Hrvatska se sve više trudi suobličiti vlastiti politički sustav zapadnom demokratskom modelu, no to ne ide baš lako zbog pomanjkanja demokratske tradicije. Tako naše imitiranje zapadnih modela često ima oblik grotesknog surogata.
To se dade iščitati i iz posljednjih događanja na domaćoj političkoj sceni. Iako je do sljedećih parlamentarnih izbora još više od godinu i pol dana, političke tenzije već neko vrijeme rastu kao da će izbori biti za nekoliko mjeseci. U medijima su se već pojavile spekulacije kako premijer Sanader namjerava raspisati izbore u proljeće sljedeće godine. To, dakako, nije potkrijepljeno nijednim valjanim argumentom, nego se mediji pozivaju na "pouzdane izvore". Sve to pridonosi drugačijem vrednovanju političkih poteza, kako vlasti tako i oporbe. A to doista može objektivno približiti iduće izbore.
Što se Sanadera i HDZ-a tiče, njihov je glavni, pa i jedini adut međunarodna aktivnost, s ciljem što skorijeg ulaska Hrvatske u NATO i EU. Sanader je na te ciljeve fiksiran na isti način na koji je Tuđman bio fiksiran na međunarodno priznanje Hrvatske, da bi potom svojom autoritarnom politikom i pokušajem podjele Bosne potrošio sav međunarodni kapital što ga je Hrvatska stekla kao žrtva tijekom Domovinskog rata u početnoj fazi. Sanaderov kabinet nema šanse tijekom ovog mandata ostvariti nijedan od ta dva cilja. A Sanader je upravo zbog tih ciljeva morao odustati i od predizbornog političkog programa i od velikog dijela predizborne retorike, budući da je to bio preduvjet za daljnje približavanje Hrvatske Europi. Ne samo to, ulazak Srba u vladu, lociranje i uhićenje Gotovine, povratak izbjeglih i raseljenih Srba i drugi brojni politički potezi neuobičajeni za tradicionalni koncept HDZ-a otjerali su od HDZ-a dio vjernog biračkog tijela.
Uzalud Sanaderov optimizam
Realizacijom europske politike Sanader je privukao dio biračkog tijela, koji nije bio zadovoljan kilavom politikom koalicijske vlade. Upravo stoga će Sanader u sljedećem predizbornom razdoblju, bez obzira na to kada će biti izbori, tražiti poteze u međunarodnoj aktivnosti Hrvatske. Pritom će hrvatska diplomacija biti stavljena u funkciju pridobivanja političkih poena u inozemstvu, koji bi trebali ojačati Sanaderovu poziciju u zemlji. U tom kontekstu treba gledati najavljeni službeni susret Sanadera i britanskog premijera Tonyja Blaira. Jednako tako u tom je kontekstu moguće promatrati i napore hrvatske diplomacije i vlasti za susret Sanader - Bush, koji bi se najvjerojatnije trebao ostvariti na jesen. Budu li se izbori održavali na proljeće, vrlo je vjerojatan i susret Sanadera i pape Benedikta XVI. I to zacijelo neposredno uoči izbora.
No, Sanaderovo stalno sastančenje s predstavnicima pučko-konzervativne internacionale u stotinu varijanti postaje već zamorno i kontraproduktivno. Jer s jedne strane vidimo stalnu podršku te stranačke grupacije hrvatskim zahtjevima za punopravno članstvo u EU, a s druge strane iz Bruxellesa dolaze jasni signali usporavanja ne samo primanja Hrvatske nego i ostalih zemalja kandidata za punopravno članstvo u Uniji. Na posljetku, s nedavnoga sastanka na vrhu odaslana je jasna poruka da će ključne i utjecajne zemlje kao što su Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Nizozemska biti protiv daljnjeg proširenja Unije, i to bez obzira na to kakvog političkog predznaka bude vladajuća garnitura u tim državama.
