Ni minutu prije ni minutu poslije, prošloga petka, točno u 20.29 sati u sinagogi Bet Israela u Radićevoj ulici u Zagrebu obrednim paljenjem svijeća počeo je šabat.
Još jedan zagrebački šabat rabina Kotela Da Dona počeo je toga petka gasnućem dana i s prvim mrakom, tj. izlaskom zvijezde Sjevernjače i trajat će sve do subote uvečer, dok se zvijezda ponovno ne pojavi. U tih rabinovih 24 sata sve će stati. I automobil i mobitel i radio i televizor. Ostaje samo molitva, druženje s obitelji i prijateljima.
- Cijeli tjedan čekam da dođe šabat! Da se mogu odmoriti, da sam cijeli dan s obitelji, da mi telefon nijednom ne zazvoni... - s oduševljenjem nam o svojoj neradnoj suboti priča zagrebački rabin upravo u subotnje jutro, dok smo sjedili na zagrebačkoj špici, na terasi hotela kafića Dubrovnik, pokraj kojeg su prolazile rijeke ljudi.
- Na šabat ne nosimo novac sa sobom niti o njemu govorimo - objašnjava rabin Da Don, koji se na šabat ne smije niti fotografirati, kao niti davati intervju za novine. - Ne smijete ništa pisati ili snimati, nego samo što zapamtite - bila je na početku njegova opaska.
U jednom trenutku, tijekom razgovora, rabin je otišao u unutrašnjost kafića, ali kako ga dugo nije bilo, pomislili smo da mu se nije što dogodilo i krenuli smo za njim. Na naše iznenađenje, mirno je stajao ispred zatvorenih vrata, koja se pokreću električnom energijom, čekajući da netko prođe i otvori ih, jer on sam, na šabat, ne smije koristiti ništa što je pogonjeno električnom energijom.
Međutim, odmah na početku razgovora rabin nam objašnjava da se šabat dijeli na tzv. pasivni i aktivni dio. - Ne radi se samo o zabranama, po čemu netko može zaključiti da je šabat nešto negativno i teret. Šabat je glavni događaj za obitelj.
Pasivni dio obuhvaća zabranu putovanja, kuhanja, korištenja električne energije, vožnju automobilom, telefoniranje, gledanje televizije ili slušanje radija... A aktivni dio je davanje svetog sadržaja molitvom, obiteljskim ručkom i večerom, zajedničkom pjesmom - govori zagrebački rabin.
Da je šabat uistinu posvećeno vrijeme može se osjetiti već u petak, na samom njegovu početku, koje počinje molitvom i popodnevnom službom "dobrodošlice šabatu" i večernjom molitvom, koja slijedi nakon zalaska sunca. Svetost šabatu daje se kidušom, blagoslovom i obredom nad kruhom i vinom, prvo u sinagogi, a zatim se ponavlja u domu prije večere.
- Nakon kiduša slijedi moj nagovor, koji se temelji na pet Mojsijevih knjiga, ali govoriti može svatko tko ima što za reći. Razgovara se o različitim idejama i zbivanjima iz prošloga tjedna i to traje od 30 do 45 minuta - pojašnjava rabin, dodajući da se vjernici ponovno okupljaju sljedećeg jutra u 9 sati na molitvi u sinagogi, koja potraje i do dva sata.
Šabat je, kako uče Židovi, uz ostale blagdane "posveta vremena svijetu". - Novost koju je donijela židovska Biblija je posvećivanje vremena: posvećivanje u povijesti, a ne samo u prirodi. Svetost šabata veća je od svetosti bilo kojeg blagdana, jer je šabat posvetio sam Bog, a doba mu je nepromjenjivo određeno kao svaki sedmi dan stvaranja svijeta, bilo da se čovjek drži šabatne odredbe ili ne drži, dok blagdan posvećuje čovjek, koji im određuje dan u skladu s kretanjem nebeskih tijela - tumači teološku narav šabata rabin Da Don.
