ZAGREB - Gruzijski predsjednik
Mihail Saakašvili ocijenio je u razgovoru za njemački radio
Deutschlandfunk da je za pokretanje gospodarstva te zemlje potreban "novi Marshallov plan", javljaju agencije.
"Treba nam novi Marshallov plan za Gruziju kako bi gospodarstvo ponovo stalo na noge", rekao je Saakašvili u vezi s američkim planom za pomoć obnovi razorene Europe nakon Drugog svjetskog rata, kako prenosi France Presse.
Putin: Amerikanci režirali rat u Gruziji
"Htjeli bismo da se Europa i Sjedinjene Države obvežu da će podupirati Gruziju i da ulaganja neće odlaziti drugamo", dodao je za taj javni radio.
Saakašvili je usto predložio da se u Gruziju pošalju međunarodne mirovne snage kako bi se zemlja zaštitila "od nove ruske agresije" i kako bi se "stotine tisuća ljudi protjeranih iz Abhazije i Južne Osetije u punoj sigurnosti mogli vratiti kući".
Prvi put nakon Drugog svjetskog rata jedna velika europska zemlja si je "pripojila dio teritorija susjedne zemlje", negodovao je predsjednik uprijevši prstom u Ruse koji, kako je rekao, "misle da će Europa podići malo prašine a onda sve zaboraviti".
Gruzijski predsjednik je upozorio da Rusija, na krilima svog vojnog uspjeha, "neće ostati na ovome", prenosi dpa. "Ono što je Rusija učinila potkopava i razara cjelokupni poredak u Europi nakon Drugog svjetskog rata i nakon Hladnoga rata", kazao je.
Rusija je ocijenila da je Gruzija ranjiva i da nije pod NATO-ovom zaštitom, rekao je Saakašvili otvoreno pozivajući da se njegova zemlja primi u zapadni vojni savez.
Rusija je "još uvijek veoma nerazvijeno društvo" čiji su vojnici "gladni i u oskudici", dodao je, ustvrdivši ipak kako "dugoročno neće biti problema s Rusima". (H)
Usred zabrinutosti zbog pogoršanja humanitarnog stanja u Gruziji, posebno zbog stanovnika koji su izbjegli pred nasiljem u zoni između Južne Osetije i grada Gorija, Vijeće sigurnosti saslušalo je izvješća svog političkog odjela i odjela za mirovne operacije.
UNHCR je izvijestio da novi prognanici stižu u Gori s pričama o zastrašivanju, premlaćivanju i pljačkama pripadnika milicije u selima u zoni razdvajanja.
U raspravi 15 članica Vijeće sigurnosti UN o stanju u Gruziji, hrvatski veleposlanik Neven Juricaizrazio je "žaljenje Hrvatske zbog odluka Rusije da službeno prizna neovisnost dviju gruzijskih regija - Abhazije i Južne Osetije", ocijenivši da ona predstavlja kršenje Povelje UN-a, Završnog dokumenta iz Helsinkija OESS-a i ranijih rezolucija Vijeća sigurnosti UN.
Također je ponovio podršku Hrvatske neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije, u njezinim međunarodno priznatim granicama. On je pozvao Vijeće sigurnosti UN da nastavi s naporima za nalaženje miroljubivog rješenja krize, i na nastavak pregovora na temelju sporazuma u šest točaka, postignutog između Rusije i predsjednika Francuske.
Rasprava na Vijeću sigurnost obilovala je razmjenom optužbi za sukob u Gruziji između Rusije na jednoj strani, te SAD, Velike Britanije, Francuske i drugih zapadnih zemalja na drugoj. Pri tome je ruski veleposlanik Vitalij Čurkin (na slici)opetovano povlačio usporedbe s reakcijama članica Vijeća sigurnosti kod proglašenja neovisnosti Kosova, ostavljajući dojam da je u aktualnom geopolitičkom preslagivanju istočne Europe Moskvi veći prioritet Kosovo, nego Abhazija ili Južna Osetija. (H)
"Treba nam novi Marshallov plan za Gruziju kako bi gospodarstvo ponovo stalo na noge", rekao je Saakašvili u vezi s američkim planom za pomoć obnovi razorene Europe nakon Drugog svjetskog rata, kako prenosi France Presse.
