PEKING - Najavljivala je, barem, ulazak u finale, a nije ušla niti među 16 najbržih leđašica na Olimpijskim igrama. Očajna,
Sanja Jovanović izrekla je nezapamćenu optužbu na račun drugih sportašica.
- Plivale su jako brzo, nevjerojatno, uvjerena sam da se dopingiraju - izjavila je Sanja Jovanović.
U prošlosti istočni Nijemci
- Možda se i ne dopingiraju, ali mislim da svašta uzimaju.
Najeksponiraniji ovogodišnji slučaj dopingiranja dogodio se desetak dana prije Olimpijskih igara. Amerikanka Jessica Hardy u karijeri je osvojila šest medalja sa svjetskih prvenstava. Njezin nalaz bio je pozitivan na zabranjeni stimulant clenbuterol i očekuje je dvogodišnja suspenzija. Ljetos je pao i Grk Ioannis Drymiakos koji je ove godine u ožujku postao europski rekorder. U prošlosti su najpoznatiji slučajevi vezani uz Istočnu Njemačku, ali većina ih nije otkrivena na testiranjima nego u istragama nakon pada Berlinskog zida te su sportaši sami priznali dopingiranje. Najpoznatije su Cornelia Ender, Daniela Hunger, Uta Geweniger...
Irkinja
Michelle de Bruin suspendirana je na četiri godine zbog podmetanja tuđeg uzorka. Najpoznatiji hrvatski slučaj vezan je uz
Marka Strahiju. Dvaput je bio pozitivan na hCG koji se javlja i kod tumora. Prvi put, 2002., liječnički pregledi nisu pokazali tumor te je bio suspendiran na dvije godine. Fina mu je odmah skinula novu suspenziju, a Strahija se oporavio i danas nastupa na Olimpijskim igrama.
Međunarodni olimpijski odbor (MOO) i Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavili su da će na Olimpijskim igrama obaviti oko 4500 dopinških testova.
Očekuju 40 pozitivnih
Neki su obavljeni prije natjecanja (pre-competition), a većina će biti tijekom Igara. Predsjednik MOO-a Jacques Rogge očekuje 30-40 pozitivnih slučajeva. Prvi se već dogodio. Španjolska biciklistica bila je pozitivna na krvni doping EPO. Uobičajena kazna je dvogodišnja suspenzija, dok ponovljeni slučajevi, u pravilu, znače doživotnu zabranu nastupa.
Optužba ili izgovor?
Sanja Jovanović nije prva plivačica, čak niti hrvatska, koja je progovorila o problemu dopinga u ovome sportu. Niti Duji Draganji nisu strana takva razmišljanja, ali pozitivni slučajevi u plivanju se pojavljuju rjeđe nego u atletici ili, primjerice, biciklizmu.
Dok netko “iznutra” ne progovori teško je procijeniti radi li plivačka organizacija Fina blaže i rjeđe testove od IAAF-a ili UCI-ja ili su ovo samo izgovori.
- Htjela sam u finale više od svega. Uvjerena sam da se neke plivačice dopingiraju, danas se svašta uzima... - i dalje je tvrdila Jovanović.
ZAGREB- Bez obzira na sumnje pojedinih sportaša da njihove kolege koriste doping, u ovom je trenutku nemoguće govoriti jesu li najnoviji rezultati koje postižu plivači na Olimpijadi u Pekingu stvar korištenja nedopuštenih metoda, postupaka ili sredstava kako bi postigli što bolje rezultate ili su rezultat treninga i tempiranja forme - kazao nam je jučer prof dr. Igor Francetić, klinički farmakolog i pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Rebro u Zagrebu.
Lijekovi za lakše disanje
Prema njegovim riječima, problem je u tome što otkrivanje nedopuštenih sredstava u sportu zaostaje za novim nedopuštenim stimulansima, metodama i postupcima koji se koriste u sportu. To je uvijek bilo tako, pa je tako i danas bez obzira na golema sredstva i trud koji se ulaže u razotkrivanju dopinga. Tako, primjerice, dok nije bilo krvnog dopinga nije bila ni poznata metoda njegova otkrivanja, isto tako je i s hormonom rasta. Same tragove nedopuštenih sredstava ili metoda sve je teže pronaći jer je i doping sve složeniji. Osim dakle manipulacija krvlju kada sportaši promjene svoju cjelokupnu krv prije velikih natjecanja, tu je i zamjena urina, što su radile pojedine sportašice. Nadalje, na prošlim zimskim Olimpijskim igrama znatno se povećao broj sportaša koji su imali potvrdu liječnika da imaju astmu. Stoga im je bilo dopušteno korištenje lijeka koji olakšava disanje.