On priča kako svi dani u tjednu imaju svoj par, a samo ga šabat nema. Nedjelja, kao prvi dan - stvaranje svjetla, i srijeda (četvrti dan - stvaranje nebeskih tijela) su par, kao i što su i ponedjeljak (drugi dan - stvaranje neba i mora) i četvrtak (peti dan - stvaranje morskih životinja i ptica u zraku) drugi par te treći utorak i petak (treći i šesti dan: stvaranje kopna i kopnenih životinja).
- Dani čine harmoničnu cjelinu. Tri posljednja upotpunjuju tri prva, koji sadrže njihove elemente i priprema su za njih. Tako je samo šabat ostao sam. Bog je odgovorio: židovski narod bit će tvoj par! Tako je sklopljen vječni savez između Židova i šabata - kaže zagrebački rabin. Također je zabluda da se na šabat ništa ne radi, tj. da netko prespava cijeli šabat ne radeći apsolutno ništa. On tako nije prekršio nijednu od "pasivnih odredbi", ali nije zadovoljio niti jednu od aktivnih.
- Zabrane nisu ništa drugo nego priprema za aktivni dio šabata, koji predstavlja njegov aktivni dio i koji prevladava. Šabat nije samo tjelesno odmaranje, nego dan na koji se može dosegnuti visoku duhovnu razinu. Putovanje, televizija, pušenje pričinjavaju tjelesno, a ne duhovno zadovoljstvo, stoga pripadaju običnim danima u tjednu. Za šabat nam je naloženo "sjeti se dana šabatnoga i posveti ga!", kako bismo od njega načinili dan koji je svet - tumači rabin Kotel Da Don.
Poseban dio šabata tako čine zajednički obiteljski objedi. No, kako se na sam šabat ne smije kuhati, sva se hrana priprema dan prije. Međutim, ne smije se jesti hladna! - Kakva bi to ljepota šabata bila kad bismo jeli hladnu hranu - kaže rabin Da Don, pojašnjavajući kako se na šabat pripremaju dvije vrsta jela, tj. tekuća i suha.
U tekuća se ubraja tzv. šolet, nešto poput našeg grah variva, u koje se dodaje ječmena kaša, krumpir, meso i jaja. On se pripravi u petak i toplim održava na posebnom mjestu koje se zove "šabat plata". To je električna plata na koju se stavlja lonac sa šoletom i jamči toplinu šabatnom ručku. No, jela poput pohanih odrezaka spremaju se u hladnjak i vade prije objeda da se malo zagriju.
- Zapovijed iz Tore je pripremiti sve potrebno za šabat u petak, koji nazivamo i predvečerjem šabata. Cijeloga dana zaposleni smo pripremama za taj osobiti dan. Šabatna noć već pripada šabatu, jer prema židovskom kalendaru dan počinje spuštanjem tame, a ne u ponoć, kao prema gregorijanskom kalendaru.
U Postanku je rečeno "i bi večer i bi jutro, dan jedan". Dakle, dan počinje navečer - nastavlja zagrebački rabin, objašnjavajući kako su se Židovi prvi put u svojoj povijesti za šabat pripremali u pustinji, u kojoj su svakoga jutra sa zemlje skupljali manu, Božju hranu.
- Petkom bi je dobivali dvostruko, za petak i za šabat. Bog je davao dvostruku količinu, kako bi hrane bilo dostatno za dva dana - kaže on.
Šabatna večera počinje pjesmom anđelima. - Zar mi pjevamo anđelima? Da! Talmud pripovijeda da dva anđela prate čovjeka domu nakon molitve. Jedan je dobar, a drugi zao. Ako nađu prostrt stol, vino, hale, zapaljene svijeće... dobri anđeo zaželi da tako bude i sljedećeg šabata, a zli anđeo odgovara "amen". Ako nađu dom nepripremljen za šabat, zli anđeo želi da se to ponovi i sljedećeg šabata, a dobri anđeo nema izbora do odgovoriti "amen". Zato anđelima pjevamo "pozdravljamo vas, dođite u miru, blagoslovite me u miru i otiđite u miru" - tumači šabatni večernji obred rabin Da Don.
