Slika nakon koje slijedi revolucija

Stotu godišnjicu jedne od najpoznatijih slika na svijetu koja je radikalno promijenila modernu umjetnost, "Gospođice iz Avignona" Pabla Picassa, u njujorškom muzeju MOMA odlučili su svečano obilježiti.



Muzej posjeduje tu sliku skoro sedam desetljeća, a na izložbi koja se otvara u srijedu uz nju će izložiti devet studija koje su prethodile slici. Slika koja visi u stalnom postavu za ovu će priliku sve do 27. kolovoza biti posebno izdvojena.



Nastala je u Picassovoj kubističkoj fazi. Istodobno je bio pod utjecajem afričke umjetnosti. Naslikao ju je u proljeće 1907, a pokazuje pet prostitutki iz "zloglasnog" bordela u ulici Avignon u Barceloni. Dvije pokrivaju lice afričkim maskama. Njih je Picasso vidio u muzeju Trocadero u Parizu koji je često obilazio i divio im se. Iako u početku nije izazvala oduševljenje široke publike niti su je shvaćali, uži su je krugovi odmah prihvatili, tako je Andre Breton rekao da ona premašuje sve što se u slikarstvu dogodilo u posljednjih pet desetljeća, a uspio je čak i uvjeriti jednog privatnog kolekcionara da je kupi.



Taj kolekcionar djelo poslije prodaje njujorškoj MOMA-i. Nerazumijevanje okoline rezultiralo je opisima poput šokantno, grozno, čak i monstruozno.  Na ovom je djelu španjolski umjetnik radio šest mjeseci u svom pariškom ateljeu Bateau-Lavoir, a prethodilo mu je stotinu skica. Snažan utjecaj na tri ženske figure lijevo na slici koje nisu pokrivene maskama izvršile su afričke skulpture iz 4. stoljeća prije Krista pronađene na području Andaluzije.



Teoretičari umjetnosti tvrde da ne postoji utjecajnije djelo u povijesti umjetnosti. Biografija govori da Picasso nije bio ni približno siguran u to što je napravio. Nazvao ju je "egzorcističkom slikom", a ne zna se točno što je pod tim mislio. Neki povjesničari misle kako se referirao na činjenicu da su afričke maske služile kao zaštita od zlih duhova, ali i seksualnih bolesti koje su vladale Parizom. Na nekim ranim skicama postoje i dva muškarca, mornar i student medicine, koji u ruci drže lubanju. 





Porculanski pisoar Duchamp je izložio 1917. godine potpisavši se na njemu izmišljenim imenom R. Mutt i postavivši zahtjev pred promatrača da na novi način razumije umjetnost. Inače, ready made seže u 1913. godinu i veže se uz ime istog umjetnika, kada je u Parizu u Bazar de l'Hotel de Ville nabavio prednji kotač bicikla i pričvrstio ga za stolicu okrenuvši ga naopako, čime je njegovu funkcionalnost učinio besmislenom. Duchamp je bio počasnim članom Društva nezavisnih umjetnika, a nakon žestoke debate je li Pisoar umjetničko djelo, dao je ostavku na to mjesto. Pisoar je napadnut u performanceu Pierrea Pinoncellija u Centru Pompidou u Parizu prošle godine. Uhapšeni umjetnik branio se činjenicom da bi Duchamp odobravao njegov postupak. 

 

Kako je nastajala slika koja opisuje Španjolski građanski rat, mogla je vidjeti i hrvatska publika na izložbi "Dora Maar i Picasso", u Klovićevim dvorima, budući da je njegova tadašnja muza, inače nadrealistička fotografkinja hrvatskog podrijetla fotografijom pratila svaki trenutak nastajanja slavne slike. Slika koja pokazuje strahote rada nastala je nakon bombardiranja španjolskog gradića Guernica u travnju 1937. godine. Grad je gorio puna tri dana, a stradalo je tisuću i šest stotina duša. Slika se nalazi se u Madridu u Reina Sofia.

Neangažirani i ravnodušni komentari površnosti, potršošačkog svijeta opsjednutog slavnim ličnostima tipični su za svijet Andya Warhola. Nakon samoubojstva slavne glumice u kolovozu1962. Warhol je napravio niz porteta Marilyn Monroe koristeći fotografije  Genea Kormana snimljene za potrebe filma Nijagara. Warhola je fascinirala morbidnost. Arthura C. Dantoa, američki filozofa i jedan od najvećih teoretičara umjetnosti današnjice svoju je teoriju o "kraju umjetnosti" izgradio na djelu Andyja Warhola.

Marcel Ducmap, Pisoar, 1917. godina

Pablo Picasso, Guernica, 1937. 

 
Andy Warhol, Marilyn, 1962. 

 




Patricia Kiš
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. prosinac 2025 11:04