Sad koriste i viagru
Pred ovu Olimpijadu pak znatno se pak povećao broj sportaša koji su popisu lijekova koji koriste dopisali i viagru. Naime, viagra među ostalim snižava tlak u plućnom optoku.
Stoga prof. dr. Francetić ne isključuje mogućnost da se tek određeno vrijeme nakon Olimpijade otkrije da su pojedini sportaši koristili neka nova sredstva kako bi postigli što bolje rezultate.
U ovom je trenutku nemoguće napraviti listu najpopularnijih metoda i sredstava koji se koriste u dopingu. Oni su, ovisno o sportu, različiti.
Atletičari najviše koriste teške steroide, sportaši kojima je potrebna mirna ruka koriste metablokatore dok je kod plivača iznimno popularna zamjena krvi i eritropoetin koji povećava broj crvenih krvnih zrnaca u tijelu. Krešimir Žabec
Premda se misli da doping u sportu ima zahvaliti svoje postojanje novim tehnologijama i mogućnostima farmaceutike, mnoge će iznenaditi da ni grčke Olimpijske igre prije 2700 godina nisu bile imune na nedopuštena sredstva. Istina, tada su Grci jeli neke vrste gljiva, a danas su to anabolički steroidi, humani hormon rasta, amfetamini, eritropoetin i krvni dopnig te kreatain. Šokantno je da podaci govore kako u SAD-u pet posto sportaša u dobi od 14 godina koristi hormon rasta, a na prošloj Olimpijadi u Ateni čak 60 posto sportaša prijavilo je da su astmatičari kako bi mogli uzimati klenbuterol, sredstvo koje uz to što je bronhodilatator ima anaboličke učinke kod sportaša. Goranka Jureško
iz Pekinga Hrvoje Slišković
- Plivale su jako brzo, nevjerojatno, uvjerena sam da se dopingiraju - izjavila je Sanja Jovanović.
U prošlosti istočni Nijemci
- Možda se i ne dopingiraju, ali mislim da svašta uzimaju.
Najeksponiraniji ovogodišnji slučaj dopingiranja dogodio se desetak dana prije Olimpijskih igara. Amerikanka Jessica Hardy u karijeri je osvojila šest medalja sa svjetskih prvenstava. Njezin nalaz bio je pozitivan na zabranjeni stimulant clenbuterol i očekuje je dvogodišnja suspenzija. Ljetos je pao i Grk Ioannis Drymiakos koji je ove godine u ožujku postao europski rekorder. U prošlosti su najpoznatiji slučajevi vezani uz Istočnu Njemačku, ali većina ih nije otkrivena na testiranjima nego u istragama nakon pada Berlinskog zida te su sportaši sami priznali dopingiranje. Najpoznatije su Cornelia Ender, Daniela Hunger, Uta Geweniger...
Irkinja
Michelle de Bruin suspendirana je na četiri godine zbog podmetanja tuđeg uzorka. Najpoznatiji hrvatski slučaj vezan je uz
Marka Strahiju. Dvaput je bio pozitivan na hCG koji se javlja i kod tumora. Prvi put, 2002., liječnički pregledi nisu pokazali tumor te je bio suspendiran na dvije godine. Fina mu je odmah skinula novu suspenziju, a Strahija se oporavio i danas nastupa na Olimpijskim igrama.
Međunarodni olimpijski odbor (MOO) i Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavili su da će na Olimpijskim igrama obaviti oko 4500 dopinških testova.
Očekuju 40 pozitivnih
Neki su obavljeni prije natjecanja (pre-competition), a većina će biti tijekom Igara. Predsjednik MOO-a Jacques Rogge očekuje 30-40 pozitivnih slučajeva. Prvi se već dogodio. Španjolska biciklistica bila je pozitivna na krvni doping EPO. Uobičajena kazna je dvogodišnja suspenzija, dok ponovljeni slučajevi, u pravilu, znače doživotnu zabranu nastupa.