Zanimljivo je da, iako svijeće mogu na početak šabata paliti svi, uvriježilo se da to čine žene. - Rabini su ženi predali tu golemu čast jer je žena središte židovskog doma. Ona u njega paljenjem svijeća unosi svetost, ona se brine o židovskom odgoju djece - kaže zagrebački rabin, dodajući da se šabatne svijeće obično pale na istom stolu na kojem se poslužuje i šabatni objed.
Običaj je nakon paljenja svijeća dlanovima pokriti oči i govoriti blagoslov s pokrivenim očima, kada se treba usredotočiti na molitvu Bogu za obitelj, zdravlje i uspjeh u svemu što se poduzima. Tako je bilo prošloga šabata, tj. petka i subote u sinagogi Bet Israela u Radićevoj ulici u središtu Zagreba. Bit će i ovoga petka, tj. zagrebačkog šabata. S malom i gotovo nezamjetnom korekcijom od dvije minute kasnije. Kad sunce zađe i izađe zvijezda, mnogima oko nas završi dan, a Židovima paljenjem svijeća on tek počinje.
Šabatnih 39 zabrana
Zabranjene djelatnosti na šabat oslanjaju se na pisanu i usmenu predaju Tore, prema kojoj su rabini odredili 39 osnovnih djelatnosti koje su na šabat zabranjene, a podijeljene su u nekoliko skupina.
• 11 je vezano uz izradu kruha koji se postavljao u Šatoru (privremenog Hrama u doba lutanja pustinjom, op.) i za uzgajanje biljaka potrebnih za proizvodnju boja za bojenje tkanina i koža, važnih dijelova šatora.Ti su poslovi: oranje, sijanje, žetenje, vezenje u snopove, vršenje, propuhivanje, prebiranje, mljevenje, pročišćavanje, miješanje i pečenje.
•
13 ih je vezano uz proizvodnju tkanina za plašt šatora i odjeću svećenika: striženje, pranje vune, grebenanje, bojenje, predenje, razapinjanje struna na tkalačkom stanu, tkanje, paranje, vezanje, razvezivanje, šivanje, deranje.
• 9 je vezano uz pripremanje koža za šator i pisanje: vezivanje životinja, klanje, deranje, razapinjanje kože, štavljenje, obrađivanje kože, rezanje, pisanje, brisanje i utiskivanje crta.
• 2 su vezana uz sastavljanje i rastavljanje Šatora pri polasku i dolasku: građenje i rušenje.
• 2 su vezana uz vatru, koju su palili radi bojenja tkanina i koža i pri taljenju metala, a pri proizvodnji pepela gasili bi žeravicu. Stoga je zabranjeno paljenje i gašenje vatre.
• 38. djelatnost bila je dovršavanje svakog drugog posla, a naziva se "udarac čekićem". Taj je izraz posuđen ih kovanja: kad kovač dovršava posao, kao znak kraja rada udari čekićem o predmet.
• 39. djelatnost je nošenje predmeta s privatnog mjesta na javno i obratno, te nošenje na javnom prostoru na udaljenost veću od dva metra. Izvor za ovo je u nekadašnjem donošenju prinosa u Šator, pri čemu se iznosilo iz kuće (privatnog prostora) i odnosilo na mjesto sakupljanja (javni prostor).
• Iz ovih 39 djelatnosti izvode se daljnje zabranjene djelatnosti, slične postupkom ili ciljem. Brijanje i šišanje su, primjerice, izvedeni iz striženja ovaca, a polijevanje vrta iz sijanja. Takve radove nazivamo "potomcima" - tumači nam rabin Kotel Da Don, koji je to sve do detalja obradio u svojoj knjizi "Židovstvo - život, teologija i filozofija", koja je na hrvatskom izašla u nakladi "Profila", a koja će zadovoljiti znatiželju i najzahtjevnijih čitatelja željnih znanja o židovskoj kulturi i religiji.
Inače, rabin dr. Kotel Da Don drži katedru "Uvod u judaizam" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. - To je izborni predmet i svake godine imam sve više zainteresiranih studenata. Sada ih je oko stotinu i ne mogu vam reći koliko sam zadovoljan njihovih znanjem koje su pokazali na ispitima. Recimo, u testu su svi bez greške odgovorili kojih su 13 načela židovske vjere - rekao nam je rabin Da Don.
