ZAGREB - Bara Topolovec, 66-godišnja Zagrepčanka, ostala je nepokretna zbog pogreške anesteziologinje KBC-a Rebro Vesne Vegar-Brozović (55), koja je svoj propust pokušala zataškati krivotvorenjem liječničke dokumentacije, a u tome joj je pomogla i kolegica Višnja Majerić-Kogler (60).
Tvrdi se to u zahtjevu za provođenje istrage, a dogodilo se to 27. srpnja prošle godine prije i nakon operacije tumora debelog crijeva nad pacijenticom. Zahtjev za provođenje istrage protiv dviju liječnica zagrebačkom Županijskom sudu podnijela je 30. studenoga Željka Pokupec, zamjenica županijskog državnog odvjetnika. Županijski sud o tom se zahtjevu zasad nije izjasnio.
Prema zahtjevu za istragu, Vesna Vegar-Brozović prije operacije pri uvođenju epiduralnog katetera u tijelo pacijentice propustila je provjeriti je li kateter doista uvela u epiduralni prostor. On je otišao dublje u subduralni prostor, navodi se dalje u zahtjevu, a nakon toga je, kroz kateter, kao postoperativnu terapiju, pacijentici dala pet mililitara analgina, iako je bila svjesna da se taj lijek ne propisuje jer je neprovjeren i ne upotrebljava se nigdje u svijetu u tu svrhu.
Kad je vidjela posljedice, da bi prikrila svoje postupke, u listu Protokol o liječenju svojom je rukom naknadno dopisala da je provjerila uvođenje katetera. Zato ju se osim za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi okrivljuje da je krivotvorila službenu ispravu.
(
Slika 1.
Bolesnička lista - dio na kojem je analgin prekriven korekturnim lakom)
(
Slika 2.
Naknadno je upisana primjena i kontrola epiduralnog katetera)
Njezinu kolegicu Višnju Majerić-Kogler tereti se samo za krivotvorenje. Ona je, tvrdi državna odvjetnica, u bolesničkoj listi Bare Topolovec korekturnim lakom izbijelila tekst u kojem se kao postoperativna terapija spominje analgin te naredila mladoj specijalizantici da upiše "bupivacain" kao medikament koji će se davati pacijentici, iz čega je proizašlo da je Bara Topolovec primila taj lijek, a ne analgin.
Slučaj možda nikad ne bi bio otkriven da nije bilo upornosti Veljka Topolovca, sina Bare Topolovec, zagrebačkog odvjetnika, te njezine kćeri Vlatke, inače liječnice, ali i savjesti mlade specijalizantice, koja im je odlučila reći što se doista dogodilo. I upravo je taj pokušaj zataškavanja, ali i ponašanje odgovornih u KBC-u Rebro nakon otkrića skandaloznog postupka, ono što najviše boli odvjetnika Topolovca i zbog čega je sa slučajem svoje majke odlučio izaći u javnost.
- Samo onaj koji ne radi ne može pogriješiti, ali ne mogu im oprostiti to što su skrivali što se zapravo dogodilo s mojom majkom. Da su na vrijeme počeli otklanjati svoje pogreške, njezina oduzetost možda nije morala nastupiti. U tih 20 dana dok nisam doznao pravu istinu o njezinoj oduzetosti, svi su bili naoko brižni, ali zapravo sam shvatio da se iza toga krije licemjerje, ciničnost i prepotencija, pokušaj da mene i moju sestru liječnicu učine budalom - ispričao nam je Veljko Topolovec.
|
|
- Tražio sam razgovor s ravnateljem Željkom Reinerom, ali on je bio na godišnjem odmoru i s njim sam mogao komunicirati tek naknadno. On je u međuvremenu imenovao ekspertnu skupinu. Dvoje članova dalo je mišljenje kako oduzetost nije mogla nastupiti zbog primjene analgina, ali nisu rekli od čega je nastupila. U dokaz primjene analgina navodi se primjer iz Turske iz devedesetih godina nad 15 pacijenata, ali sam provjerio da je bila riječ o pacijentima s već poodmaklom fazom karcinoma, što kod moje majke nije bio slučaj. Uostalom, neurologinja, članica povjerenstva koje je za slučaj moje majke osnovalo i Ministarstvo zdravstva, na mišljenje je dobilo prepravljenu dokumentaciju - dodao je Veljko Topolovec.
U KBC-u je u povodu slučaja Bare Toplovec oformljena ekspertna skupina na čelu s prof. dr. sc. Stipom Batinicom, predstojnikom Klinike za kirurgiju Medicinskog fakulteta. Mišljenja su dala tri specijalista. Dr. sc. Branko Tripković zaključio je da se ne može ustanoviti da je oduzetost nastupila nakon komplikacija zbog epiduralnog katetera, a nije mogao isključiti mehanička oštećenja, iako njih nije bilo. Prof. dr. Vesna Brinar navela je u zaključku da u literaturi nema podataka o štetnosti primjene analgina epiduralnim kateterom, a isti je bio zaključak i dr. Marinka Bilušića. Jučer smo uputili i pismeni upit o cijelom slučaju ravnatelju KBC-a Rebro. Odgovoreno nam je da Uprava nije dobila obavijest o zahtjevu državnog odvjetništva.
