ZAGREB - Htjeli si to priznati ili ne, nakon što dobijemo dar jedna od prvih reakcija je procjena njegove vrijednosti, a to je obično za trećinu manje nego što dotičan poklon doista vrijedi. Rezultat je to istraživanja ekonomista Joela Waldfogela koji je otkrio da većina ljudi za
poklon koji je, primjerice, kupljen za 30 funti, misli da košta barem 10 funti manje. No, unatoč instinktivnom podcjenjivanju dobivenog dara, ljudima je ipak najvažnije da je dar, bez obzira na materijalnu vrijednost, u skladu s njihovom osobnošću.
Kako predati dar
Tako su istraživanja o utjecaju darivanja, koja su proveli ekonomisti Sara Solnick i David Hemenway, pokazala da je ljudima najbitniji način na koji prime dar i da mnogo više cijene poklone koji imaju neku sentimentalnu vrijednost ili koji su u skladu s njihovom osobnošću, hobijem ili poslom kojim se bave. Primjerice, voucher pokloni, kao što su uplate wellnessa, turističkih putovanja ili masaža, većina ljudi ne cijeni toliko, a s ekonomskog je gledišta najgore što ih niti ne iskoristi. To je, složni su ekonomisti, čisto bacanje novca. No, upravo su takvi pokloni sve popularniji među
poslovnim suradnicima. Sva navedena otkrića ekonomske su stručnjake dovela do zaključka da je najbolje i najštedljivije rješenje kupovati sitnice koju imaju jaku sentimentalnu vrijednost za osobu kojoj želimo kupiti dar.
Loše ideje
S tim istraživanjima slaže se i dr. Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu i stručnjak za menadžment. On pak tvrdi da su istraživanja pokazala da ljudi više vole poklanjati nego primati darove.
- Slažem se apsolutno da voucher pokloni nisu najbolja ideja, jer sam i sam dobio jedan takav poklon koji nikad nisam iskoristio. To je kao da odeš na neki skup ili poslovnu svečanost sa stotinu gostiju i svi dobiju bocu istog vina. Normalno da takvo što ne može izazvati pozitivan emotivni učinak. Što se tiče toga da ljudi smatraju da je vrijednost poklona manja nego što uistinu jest, moguće je. Vrijednost poklona je subjektivna stvar, ali ipak je u ljudskoj prirodi da se pokuša dokučiti koliko košta dobiveni poklon. Ipak, najbitniji je pozitivan emotivni učinak poklona, koji može prouzročiti i poklon male materijalne vrijednosti. Što više istražujem takve teme s ekonomskoga gledišta, shvaćam da forma pobjeđuje sadržaj. Ipak smo mi ljudi emotivna bića, iako si mnogi to ne žele priznati - smatra dr. Srića. No, fenomenologija darivanja tu ne
završava. Mnoge ankete, naime, pokazuju kako poklone samima sebi kupuje polovica do dvije trećine ljudi, potaknuti rasprodajama ili jednostavnim impulsom da si ugode dok su naoružani viškom gotovine i kreditnim karticama tijekom blagdana.
Strah od krize
Istraživanje koje je financirao američki lanac odjeće Gap pokazalo je kako je 38 posto kupaca u dobi od 18 do 34 godine kupilo poklone samome sebi tijekom lanjskih božićnih blagdana. Psiholozi tvrde da se zbog toga ne bi trebali osjećati loše jer, ugodimo li sebi, bit ćemo bolje raspoloženi pa samim time i bolji prema drugima. Stoga, iako se sa svih strana najavljuje najžešća kriza i recesija u posljednjih 70-ak godina, poruka stručnjaka glasi - nemojte škrtariti na sebi. Ali koliko će građani, uplašeni najavama krize, ali i konkretnim razlozima kao što su zamrzavanje plaća i neisplata božićnica, ove godine izdvojiti novca za blagdansko darivanje, još nije poznato. U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske tvrde da je lani ukupno za blagdane potrošeno 12 milijardi kuna.
- Smatramo da će ove godine građani manje kupovati poklone, i to one jeftinije. Prve procjene znat ćemo krajem siječnja - kaže Domagoj Ferdebar, ekonomski savjetnik SSSH, a to potvrđuju i trgovci koji se žale da im je prodaja ovogodišnjeg prosinca manja za čak 30 posto.
1. Deva 480 kn
2. Riblji akvarij 150 kn
3. Donacija udruzi za uništenje oružja 150 do 570 kuna
4. Ananas 100 kuna
5. Pogladite psa 40 kn
6. Ženska školska uniforma 150 kuna
7. Donacija istraživanju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti 115 kn
8. Sto puževa za liberijsku obitelj 60 kuna
9. Donacija za istraživanje matičnih stanica kod bolesti srca 300 kuna
10. Čizme za more 280 kuna
Deva se možda ne čini kao uobičajen božićni poklon, ali usprkos tomu
našla se na prvome mjestu od deset najpopularnijih božićnih poklona u humanitarne svrhe za 2008. Organizacije za prikupljanje humanitarne pomoći, naime, promijenile su taktiku te sada skupljaju i prodaju sve, od bikova sjemena prodanog nekom farmeru u Ruandi za oko 80 kuna, do stotinjak puževa koji će hraniti liberijsku obitelj za oko 60 kuna. Listu deset najprodavanijih božićnih poklona koje daruju dobrotvorne udruge sastavila je organizacija Intelligent Giving na osnovi anketiranja dvjestotinjak udruga. Oxfamove deve mogu se kupiti za nešto manje od 500 kn. Naravno, umjesto prave životinje dobijete čestitku, magnet za frižider i film na DVD-u. Drugo mjesto zauzeli su akvariji za ribe za 150 kuna tvrtke Practical Action.