Darko Pavičić
Još jedan zagrebački šabat rabina Kotela Da Dona počeo je toga petka gasnućem dana i s prvim mrakom, tj. izlaskom zvijezde Sjevernjače i trajat će sve do subote uvečer, dok se zvijezda ponovno ne pojavi. U tih rabinovih 24 sata sve će stati. I automobil i mobitel i radio i televizor. Ostaje samo molitva, druženje s obitelji i prijateljima.
- Cijeli tjedan čekam da dođe šabat! Da se mogu odmoriti, da sam cijeli dan s obitelji, da mi telefon nijednom ne zazvoni... - s oduševljenjem nam o svojoj neradnoj suboti priča zagrebački rabin upravo u subotnje jutro, dok smo sjedili na zagrebačkoj špici, na terasi hotela kafića Dubrovnik, pokraj kojeg su prolazile rijeke ljudi.
| Šabat počinje u petak navečer, zalaskom sunca, i traje do subote uvečer, do pojave zvijezda. U ta 24 sata sve će stati: ne pale se televizori ni radio, ne kuha se hrana, ne telefonira se, ne nosi se novac niti se o njemu razgovara, ne putuje se... Umjesto toga, razgovara se s obitelji i prijateljima, moli, pjeva - posvećuje se vrijeme svijetu |
U jednom trenutku, tijekom razgovora, rabin je otišao u unutrašnjost kafića, ali kako ga dugo nije bilo, pomislili smo da mu se nije što dogodilo i krenuli smo za njim. Na naše iznenađenje, mirno je stajao ispred zatvorenih vrata, koja se pokreću električnom energijom, čekajući da netko prođe i otvori ih, jer on sam, na šabat, ne smije koristiti ništa što je pogonjeno električnom energijom.
Međutim, odmah na početku razgovora rabin nam objašnjava da se šabat dijeli na tzv. pasivni i aktivni dio. - Ne radi se samo o zabranama, po čemu netko može zaključiti da je šabat nešto negativno i teret. Šabat je glavni događaj za obitelj.
Pasivni dio obuhvaća zabranu putovanja, kuhanja, korištenja električne energije, vožnju automobilom, telefoniranje, gledanje televizije ili slušanje radija... A aktivni dio je davanje svetog sadržaja molitvom, obiteljskim ručkom i večerom, zajedničkom pjesmom - govori zagrebački rabin.
Da je šabat uistinu posvećeno vrijeme može se osjetiti već u petak, na samom njegovu početku, koje počinje molitvom i popodnevnom službom "dobrodošlice šabatu" i večernjom molitvom, koja slijedi nakon zalaska sunca. Svetost šabatu daje se kidušom, blagoslovom i obredom nad kruhom i vinom, prvo u sinagogi, a zatim se ponavlja u domu prije večere.
- Nakon kiduša slijedi moj nagovor, koji se temelji na pet Mojsijevih knjiga, ali govoriti može svatko tko ima što za reći. Razgovara se o različitim idejama i zbivanjima iz prošloga tjedna i to traje od 30 do 45 minuta - pojašnjava rabin, dodajući da se vjernici ponovno okupljaju sljedećeg jutra u 9 sati na molitvi u sinagogi, koja potraje i do dva sata.
 |
|
Šabat je, kako uče Židovi, uz ostale blagdane "posveta vremena svijetu". - Novost koju je donijela židovska Biblija je posvećivanje vremena: posvećivanje u povijesti, a ne samo u prirodi. Svetost šabata veća je od svetosti bilo kojeg blagdana, jer je šabat posvetio sam Bog, a doba mu je nepromjenjivo određeno kao svaki sedmi dan stvaranja svijeta, bilo da se čovjek drži šabatne odredbe ili ne drži, dok blagdan posvećuje čovjek, koji im određuje dan u skladu s kretanjem nebeskih tijela - tumači teološku narav šabata rabin Da Don.
