ZAGREB - Porazno izvješće tijela zaduženog za borbu protiv pranja novca u Europi,
Moneywalla, Hrvatska će pokušati ublažiti činjenicom da je od siječnja 2006. do prosinca 2007. privremeno oduzeto 160 milijuna za koje se sumnja da potječu od kriminala.
No kako je riječ o postupcima koji još traju, teško će se pobijati podatak o nesrazmjeru između novca koji operu kriminalci i učinkovitosti države da ih u tome spriječi. Ipak, u dvije godine broj pravomoćnih odluka vezanih za pranje novca povećao se s dvije na osam, a oduzeto je 2,5 milijuna kuna nelegalnog novca.
No u jednoj od dvije presude za pranje novca kojom je naloženo oduzimanje imovine splitskim supružnicima
Željku i Vedrani Kalebić ovrha još nije provedena u cijelosti, iako je postala pravomoćna još 2001. Željko Kalebić, koji je bio osuđen na 20 godina zatvora, a njegova supruga na 14, umro je početkom prošle godine u zatvoru.
Država još nije dovršila ovrhu nad njihovim stanom od 107 četvornih metara i poslovnim prostorom od 62 četvorna metra u Splitu, koje bi trebalo prodati, a novac bi dobila država. Vedrana Kalebić je novcem od prodaje droge kupila stan na očevo ime, a lokal na svoje. Država im je uspjela uzeti gotovinu i novac s računa i ti su postupci završeni relativno brzo nakon pravomoćne presude.
Ovrha nad stanom i poslovnim prostorom nije, međutim, provedena, iako je Županijski sud u građanskom postupku potvrdio rješenje o ovrhi. No zemljišnoknjižni odjel odbio je zabilježiti ovrhu jer poslovni prostor nije upisan u zemljišne knjige. Za stan pak nije u ispravama navedena zemljišnoknjižna oznaka čestice i nije moguće ustanoviti zemljišnoknjižno stanje.
36 osoba, a optuženo je njih 28.
Tužiteljstvo u Splitu 18. listopada 2007. naznačilo je zemljišnoknjižnu oznaku stana. Sud je odredio očevid na stanu i poslovnom prostoru, nakon čega će se nastaviti s ovrhom, piše u odgovoru koji smo u petak primili od Vlade Madunića, predsjednika splitskog Općinskog suda.
Ovako dugi postupci oduzimanja imovine stečene kriminalom vjerojatno su dodatni razlog nepovoljnim ocjenama Hrvatskoj za sprječavanje pranja novca. Ipak, lani je bilo nekoliko važnih postupaka u kojima je blokirana sumnjiva imovina. Nakon likvidacije “dečka s Knežije” Davora Zečevića zamrznuta je imovina i njegovih suradnika.
U javnost je procurila i informacija da poreznici i USKOK istražuju imovinu i drugih optuženika iz “knežijske skupine”. Pravomoćnom je postala i odluka da se otmičaru sina generala Zagorca Ici Matekoviću oduzima 750.000 eura. Najzvučnije je bilo blokiranje više milijuna eura vrijedne imovine narkobossa Stjepana Prnjata kojem je blokirana prodaja vile u Opatiji te inozemni računi.
CARPO, tijelo Vijeća Europe koje prati kretanje kriminaliteta, označilo je 2006. Hrvatsku kao Eldorado za perače novca
“Mogućnosti za pranje novca u Hrvatskoj dane su još u privatizaciji jer upravo taj proces nije zahtijevao nikakvu kontrolu podrijetla investiranog novca. Tako se ne zna koliko je novca oprano u Hrvatskoj u fazi privatizacije. Hrvatska je obala najprofitabilnija i privlači i ruske i domaće investitore.
U razdoblju od 1999. do 2004. hrvatska je policija istražila 42 kaznena djela pranja novca, mahom vezana uz droge i utaju poreza”, navodi se u izvješću CARPO-a. Istodobno, procjenjuje se da narkomafija i gospodarski kriminal godišnje uberu profit od minimalno 15 milijardi eura.
Perači novca u međuvremenu su se dosjetili kako izbjeći kontrolu Ureda za sprječavanje pranja novca. Transakcije razbijaju ispod minimuma od 105.000 kuna koji podliježe provjerama Ureda, kupuju se nekrenine, automobili, jahte, novac se pere fiktivnim računima i poslovima.