Sanader će u predizbornom razdoblju tražiti poteze u međunarodnoj aktivnost Hrvatske
Ono što će otežavati daljnje proširenje Unije jest i sporenje oko europskog ustava. Trinaest je država ratificiralo taj ustav u svojim parlamentima, a dvije su to učinile referendumom. Referendum je odgođen u četiri države, dok se u tri države očekuje ratifikacija ustava u parlamentu. U Velikoj je Britaniji ratifikacija suspendirana, a Francuska i Nizozemska referendumom su odbile ustav. Tako će, bez obzira na ratifikacije, cijeli posao krenuti ispočetka. Neki prognoziraju da će Unija najvjerojatnije negdje 2009. dobiti "temeljni zakon", ali ne i novi ustav. Bez obzira na nepopravljivi optimizam Ive Sanadera, Hrvatska u tom razdoblju nema šanse postati punopravnom članicom Unije. Stoga će Sanaderov kabinet, ukoliko želi nastaviti vladati, morati potražiti argumente s unutarnjopolitičke scene kojima će privući birače zasićene samo europskom retorikom i obećanjima, a to baš nije lako. Koliko god pokazatelji govore o navodnom privrednom oporavku Hrvatske, obični građani to ne doživljavaju tako. Dapače, porast troškova života, koji je osim ostaloga uvjetovan i cijenom nafte, obični građani doživljavaju kao neispunjavanje predizbornih obećanja.
U takvoj atmosferi događaji kao što je zakon o nula promila alkohola kod vozača mogu, nažalost, biti važni predizborni aduti. Koliko je Sanaderovu kabinetu stalo do dodvoravanja biračima, vidi se i iz žestoke premijerove reakcije na najavu moguće zabrane pušenja na javnim mjestima, što su već učinile mnoge europske države kako bi što više štitile zdravlje svojih građana. Pomoćnik ministra zdravstva vjerojatno je medijima priopćio ono što je radna skupina u dogovoru s Vladom pripremala kao moguću opciju. No, u predizbornoj atmosferi takvi potezi nisu popularni, pa je Sanader vjerojatno i stoga reagirao neuobičajeno žestoko. Njegova izjava kako državni službenici ne mogu u javnosti iznositi svoje osobne, a i ne samo osobne stavove, u biti je dubinski antidemokratska. Takva situacija pridonosi ušutkavanju ne samo državnog aparata nego i ukupne javnosti. Mediji će, naime, ubuduće biti prisiljeni dobivati mišljenje o pojedinim političkim potezima isključivo od glasnogovornika Vlade ili pak pojedinih ministarstava. Stoga će morati svoje otkrivanje informacija temeljiti na "pouzdanim izvorima", što nije uvijek popularno, a ni vjerodostojno.
Nedemokratsko ponašanje
U tom kontekstu "ušutkavanja" hrvatske javne scene treba gledati i najavljene mjere ravnateljstva HRT-a protiv novinara za njihove "neovlaštene istupe" o stanju na HRT-u. Kakav je to medij koji bi, kao javni servis građana, trebao širiti atmosferu demokracije i slobode izražavanja, a u isto je vrijeme zabranjuje svojim uposlenicima! Nije problem u tome smiju li novinari HRT-a kritički govoriti o stanju u toj instituciji, nego govore li istinu. Što se tiče iznošenja vlastitog mišljenja o programu ili uređivačkoj politici, u tome bi novinari itekako trebali biti slobodni. Dapače. Ovakvim stavom i "internim kodeksom" direktno se krši Ustav i na mala se vrata vraća verbalni delikt za mišljenje. U sličnom kontekstu treba gledati i događanja u splitskoj bolnici Firule gdje ravnatelj prijeti stegovnim postupcima, ali i Državnim odvjetništvom zbog iznošenja u javnost mišljenja o stanju u toj bolnici.