On priča kako svi dani u tjednu imaju svoj par, a samo ga šabat nema. Nedjelja, kao prvi dan - stvaranje svjetla, i srijeda (četvrti dan - stvaranje nebeskih tijela) su par, kao i što su i ponedjeljak (drugi dan - stvaranje neba i mora) i četvrtak (peti dan - stvaranje morskih životinja i ptica u zraku) drugi par te treći utorak i petak (treći i šesti dan: stvaranje kopna i kopnenih životinja).
| Tijekom razgovora rabin je ušao u kafić, ali kako ga dugo nije bilo, pomislili smo da mu se nije što dogodilo. No on je mirno stajao ispred zatvorenih vrata, koja se pokreću električnom energijom, čekajući da netko prođe i otvori ih, jer on sam, na šabat, ne smije koristiti ništa što je na struju |
- Zabrane nisu ništa drugo nego priprema za aktivni dio šabata, koji predstavlja njegov aktivni dio i koji prevladava. Šabat nije samo tjelesno odmaranje, nego dan na koji se može dosegnuti visoku duhovnu razinu. Putovanje, televizija, pušenje pričinjavaju tjelesno, a ne duhovno zadovoljstvo, stoga pripadaju običnim danima u tjednu. Za šabat nam je naloženo "sjeti se dana šabatnoga i posveti ga!", kako bismo od njega načinili dan koji je svet - tumači rabin Kotel Da Don.
Poseban dio šabata tako čine zajednički obiteljski objedi. No, kako se na sam šabat ne smije kuhati, sva se hrana priprema dan prije. Međutim, ne smije se jesti hladna! - Kakva bi to ljepota šabata bila kad bismo jeli hladnu hranu - kaže rabin Da Don, pojašnjavajući kako se na šabat pripremaju dvije vrsta jela, tj. tekuća i suha.
U tekuća se ubraja tzv. šolet, nešto poput našeg grah variva, u koje se dodaje ječmena kaša, krumpir, meso i jaja. On se pripravi u petak i toplim održava na posebnom mjestu koje se zove "šabat plata". To je električna plata na koju se stavlja lonac sa šoletom i jamči toplinu šabatnom ručku. No, jela poput pohanih odrezaka spremaju se u hladnjak i vade prije objeda da se malo zagriju.
- Zapovijed iz Tore je pripremiti sve potrebno za šabat u petak, koji nazivamo i predvečerjem šabata. Cijeloga dana zaposleni smo pripremama za taj osobiti dan. Šabatna noć već pripada šabatu, jer prema židovskom kalendaru dan počinje spuštanjem tame, a ne u ponoć, kao prema gregorijanskom kalendaru.
U Postanku je rečeno "i bi večer i bi jutro, dan jedan". Dakle, dan počinje navečer - nastavlja zagrebački rabin, objašnjavajući kako su se Židovi prvi put u svojoj povijesti za šabat pripremali u pustinji, u kojoj su svakoga jutra sa zemlje skupljali manu, Božju hranu.
- Petkom bi je dobivali dvostruko, za petak i za šabat. Bog je davao dvostruku količinu, kako bi hrane bilo dostatno za dva dana - kaže on.
Šabatna večera počinje pjesmom anđelima. - Zar mi pjevamo anđelima? Da! Talmud pripovijeda da dva anđela prate čovjeka domu nakon molitve. Jedan je dobar, a drugi zao. Ako nađu prostrt stol, vino, hale, zapaljene svijeće... dobri anđeo zaželi da tako bude i sljedećeg šabata, a zli anđeo odgovara "amen". Ako nađu dom nepripremljen za šabat, zli anđeo želi da se to ponovi i sljedećeg šabata, a dobri anđeo nema izbora do odgovoriti "amen". Zato anđelima pjevamo "pozdravljamo vas, dođite u miru, blagoslovite me u miru i otiđite u miru" - tumači šabatni večernji obred rabin Da Don.
Zanimljivo je da, iako svijeće mogu na početak šabata paliti svi, uvriježilo se da to čine žene. - Rabini su ženi predali tu golemu čast jer je žena središte židovskog doma. Ona u njega paljenjem svijeća unosi svetost, ona se brine o židovskom odgoju djece - kaže zagrebački rabin, dodajući da se šabatne svijeće obično pale na istom stolu na kojem se poslužuje i šabatni objed.