Podrijetlo imovine treba dokazati država, a ne porezni obveznici koji prihodima moraju opravdati imovinsko stanje, a postupak oduzimanja nezakonito stečene imovine veoma je složen. (Dušan Miljuš)
Dušan Miljuš
No kako je riječ o postupcima koji još traju, teško će se pobijati podatak o nesrazmjeru između novca koji operu kriminalci i učinkovitosti države da ih u tome spriječi. Ipak, u dvije godine broj pravomoćnih odluka vezanih za pranje novca povećao se s dvije na osam, a oduzeto je 2,5 milijuna kuna nelegalnog novca.
|
U 2006. i 2007. godini za pranje novca prijavljeno je 48 osoba.
|
Država još nije dovršila ovrhu nad njihovim stanom od 107 četvornih metara i poslovnim prostorom od 62 četvorna metra u Splitu, koje bi trebalo prodati, a novac bi dobila država. Vedrana Kalebić je novcem od prodaje droge kupila stan na očevo ime, a lokal na svoje. Država im je uspjela uzeti gotovinu i novac s računa i ti su postupci završeni relativno brzo nakon pravomoćne presude.
Ovrha nad stanom i poslovnim prostorom nije, međutim, provedena, iako je Županijski sud u građanskom postupku potvrdio rješenje o ovrhi. No zemljišnoknjižni odjel odbio je zabilježiti ovrhu jer poslovni prostor nije upisan u zemljišne knjige. Za stan pak nije u ispravama navedena zemljišnoknjižna oznaka čestice i nije moguće ustanoviti zemljišnoknjižno stanje.
36 osoba, a optuženo je njih 28.
|
Istraga je u istom razdoblju pokrenuta protiv
|
Ovako dugi postupci oduzimanja imovine stečene kriminalom vjerojatno su dodatni razlog nepovoljnim ocjenama Hrvatskoj za sprječavanje pranja novca. Ipak, lani je bilo nekoliko važnih postupaka u kojima je blokirana sumnjiva imovina. Nakon likvidacije “dečka s Knežije” Davora Zečevića zamrznuta je imovina i njegovih suradnika.
U javnost je procurila i informacija da poreznici i USKOK istražuju imovinu i drugih optuženika iz “knežijske skupine”. Pravomoćnom je postala i odluka da se otmičaru sina generala Zagorca Ici Matekoviću oduzima 750.000 eura. Najzvučnije je bilo blokiranje više milijuna eura vrijedne imovine narkobossa Stjepana Prnjata kojem je blokirana prodaja vile u Opatiji te inozemni računi.
CARPO, tijelo Vijeća Europe koje prati kretanje kriminaliteta, označilo je 2006. Hrvatsku kao Eldorado za perače novca
“Mogućnosti za pranje novca u Hrvatskoj dane su još u privatizaciji jer upravo taj proces nije zahtijevao nikakvu kontrolu podrijetla investiranog novca. Tako se ne zna koliko je novca oprano u Hrvatskoj u fazi privatizacije. Hrvatska je obala najprofitabilnija i privlači i ruske i domaće investitore.
U razdoblju od 1999. do 2004. hrvatska je policija istražila 42 kaznena djela pranja novca, mahom vezana uz droge i utaju poreza”, navodi se u izvješću CARPO-a. Istodobno, procjenjuje se da narkomafija i gospodarski kriminal godišnje uberu profit od minimalno 15 milijardi eura.
Perači novca u međuvremenu su se dosjetili kako izbjeći kontrolu Ureda za sprječavanje pranja novca. Transakcije razbijaju ispod minimuma od 105.000 kuna koji podliježe provjerama Ureda, kupuju se nekrenine, automobili, jahte, novac se pere fiktivnim računima i poslovima.
Podrijetlo imovine treba dokazati država, a ne porezni obveznici koji prihodima moraju opravdati imovinsko stanje, a postupak oduzimanja nezakonito stečene imovine veoma je složen. (Dušan Miljuš)
|
Sve j
e počelo još u privatizaciji
|
Dušan Miljuš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....