Revolucionarke Ivana Bago i Antonia Majača

Salon mladih je gotovo punih 40 godina bila bijenalna smotra na kojoj su, bez ikakve prevelike selekcije, svoje radove pokazivali mladi umjetnici do 35, odnosno 30 godina. Točno na 40 obljetnicu Salona, ali i revolucionarne ‘68., došlo je vrijeme za promjenu.



Nju poduzimaju kustosice Ivana Bago i Antonia Majača, voditeljice progresivne umjetničke galerije Miroslav Kraljević, koje su ovogdišnji Salon mladih zamislile kao međunarodnu izložbu. “Krajnje je vrijeme da se domaći umjetnici stave u međunarodni kontekst. Ne vidimo pretjeranog smisla u samozadovoljnoj izlagačkoj praksi isključivo na ‘domaćem terenu’ ”, kažu kustosice koje su u svome djelovanju potpuno orijentirane na svjetski kontekst.



Izložba u New Yorku



Stižu radikalni art aktivisti

U Zagreb stiže nekoliko radikalnih aktivističko-umjetničkih grupa poput ruske VOINA ( Rat) i francuskog  Crnog četvrtka, te ukrajinske Revoultionary Experimental Space.  Salon otvara performans S iniše Labrovića'Živio'  4. 10., u 12 sati, na Trgu bana Jelačića 

Osim što obilaze sve moguće svjetske umjetničke smotre (Bijenale, Documente, Manifeste...), te u galeriji koju vode ugošćuju internacionalne umjetnike (aktualna je izložba izraelca Omera Fasta), i same su autorice jedne, prilično uspješne izložbe u njujorškoj galeriji Apexart pod nazivom “Stalking with stories: The Pioneers of Immemorable” koja se bavila - nostalgijom.



Naziv ovogodišnjeg Salona je stoga promijenjen u Salon revolucije, a na njemu će od 4. do  25. listopada izlagati jaka međunarodna selekcija (“dolaze nam umjetnici koji izlažu na velikim svjetskim smotrama”, kažu) nekoliko dobro poznatih protagonista domaće suvremene art scene ( Labrović, Rašić, Maljković, Očko), no i više potpuno novih imena, dio kojih čak nema tradicionalnu likovnjačku naobrazbu.



Subverzivna umjetnost

Osim što je revolucionizirana forma Salona, revolucija je i njegova glavna tema. Ima li danas umjetnost ikakvu subverzivnu moć, jedno je od pitanja ovogodišnjeg revolucionarnog Salona (u nekadašnjem Muzeju revolucije).



Nitko kao Madonna



Viktor Drago, gazda Cro-a-Portea, nije se prestajao smješkati kada me prije desetak dana sreo u tvrtkinu restoranu. Razlog njegova

Fanovska fotografija iz Budve

STARA LJUBAV

 
smijuckanja bio je u tome što je gledao Madonnu u Berlinu i - bio razočaran. Uvjeravao me da to nije dobro, da Madonna prolazi krizu i da zbog toga ne želi ići u Budvu.



Nakon što sam možda malo preotvoreno prije nekoliko tjedana ispovijedila svoju strast prema jednoj ostarjeloj pop zvijezdi, javila mi se poznanica željevši podijeliti sa mnom istu sklonost prema toj, tako frivolnoj Madonni. Nju je muž za godišnjicu braka vodio na koncert na Wembley, a ona je bila pomalo nervozna hoće li naša ljubimica biti baš onako genijalna kako mi očekujemo. Koliko osjećaja i strasti, a sve zbog jedne tako površne stvari kao što je pop koncert...



Sada, kada su se stvari slegle i Madonnina europska turneja samo što nije završila, valja reći - vrijedilo je svake potrošene emocije. Samo mi je žao što na koncertu u Budvi tek nekoliko metara  udaljenoj od Kraljice nisu sa mnom bili svi moji prijatelji, u toj dvosatnoj pop ekstazi. No, zato je to razlog da s jednakom strašću očekujemo što će ona napraviti sljedeće.

Byrneov svijet bicikla





David Byrnei gradski ured za transport New Yorka u suradnji s galerijom PaceWildenstein postavili su devet unikatnih držača za bicikle (mjesto gdje se može parkirati bajk) koje je dizajnirao Byrne, a postavljeni su na više lokacija na Manhattanu i Brooklynu. Naravno, Byrne je zagriženi biciklist gotovo 30 godina i ovakva mogućnost urbane intervencije pričinila mu je veliko zadovoljstvo.



 
UMJETNOST NA ULICI

 


Iako bivši frontman Talking Headsa inzistira da su njegova “parkirališta za bicikle” prije svega nešto za uporabu, a tek onda umjetnost, nakon godinu dana, koliko će živjeti na ulicama New Yorka, bit  će prodana preko umjetničke galerije.

D ostojevski na francuski način



Bernard Marie Koltes francuski je dramatičar koji je svojom snažnom kombinacijom krvi, nasilja, noći, smrti... snažno uzdrmao europsku dramu 80-ih. Sklonost prema Koltesu uvijek je pokazivao redatelj Ivica Buljan koji je do sada već radio njegov “Povratak u pustinju”, ali i U samoći pamučnih polja”. Sada na Sceni Gorica priprema predstavu po Koltesovu  “Pijanom procesu”, koji je napisan prema “Zločinu i kazni” F. M. Dostojevskog. U predstavi igraju Ivica Vidović, Ana Karić, Enes Kišević, Gordana Gadžić, Lucija Šerbedžija i drugi. 


KOLTES U GORICI



U spomen glumice i glazbenice Nico, prvo u Londonu a zatim u Berlinu, u listopadu se održavaju koncerti u povodu dvadesete godišnjice njezine smrti. Nico pamtimo po suradnji s Velvet Underground a na koncertu u njezinu čast nastupaju The Fiery Furnaces, Mark Lanegan, John Calei drugi.

Ljepotica iz Velveta



Najproduktivniji domaći proizvođači glazbe za kazalište i film Jura Ferina i Pavle Miholjevićiz Svadbasa upravo se bave skladanjem glazbe za Krležinu“Ledu” koju postavlja slovenska redateljica Matija Koležniku Slovenskome narodnom gledališču u Novoj Gorici.

Jure i Pavle opet za kazalište



Pavica Knezović Belan
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2025 18:10