LJUBLJANA - Slovenija ima povijesno pravo na izlaz na otvoreno more, a naslijedila ga je od bivše zajedničke države kao kompenzaciju za gubitak slovenskoga "etničkog prostora" sjeverno od Trsta, koji tijekom razgraničenja poslije Drugoga svjetskog rata nije uključen u Jugoslaviju, navodi slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel na svom blogu.
Slovenija je izgubila prostor koji je obuhvaćao i obalu između ribarskih naselja Štivan i Barkovlje koji su pripali Italiji, a takvim je razgraničenjem najviše profitirala Hrvatska koja je dobila Istru, Zadar, Rijeku i dalmatinske otoke, smatra Rupel u svom internetskom dnevniku.
"Svoje pravo na otvoreno more Slovenci su prenijeli s Italije na Jugoslaviju nakon poslijeratnog razgraničenja tih država. One su na neki način napravile zamjenu obale sjeverno od Trsta za obalu južno od Trsta. Slovenci su svoje pravo poslije osamostaljenja naslijedili od Jugoslavije koja nakon Drugoga svjetskog rata nije stekla samo slovensku obalu, nego i hrvatsku Istru, Rijeku, Zadar i dalmatinske otoke, dok je Italija u zamjenu dobila Trst i velik dio slovenskog etničkog teritorija", navodi Rupel na svom blogu u kojem vodi osobni diplomatski dnevnik i komentira političke događaje.
"Doista bi bio paradoks kada bi današnja Slovenija o pravu koje je u njeno ime od Italije preuzela Jugoslavija morala pregovarati s Hrvatskom", smatra Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova dodao je da povijesne okolnosti nastanka sadašnje slovensko-hrvatske granice treba gledati u širem povijesnom kontekstu.
Željko Trkanjec
Slovenija je izgubila prostor koji je obuhvaćao i obalu između ribarskih naselja Štivan i Barkovlje koji su pripali Italiji, a takvim je razgraničenjem najviše profitirala Hrvatska koja je dobila Istru, Zadar, Rijeku i dalmatinske otoke, smatra Rupel u svom internetskom dnevniku.
"Svoje pravo na otvoreno more Slovenci su prenijeli s Italije na Jugoslaviju nakon poslijeratnog razgraničenja tih država. One su na neki način napravile zamjenu obale sjeverno od Trsta za obalu južno od Trsta. Slovenci su svoje pravo poslije osamostaljenja naslijedili od Jugoslavije koja nakon Drugoga svjetskog rata nije stekla samo slovensku obalu, nego i hrvatsku Istru, Rijeku, Zadar i dalmatinske otoke, dok je Italija u zamjenu dobila Trst i velik dio slovenskog etničkog teritorija", navodi Rupel na svom blogu u kojem vodi osobni diplomatski dnevnik i komentira političke događaje.
"Doista bi bio paradoks kada bi današnja Slovenija o pravu koje je u njeno ime od Italije preuzela Jugoslavija morala pregovarati s Hrvatskom", smatra Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova dodao je da povijesne okolnosti nastanka sadašnje slovensko-hrvatske granice treba gledati u širem povijesnom kontekstu.
Željko Trkanjec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....