Putin: Amerikanci režirali rat u Gruziji
"Htjeli bismo da se Europa i Sjedinjene Države obvežu da će podupirati Gruziju i da ulaganja neće odlaziti drugamo", dodao je za taj javni radio.
Saakašvili je usto predložio da se u Gruziju pošalju međunarodne mirovne snage kako bi se zemlja zaštitila "od nove ruske agresije" i kako bi se "stotine tisuća ljudi protjeranih iz Abhazije i Južne Osetije u punoj sigurnosti mogli vratiti kući".
Prvi put nakon Drugog svjetskog rata jedna velika europska zemlja si je "pripojila dio teritorija susjedne zemlje", negodovao je predsjednik uprijevši prstom u Ruse koji, kako je rekao, "misle da će Europa podići malo prašine a onda sve zaboraviti".
Gruzijski predsjednik je upozorio da Rusija, na krilima svog vojnog uspjeha, "neće ostati na ovome", prenosi dpa. "Ono što je Rusija učinila potkopava i razara cjelokupni poredak u Europi nakon Drugog svjetskog rata i nakon Hladnoga rata", kazao je.
Rusija je ocijenila da je Gruzija ranjiva i da nije pod NATO-ovom zaštitom, rekao je Saakašvili otvoreno pozivajući da se njegova zemlja primi u zapadni vojni savez.
Rusija je "još uvijek veoma nerazvijeno društvo" čiji su vojnici "gladni i u oskudici", dodao je, ustvrdivši ipak kako "dugoročno neće biti problema s Rusima". (H)
Usred zabrinutosti zbog pogoršanja humanitarnog stanja u Gruziji, posebno zbog stanovnika koji su izbjegli pred nasiljem u zoni između Južne Osetije i grada Gorija, Vijeće sigurnosti saslušalo je izvješća svog političkog odjela i odjela za mirovne operacije.
UNHCR je izvijestio da novi prognanici stižu u Gori s pričama o zastrašivanju, premlaćivanju i pljačkama pripadnika milicije u selima u zoni razdvajanja.
U raspravi 15 članica Vijeće sigurnosti UN o stanju u Gruziji, hrvatski veleposlanik Neven Juricaizrazio je "žaljenje Hrvatske zbog odluka Rusije da službeno prizna neovisnost dviju gruzijskih regija - Abhazije i Južne Osetije", ocijenivši da ona predstavlja kršenje Povelje UN-a, Završnog dokumenta iz Helsinkija OESS-a i ranijih rezolucija Vijeća sigurnosti UN.
Također je ponovio podršku Hrvatske neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije, u njezinim međunarodno priznatim granicama. On je pozvao Vijeće sigurnosti UN da nastavi s naporima za nalaženje miroljubivog rješenja krize, i na nastavak pregovora na temelju sporazuma u šest točaka, postignutog između Rusije i predsjednika Francuske.
Rasprava na Vijeću sigurnost obilovala je razmjenom optužbi za sukob u Gruziji između Rusije na jednoj strani, te SAD, Velike Britanije, Francuske i drugih zapadnih zemalja na drugoj. Pri tome je ruski veleposlanik Vitalij Čurkin (na slici)opetovano povlačio usporedbe s reakcijama članica Vijeća sigurnosti kod proglašenja neovisnosti Kosova, ostavljajući dojam da je u aktualnom geopolitičkom preslagivanju istočne Europe Moskvi veći prioritet Kosovo, nego Abhazija ili Južna Osetija. (H)
Jurica: Rusko priznanje J. Osetije i Abhazije je kršenje Povelje UN-a
NEW YORK/WASHINGTON - Ukupna situacija oko otcjepljenih gruzijskih pokrajina Abhazije i Južne Osetije ostaje napeta, upozorili su visoki dužnosnici UN-a članice Vijeća sigurnosti koje su jučer poslijepodne raspravljale o najnovijem razvoju stanja u toj kavkaskoj zemlji.
|
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....