Vlada je ovih dana najavila kako će u proceduru poslati izmjene Kaznenog zakona u sklopu kojih će biti ukinuta ona odredba kojom se novinar može kazniti i zatvorom. Valja naglasiti da je na skupštini novinarskog društva u Opatiji usvojen zaključak prema kojem novinarska organizacija, kao krovna organizacija novinarskog ceha, usprkos međusobnim razilaženjima pojedinih rukovodećih članova, drži da sadašnje zakonsko rješenje ne bi trebalo mijenjati. I to zato što ponuđeno rješenje u sebi krije zamke i opasnosti za novinare koje su puno gore od uvjetnih kazni, a što je dosadašnja sudska praksa u Hrvatskoj. O tome je nedavno govorio i predsjednik HND-a Lucić, no prema običaju, Vlada ne sluša struku.
U sklopu priprema za predstojeće izbore treba gledati i pregovore, razgovore i dogovore različitih stranaka za moguće koalicije, ali, prema svemu sudeći, i preuranjenu raspravu o tome kome bi Predsjednik RH trebao povjeriti mandat za sastav Vlade nakon izbora.
27.5.
Kažnjavanje
Amerikanci opravdavaju nepristupanje Stalnom kaznenom sudu za ratne zločine efikasnošću svoga pravosuđa. I u vojsci nastoje demonstrirati disciplinu drakonskim kaznama prekršiteljima kako bi potkrijepili svoje tvrdnje. Jedan od trojice američkih vojnika koji su za nedavnog boravka nosača aviona Enterprice prekršili vojničku disciplinu (navodno onaj koji je pijan provalio u stan jedne starice) stegovno je kažnjen nečasnim otpustom iz vojske. U nas su za izbacivanje ljudi iz stanova vojnici nagrađivani stanom i odlikovanjem. 28.5.
Stazić
SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić zatražio je od Sabora odustajanje od pokroviteljstva nad obilježavanjem bleiburške tragedije. Razlog: pojavljivanje nekoliko tipova u ustaškim uniformama. Što ako su ti "ustaše" provokatori poslani upravo s tom nakanom? Stazić bi barem to morao znati jer je to bio način djelovanja koji je karakterizirao vladavinu njegove sadašnje stranke u vrijeme komunizma. Naposljetku, što može učiniti Sabor RH i hrvatske vlasti u sprečavanju nošenja ustaških uniformi u drugoj državi, ovaj put u Austriji? 29.5.
Pismoznanci
U Berlinu je prošli tjedan održan svjetski kongres PEN-a. Od svih rasprava, inicijativa i prijedloga nama je najzanimljivije ono što je predložio srbijanski PEN. Reagirajući na nivou refleksa "odsječene noge" Srbi su pokazali da ih i te kako muči odlazak s Jadrana. Stoga su, kao tradicionalno poznata mediteranska država, predložili održavanje velikoga međunarodnog skupa o - mediteranskoj književnosti. Srbi političke okvire mijenjaju, ali ćud ne. Oni i dalje dio hrvatske književnosti svojataju na svaki način. 30.5.
Referendum
Kao politički eho nedavno održanog referenduma o samostalnosti Crne Gore pojavile su se slične inicijative u Sandžaku i Republici Srpskoj. Bit će toga još, no međunarodna je zajednica jasno stavila do znanja da je jedno Crna Gora, koja je temeljem Ustava iz 1974. imala državnopravni status, a drugo novouspostavljeni "entiteti" poput Republike Srpske. Konačno, ona je nastala kao rezultat zločina i genocida (što potvrđuju i presude Haaškog suda), a tome je prethodio jedan sličan "referendum". Najnoviji bi samo trebao legalizirati postojeće stanje. 31.5.
Ušutkavanje
Intervju doktora Željka Mimice, voditelja Odjela za kirurgiju jetre i gušterače u splitskoj bolnici, u prošlotjednoj je Slobodnoj Dalmaciji izazvao opravdan šok. Opisujući stanje u bolnici na Firulama rekao je da se u njoj, kad bi obolio, nikada ne bi liječio. Rekao je dakle ono što svi znaju i o čemu potiho ili glasnije govore. Ravnatelj bolnice D. Marasović najavio je ušutkavanje Mimice i drugih kritički raspoloženih radnika disciplinskim postupkom, pa čak i prijavama Državnom odvjetništvu. Umjesto toga, trebao je prvo provjeriti navode i istinitost kritika. 1.6.