- U postupku liječenja pacijentice Bare Topolovec ekspertna skupina KBC-a ustanovila je da komplikacije koje pacijentica ima nisu posljedica postavljanja epiduralnog katetera - navodi se u odgovoru KBC-a.
O cijelom slučaju predistražne radnje je provela policija. Tužiteljica Pokupec traži da sud ispita obje liječnice, ali i njihove kolege liječnike te medicinske sestre, pacijenticu Topolovec, njezina sina i kćer. Tužiteljica inzistira da se dobije odgovor na pitanje tko je mijenjao terapiju i radio preinake na listi. Predlaže i konzilijarno vještačenje vještaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji bi se trebali očitovati je li Vesna Vegar-Brozović postupala po pravilima struke, a posebno da se izjasne je li oduzetost mogla izazvati neka druga radnja tijekom operacije, primjerice kirurga. Na tom je fakultetu Vesna Vegar-Brozović docentica, a Višnja Majerić-Kogler profesorica.
Česte urinarne infekcije, oduzetost nogu ispod koljena, invalidska kolica i poremećeni ciklusi kemoterapije današnja su klinička slika pacijentice Bare Topolovec.
- Što su mi to učinili, otišla sam u bolnicu na nogama, a vratila se u invalidskim kolicima - rekla nam je u bolesničkom krevetu. S obzirom na zdravstveno stanje, ali i posljedice kemoterapije, nije željela fotografiranje, no i ona i njezina kći i sin biranim riječima govore o trenutnoj skrbi onkologa na KBC-u Rebro i medicinskih sestara, koji im maksimalno nastoje ublažiti posljedice koje su nastupile nakon operacije.
Vesna Vegar-Brozović: 'Dajte joj to što piše!'
Jutarnji list je u posjedu svih zapisnika svih razgovora koje je policija obavila s liječnicima, medicinskim sestrama u KBC-u Rebro. Danas smo telefonom kontaktirali dr. Vesnu Vegar-Brozović, koja je rekla kako ne zna ništa o zahtjevu za istragu. Rekla je da bez odobrenja ravnatelja ne može davati izjave.
U iskazu inspektorici PU zagrebačke 18. listopada prošle godine među ostalim je rekla da je, dok je uvodila epiduralni kateter između desetog i jedanaestog kralješka, pacijentici Topolovec objasnila čemu kateter služi. Navela je da se pacijentica pomaknula te da nije upisala da je uveden epiduralni kateter i probna doza lidokaina jer se događa da se lista naknadno popunjava. Kad se dr. Vegar-Brozović vratila u svoju sobu, interfonom su je zvali i pitali što da daju pacijentici i ona je rekla: "Napisano je na listi, dajte joj to što piše!" Iza 18 sati 27. srpnja nazvala ju je prof. Majerić-Kogler i pitala: "Ti si napisala analgin?"
- Jesam, tramal-analgin! - rekla je doc. Vegar-Brozović u svom iskazu policiji.
Korektorom premazali analgin i napisali bupivacain
Čuđenje, komentari, provjere putem Interneta. To su samo neke od reakcija liječnika i medicinskih sestara nakon što je pacijentici Topolovec dan analgin u epiduralni kateter i nakon što je nastupila oduzetost nogu.
Mlada specijalizantica dr. M. M. rekla je policijskim inspektorima da je sigurna kako je na listi pisalo analgin i fiziološka otopina kao postoperativna terapija i da su svi čuli da je doc. Vegar-Brozović putem interfona rekla: "Dajte onako kako je napisano!" Kasnije je po uputi prof. Majerić-Kogler analgin bijelim korektorom premazala i upisala "buvipacain". Kad je čuo da se pacijentici treba dati analgin, liječnik K. O. odmah je išao provjeriti na Internet daje li se takav lijek, nije našao podatak da se daje u epiduralni kateter i čudio se tom postupku.
Medicinska sestra D. P. inspektorici je rekla da, kad je pročitala na listi tramal i analgin i fiziološka otopina, da se s kolegicama M. S. i N. C. počela pogledavati, kao i liječnici specijalizanti. Kad je doc. Vegar-Brozović interfonom potvrdila da pacijentici da ono što piše na listi, "navukla" je propisanu terapiju u špricu i dala ju pacijentici.
Španjolska pogreška na Internetu
Španjolci su slučaj u kojem je zamjenom bočica 75-godišnjoj ženi u epiduralni kateter ubrizgan metamizol (što je jedan od najmanje tridesetak naziva koji se koristi za analgin) opisali na Internetu.
"Rizik pogrešnog ili slučajnog davanja supstancije epiduralnim putem predstavlja potencijalni rizik od smrtnosti. Kad se nesreća jednom dogodi, ne postoji efektivan tretman i zato preostaje jedino izbjegavanje tih pogrešaka". Španjolci su opisali kako su odmah nakon što su uočili pogrešku pristupili njezinu otklanjanju i, na sreću po pacijenticu, nije bilo štetnih posljedica.
Dušan Miljuš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....