Optužba ili izgovor?
Sanja Jovanović nije prva plivačica, čak niti hrvatska, koja je progovorila o problemu dopinga u ovome sportu. Niti Duji Draganji nisu strana takva razmišljanja, ali pozitivni slučajevi u plivanju se pojavljuju rjeđe nego u atletici ili, primjerice, biciklizmu.
Dok netko “iznutra” ne progovori teško je procijeniti radi li plivačka organizacija Fina blaže i rjeđe testove od IAAF-a ili UCI-ja ili su ovo samo izgovori.
- Htjela sam u finale više od svega. Uvjerena sam da se neke plivačice dopingiraju, danas se svašta uzima... - i dalje je tvrdila Jovanović.
ZAGREB- Bez obzira na sumnje pojedinih sportaša da njihove kolege koriste doping, u ovom je trenutku nemoguće govoriti jesu li najnoviji rezultati koje postižu plivači na Olimpijadi u Pekingu stvar korištenja nedopuštenih metoda, postupaka ili sredstava kako bi postigli što bolje rezultate ili su rezultat treninga i tempiranja forme - kazao nam je jučer prof dr. Igor Francetić, klinički farmakolog i pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Rebro u Zagrebu.
Lijekovi za lakše disanje
Prema njegovim riječima, problem je u tome što otkrivanje nedopuštenih sredstava u sportu zaostaje za novim nedopuštenim stimulansima, metodama i postupcima koji se koriste u sportu. To je uvijek bilo tako, pa je tako i danas bez obzira na golema sredstva i trud koji se ulaže u razotkrivanju dopinga. Tako, primjerice, dok nije bilo krvnog dopinga nije bila ni poznata metoda njegova otkrivanja, isto tako je i s hormonom rasta. Same tragove nedopuštenih sredstava ili metoda sve je teže pronaći jer je i doping sve složeniji. Osim dakle manipulacija krvlju kada sportaši promjene svoju cjelokupnu krv prije velikih natjecanja, tu je i zamjena urina, što su radile pojedine sportašice. Nadalje, na prošlim zimskim Olimpijskim igrama znatno se povećao broj sportaša koji su imali potvrdu liječnika da imaju astmu. Stoga im je bilo dopušteno korištenje lijeka koji olakšava disanje.
Sad koriste i viagru
Pred ovu Olimpijadu pak znatno se pak povećao broj sportaša koji su popisu lijekova koji koriste dopisali i viagru. Naime, viagra među ostalim snižava tlak u plućnom optoku.
Stoga prof. dr. Francetić ne isključuje mogućnost da se tek određeno vrijeme nakon Olimpijade otkrije da su pojedini sportaši koristili neka nova sredstva kako bi postigli što bolje rezultate.
U ovom je trenutku nemoguće napraviti listu najpopularnijih metoda i sredstava koji se koriste u dopingu. Oni su, ovisno o sportu, različiti.
Atletičari najviše koriste teške steroide, sportaši kojima je potrebna mirna ruka koriste metablokatore dok je kod plivača iznimno popularna zamjena krvi i eritropoetin koji povećava broj crvenih krvnih zrnaca u tijelu. Krešimir Žabec
|
Dr. Francetić: Sportaši promijene kompletnu krv i urin
|
Premda se misli da doping u sportu ima zahvaliti svoje postojanje novim tehnologijama i mogućnostima farmaceutike, mnoge će iznenaditi da ni grčke Olimpijske igre prije 2700 godina nisu bile imune na nedopuštena sredstva. Istina, tada su Grci jeli neke vrste gljiva, a danas su to anabolički steroidi, humani hormon rasta, amfetamini, eritropoetin i krvni dopnig te kreatain. Šokantno je da podaci govore kako u SAD-u pet posto sportaša u dobi od 14 godina koristi hormon rasta, a na prošloj Olimpijadi u Ateni čak 60 posto sportaša prijavilo je da su astmatičari kako bi mogli uzimati klenbuterol, sredstvo koje uz to što je bronhodilatator ima anaboličke učinke kod sportaša. Goranka Jureško
|
U Ateni 60 posto sportaša astmaša
|
iz Pekinga Hrvoje Slišković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....