Meteorologija
Dok smo, evo, početkom lipnja izvrgnuti hladnoći, kiši, a mjestimice i snijegu, mediji i meteorolozi se bave spekulacijama o tome kakvo će nam biti ljeto. Dakako, u tome se, već tradicionalno, naši i britanski meteorolozi ne slažu. Kao ni u politici. Svatko slijedi svoju "tradiciju". Građani, osobito meteoropati, i te kako osjećaju posljedice globalnih klimatskih promjena. Umjesto rasprava o tome kakve nas vremenske prilike očekuju, Hrvatska bi se trebala aktivnije uključiti u akciju onih zemalja koje aktivno rade na uklanjanju posljedica globalnog zatopljenja.
Zvonimir Čičak
To se dade iščitati i iz posljednjih događanja na domaćoj političkoj sceni. Iako je do sljedećih parlamentarnih izbora još više od godinu i pol dana, političke tenzije već neko vrijeme rastu kao da će izbori biti za nekoliko mjeseci. U medijima su se već pojavile spekulacije kako premijer Sanader namjerava raspisati izbore u proljeće sljedeće godine. To, dakako, nije potkrijepljeno nijednim valjanim argumentom, nego se mediji pozivaju na "pouzdane izvore". Sve to pridonosi drugačijem vrednovanju političkih poteza, kako vlasti tako i oporbe. A to doista može objektivno približiti iduće izbore.
Što se Sanadera i HDZ-a tiče, njihov je glavni, pa i jedini adut međunarodna aktivnost, s ciljem što skorijeg ulaska Hrvatske u NATO i EU. Sanader je na te ciljeve fiksiran na isti način na koji je Tuđman bio fiksiran na međunarodno priznanje Hrvatske, da bi potom svojom autoritarnom politikom i pokušajem podjele Bosne potrošio sav međunarodni kapital što ga je Hrvatska stekla kao žrtva tijekom Domovinskog rata u početnoj fazi. Sanaderov kabinet nema šanse tijekom ovog mandata ostvariti nijedan od ta dva cilja. A Sanader je upravo zbog tih ciljeva morao odustati i od predizbornog političkog programa i od velikog dijela predizborne retorike, budući da je to bio preduvjet za daljnje približavanje Hrvatske Europi. Ne samo to, ulazak Srba u vladu, lociranje i uhićenje Gotovine, povratak izbjeglih i raseljenih Srba i drugi brojni politički potezi neuobičajeni za tradicionalni koncept HDZ-a otjerali su od HDZ-a dio vjernog biračkog tijela.
Uzalud Sanaderov optimizam
Realizacijom europske politike Sanader je privukao dio biračkog tijela, koji nije bio zadovoljan kilavom politikom koalicijske vlade. Upravo stoga će Sanader u sljedećem predizbornom razdoblju, bez obzira na to kada će biti izbori, tražiti poteze u međunarodnoj aktivnosti Hrvatske. Pritom će hrvatska diplomacija biti stavljena u funkciju pridobivanja političkih poena u inozemstvu, koji bi trebali ojačati Sanaderovu poziciju u zemlji. U tom kontekstu treba gledati najavljeni službeni susret Sanadera i britanskog premijera Tonyja Blaira. Jednako tako u tom je kontekstu moguće promatrati i napore hrvatske diplomacije i vlasti za susret Sanader - Bush, koji bi se najvjerojatnije trebao ostvariti na jesen. Budu li se izbori održavali na proljeće, vrlo je vjerojatan i susret Sanadera i pape Benedikta XVI. I to zacijelo neposredno uoči izbora.
No, Sanaderovo stalno sastančenje s predstavnicima pučko-konzervativne internacionale u stotinu varijanti postaje već zamorno i kontraproduktivno. Jer s jedne strane vidimo stalnu podršku te stranačke grupacije hrvatskim zahtjevima za punopravno članstvo u EU, a s druge strane iz Bruxellesa dolaze jasni signali usporavanja ne samo primanja Hrvatske nego i ostalih zemalja kandidata za punopravno članstvo u Uniji. Na posljetku, s nedavnoga sastanka na vrhu odaslana je jasna poruka da će ključne i utjecajne zemlje kao što su Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Nizozemska biti protiv daljnjeg proširenja Unije, i to bez obzira na to kakvog političkog predznaka bude vladajuća garnitura u tim državama.