Običaj je nakon paljenja svijeća dlanovima pokriti oči i govoriti blagoslov s pokrivenim očima, kada se treba usredotočiti na molitvu Bogu za obitelj, zdravlje i uspjeh u svemu što se poduzima. Tako je bilo prošloga šabata, tj. petka i subote u sinagogi Bet Israela u Radićevoj ulici u središtu Zagreba. Bit će i ovoga petka, tj. zagrebačkog šabata. S malom i gotovo nezamjetnom korekcijom od dvije minute kasnije. Kad sunce zađe i izađe zvijezda, mnogima oko nas završi dan, a Židovima paljenjem svijeća on tek počinje.
Sinovi rabina Kotela Da Dona uz upaljene svijeće
Šabatnih 39 zabrana
Zabranjene djelatnosti na šabat oslanjaju se na pisanu i usmenu predaju Tore, prema kojoj su rabini odredili 39 osnovnih djelatnosti koje su na šabat zabranjene, a podijeljene su u nekoliko skupina.
• 11 je vezano uz izradu kruha koji se postavljao u Šatoru (privremenog Hrama u doba lutanja pustinjom, op.) i za uzgajanje biljaka potrebnih za proizvodnju boja za bojenje tkanina i koža, važnih dijelova šatora.Ti su poslovi: oranje, sijanje, žetenje, vezenje u snopove, vršenje, propuhivanje, prebiranje, mljevenje, pročišćavanje, miješanje i pečenje.
•
13 ih je vezano uz proizvodnju tkanina za plašt šatora i odjeću svećenika: striženje, pranje vune, grebenanje, bojenje, predenje, razapinjanje struna na tkalačkom stanu, tkanje, paranje, vezanje, razvezivanje, šivanje, deranje.
• 9 je vezano uz pripremanje koža za šator i pisanje: vezivanje životinja, klanje, deranje, razapinjanje kože, štavljenje, obrađivanje kože, rezanje, pisanje, brisanje i utiskivanje crta.
• 2 su vezana uz sastavljanje i rastavljanje Šatora pri polasku i dolasku: građenje i rušenje.
• 2 su vezana uz vatru, koju su palili radi bojenja tkanina i koža i pri taljenju metala, a pri proizvodnji pepela gasili bi žeravicu. Stoga je zabranjeno paljenje i gašenje vatre.
• 38. djelatnost bila je dovršavanje svakog drugog posla, a naziva se "udarac čekićem". Taj je izraz posuđen ih kovanja: kad kovač dovršava posao, kao znak kraja rada udari čekićem o predmet.
• 39. djelatnost je nošenje predmeta s privatnog mjesta na javno i obratno, te nošenje na javnom prostoru na udaljenost veću od dva metra. Izvor za ovo je u nekadašnjem donošenju prinosa u Šator, pri čemu se iznosilo iz kuće (privatnog prostora) i odnosilo na mjesto sakupljanja (javni prostor).
• Iz ovih 39 djelatnosti izvode se daljnje zabranjene djelatnosti, slične postupkom ili ciljem. Brijanje i šišanje su, primjerice, izvedeni iz striženja ovaca, a polijevanje vrta iz sijanja. Takve radove nazivamo "potomcima" - tumači nam rabin Kotel Da Don, koji je to sve do detalja obradio u svojoj knjizi "Židovstvo - život, teologija i filozofija", koja je na hrvatskom izašla u nakladi "Profila", a koja će zadovoljiti znatiželju i najzahtjevnijih čitatelja željnih znanja o židovskoj kulturi i religiji.
Inače, rabin dr. Kotel Da Don drži katedru "Uvod u judaizam" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. - To je izborni predmet i svake godine imam sve više zainteresiranih studenata. Sada ih je oko stotinu i ne mogu vam reći koliko sam zadovoljan njihovih znanjem koje su pokazali na ispitima. Recimo, u testu su svi bez greške odgovorili kojih su 13 načela židovske vjere - rekao nam je rabin Da Don.
|
|
Darko Pavičić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....