak, noncul, npr. u Poljicima).

U srpskome se javlja u značenju “samostan” (kao naziv samostana na Fruškoj Gori, odnosno u Kruševskom pomeniku). Ta je riječ u hrvatski ušla vjerojatno kao balkanski latinistički grecizam (usp. rumunjski: “Remeti”, albanski: “jeremi”). Kršćanstvo unosi u antički latinski riječ “eremita” (pustinjak), posuđenicu iz grčkoga gdje glasi “eremítes”, izvedeno iz “éremos” (pustinja), možda postverbal glagola “eráo” (izbacujem), nepoznatog podrijetla, ne treba je pobrkati s imenicom “ęremos” (mir, tišina).