Sanader će u predizbornom razdoblju tražiti poteze u međunarodnoj aktivnost Hrvatske
|
U takvoj atmosferi događaji kao što je zakon o nula promila alkohola kod vozača mogu, nažalost, biti važni predizborni aduti. Koliko je Sanaderovu kabinetu stalo do dodvoravanja biračima, vidi se i iz žestoke premijerove reakcije na najavu moguće zabrane pušenja na javnim mjestima, što su već učinile mnoge europske države kako bi što više štitile zdravlje svojih građana. Pomoćnik ministra zdravstva vjerojatno je medijima priopćio ono što je radna skupina u dogovoru s Vladom pripremala kao moguću opciju. No, u predizbornoj atmosferi takvi potezi nisu popularni, pa je Sanader vjerojatno i stoga reagirao neuobičajeno žestoko. Njegova izjava kako državni službenici ne mogu u javnosti iznositi svoje osobne, a i ne samo osobne stavove, u biti je dubinski antidemokratska. Takva situacija pridonosi ušutkavanju ne samo državnog aparata nego i ukupne javnosti. Mediji će, naime, ubuduće biti prisiljeni dobivati mišljenje o pojedinim političkim potezima isključivo od glasnogovornika Vlade ili pak pojedinih ministarstava. Stoga će morati svoje otkrivanje informacija temeljiti na "pouzdanim izvorima", što nije uvijek popularno, a ni vjerodostojno.
Nedemokratsko ponašanje
U tom kontekstu "ušutkavanja" hrvatske javne scene treba gledati i najavljene mjere ravnateljstva HRT-a protiv novinara za njihove "neovlaštene istupe" o stanju na HRT-u. Kakav je to medij koji bi, kao javni servis građana, trebao širiti atmosferu demokracije i slobode izražavanja, a u isto je vrijeme zabranjuje svojim uposlenicima! Nije problem u tome smiju li novinari HRT-a kritički govoriti o stanju u toj instituciji, nego govore li istinu. Što se tiče iznošenja vlastitog mišljenja o programu ili uređivačkoj politici, u tome bi novinari itekako trebali biti slobodni. Dapače. Ovakvim stavom i "internim kodeksom" direktno se krši Ustav i na mala se vrata vraća verbalni delikt za mišljenje. U sličnom kontekstu treba gledati i događanja u splitskoj bolnici Firule gdje ravnatelj prijeti stegovnim postupcima, ali i Državnim odvjetništvom zbog iznošenja u javnost mišljenja o stanju u toj bolnici.
Vlada je ovih dana najavila kako će u proceduru poslati izmjene Kaznenog zakona u sklopu kojih će biti ukinuta ona odredba kojom se novinar može kazniti i zatvorom. Valja naglasiti da je na skupštini novinarskog društva u Opatiji usvojen zaključak prema kojem novinarska organizacija, kao krovna organizacija novinarskog ceha, usprkos međusobnim razilaženjima pojedinih rukovodećih članova, drži da sadašnje zakonsko rješenje ne bi trebalo mijenjati. I to zato što ponuđeno rješenje u sebi krije zamke i opasnosti za novinare koje su puno gore od uvjetnih kazni, a što je dosadašnja sudska praksa u Hrvatskoj. O tome je nedavno govorio i predsjednik HND-a Lucić, no prema običaju, Vlada ne sluša struku.
U sklopu priprema za predstojeće izbore treba gledati i pregovore, razgovore i dogovore različitih stranaka za moguće koalicije, ali, prema svemu sudeći, i preuranjenu raspravu o tome kome bi Predsjednik RH trebao povjeriti mandat za sastav Vlade nakon izbora.
27.5.