Sergej Trajković
| Istraživanja ekonomista Joela Waldfogela pokazala su da ljudi za poklon koji je, primjerice, kupljen za 250 kuna, misle da stoji barem 100 kuna manje. |
Kako predati dar
Tako su istraživanja o utjecaju darivanja, koja su proveli ekonomisti Sara Solnick i David Hemenway, pokazala da je ljudima najbitniji način na koji prime dar i da mnogo više cijene poklone koji imaju neku sentimentalnu vrijednost ili koji su u skladu s njihovom osobnošću, hobijem ili poslom kojim se bave. Primjerice, voucher pokloni, kao što su uplate wellnessa, turističkih putovanja ili masaža, većina ljudi ne cijeni toliko, a s ekonomskog je gledišta najgore što ih niti ne iskoristi. To je, složni su ekonomisti, čisto bacanje novca. No, upravo su takvi pokloni sve popularniji među
poslovnim suradnicima. Sva navedena otkrića ekonomske su stručnjake dovela do zaključka da je najbolje i najštedljivije rješenje kupovati sitnice koju imaju jaku sentimentalnu vrijednost za osobu kojoj želimo kupiti dar.
Loše ideje
S tim istraživanjima slaže se i dr. Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu i stručnjak za menadžment. On pak tvrdi da su istraživanja pokazala da ljudi više vole poklanjati nego primati darove.
- Slažem se apsolutno da voucher pokloni nisu najbolja ideja, jer sam i sam dobio jedan takav poklon koji nikad nisam iskoristio. To je kao da odeš na neki skup ili poslovnu svečanost sa stotinu gostiju i svi dobiju bocu istog vina. Normalno da takvo što ne može izazvati pozitivan emotivni učinak. Što se tiče toga da ljudi smatraju da je vrijednost poklona manja nego što uistinu jest, moguće je. Vrijednost poklona je subjektivna stvar, ali ipak je u ljudskoj prirodi da se pokuša dokučiti koliko košta dobiveni poklon. Ipak, najbitniji je pozitivan emotivni učinak poklona, koji može prouzročiti i poklon male materijalne vrijednosti. Što više istražujem takve teme s ekonomskoga gledišta, shvaćam da forma pobjeđuje sadržaj. Ipak smo mi ljudi emotivna bića, iako si mnogi to ne žele priznati - smatra dr. Srića. No, fenomenologija darivanja tu ne
| Voucher pokloni, kao što su uplate wellnessa, turističkih putovanja ili masaža, rijetko se iskoriste, pa su s ekonomskog gledišta čisto bacanje novca. |
Strah od krize
Istraživanje koje je financirao američki lanac odjeće Gap pokazalo je kako je 38 posto kupaca u dobi od 18 do 34 godine kupilo poklone samome sebi tijekom lanjskih božićnih blagdana. Psiholozi tvrde da se zbog toga ne bi trebali osjećati loše jer, ugodimo li sebi, bit ćemo bolje raspoloženi pa samim time i bolji prema drugima. Stoga, iako se sa svih strana najavljuje najžešća kriza i recesija u posljednjih 70-ak godina, poruka stručnjaka glasi - nemojte škrtariti na sebi. Ali koliko će građani, uplašeni najavama krize, ali i konkretnim razlozima kao što su zamrzavanje plaća i neisplata božićnica, ove godine izdvojiti novca za blagdansko darivanje, još nije poznato. U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske tvrde da je lani ukupno za blagdane potrošeno 12 milijardi kuna.
- Smatramo da će ove godine građani manje kupovati poklone, i to one jeftinije. Prve procjene znat ćemo krajem siječnja - kaže Domagoj Ferdebar, ekonomski savjetnik SSSH, a to potvrđuju i trgovci koji se žale da im je prodaja ovogodišnjeg prosinca manja za čak 30 posto.
1. Deva 480 kn
2. Riblji akvarij 150 kn
3. Donacija udruzi za uništenje oružja 150 do 570 kuna
4. Ananas 100 kuna
5. Pogladite psa 40 kn
6. Ženska školska uniforma 150 kuna
7. Donacija istraživanju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti 115 kn
8. Sto puževa za liberijsku obitelj 60 kuna
9. Donacija za istraživanje matičnih stanica kod bolesti srca 300 kuna
10. Čizme za more 280 kuna
|
Deva se možda ne čini kao uobičajen božićni poklon, ali usprkos tomu
našla se na prvome mjestu od deset najpopularnijih božićnih poklona u humanitarne svrhe za 2008. Organizacije za prikupljanje humanitarne pomoći, naime, promijenile su taktiku te sada skupljaju i prodaju sve, od bikova sjemena prodanog nekom farmeru u Ruandi za oko 80 kuna, do stotinjak puževa koji će hraniti liberijsku obitelj za oko 60 kuna. Listu deset najprodavanijih božićnih poklona koje daruju dobrotvorne udruge sastavila je organizacija Intelligent Giving na osnovi anketiranja dvjestotinjak udruga. Oxfamove deve mogu se kupiti za nešto manje od 500 kn. Naravno, umjesto prave životinje dobijete čestitku, magnet za frižider i film na DVD-u. Drugo mjesto zauzeli su akvariji za ribe za 150 kuna tvrtke Practical Action.
|
Deva najpopularniji božićni poklon
|
Sergej Trajković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....