Kažnjavanje
Amerikanci opravdavaju nepristupanje Stalnom kaznenom sudu za ratne zločine efikasnošću svoga pravosuđa. I u vojsci nastoje demonstrirati disciplinu drakonskim kaznama prekršiteljima kako bi potkrijepili svoje tvrdnje. Jedan od trojice američkih vojnika koji su za nedavnog boravka nosača aviona Enterprice prekršili vojničku disciplinu (navodno onaj koji je pijan provalio u stan jedne starice) stegovno je kažnjen nečasnim otpustom iz vojske. U nas su za izbacivanje ljudi iz stanova vojnici nagrađivani stanom i odlikovanjem. 28.5.
Stazić
SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić zatražio je od Sabora odustajanje od pokroviteljstva nad obilježavanjem bleiburške tragedije. Razlog: pojavljivanje nekoliko tipova u ustaškim uniformama. Što ako su ti "ustaše" provokatori poslani upravo s tom nakanom? Stazić bi barem to morao znati jer je to bio način djelovanja koji je karakterizirao vladavinu njegove sadašnje stranke u vrijeme komunizma. Naposljetku, što može učiniti Sabor RH i hrvatske vlasti u sprečavanju nošenja ustaških uniformi u drugoj državi, ovaj put u Austriji? 29.5.
Pismoznanci
U Berlinu je prošli tjedan održan svjetski kongres PEN-a. Od svih rasprava, inicijativa i prijedloga nama je najzanimljivije ono što je predložio srbijanski PEN. Reagirajući na nivou refleksa "odsječene noge" Srbi su pokazali da ih i te kako muči odlazak s Jadrana. Stoga su, kao tradicionalno poznata mediteranska država, predložili održavanje velikoga međunarodnog skupa o - mediteranskoj književnosti. Srbi političke okvire mijenjaju, ali ćud ne. Oni i dalje dio hrvatske književnosti svojataju na svaki način. 30.5.
Referendum
Kao politički eho nedavno održanog referenduma o samostalnosti Crne Gore pojavile su se slične inicijative u Sandžaku i Republici Srpskoj. Bit će toga još, no međunarodna je zajednica jasno stavila do znanja da je jedno Crna Gora, koja je temeljem Ustava iz 1974. imala državnopravni status, a drugo novouspostavljeni "entiteti" poput Republike Srpske. Konačno, ona je nastala kao rezultat zločina i genocida (što potvrđuju i presude Haaškog suda), a tome je prethodio jedan sličan "referendum". Najnoviji bi samo trebao legalizirati postojeće stanje. 31.5.
Ušutkavanje
Intervju doktora Željka Mimice, voditelja Odjela za kirurgiju jetre i gušterače u splitskoj bolnici, u prošlotjednoj je Slobodnoj Dalmaciji izazvao opravdan šok. Opisujući stanje u bolnici na Firulama rekao je da se u njoj, kad bi obolio, nikada ne bi liječio. Rekao je dakle ono što svi znaju i o čemu potiho ili glasnije govore. Ravnatelj bolnice D. Marasović najavio je ušutkavanje Mimice i drugih kritički raspoloženih radnika disciplinskim postupkom, pa čak i prijavama Državnom odvjetništvu. Umjesto toga, trebao je prvo provjeriti navode i istinitost kritika. 1.6.
Meteorologija
Dok smo, evo, početkom lipnja izvrgnuti hladnoći, kiši, a mjestimice i snijegu, mediji i meteorolozi se bave spekulacijama o tome kakvo će nam biti ljeto. Dakako, u tome se, već tradicionalno, naši i britanski meteorolozi ne slažu. Kao ni u politici. Svatko slijedi svoju "tradiciju". Građani, osobito meteoropati, i te kako osjećaju posljedice globalnih klimatskih promjena. Umjesto rasprava o tome kakve nas vremenske prilike očekuju, Hrvatska bi se trebala aktivnije uključiti u akciju onih zemalja koje aktivno rade na uklanjanju posljedica globalnog zatopljenja.
|
|
|
|
|
|
|
|
Zvonimir Čičak
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....