Nova godina uvodi nas u nove tehnologije, nove mogućnosti u poslovanju, nove izazove, ali i prilike... Što učiniti? Pridružite nam se na Microsoft WinDays10 , vodećoj poslovno-tehnološkoj konferenciji u Hrvatskoj i regiji gdje vas čekaju korisna predavanja te pregršt poslovnih prilika i savjeta, kako na samim predavanjima, tako i izvan njih!

Microsoft WinDays10 održati će se od 19. do 23. travnja 2010. a sadržavati će dva dijela: Microsoft WinDays10 Technology konferenciju posvećenu tehnologiji koja se održava se od 19. do 22. travnja te konferenciju o poslovanju, Pogledajte izvdojena predavanja WinDays10 Business, koja obuhvaća 22. i 23. travnja.

U centralnom predavanju poslovnog dijela konferencije, jedan od svjetskih autoriteta managementa u područjima inovacija i upravljanju promjenama, Soumitra Dutta, govorit će o poslovnim rizicima, konkurentnosti i inovacijama.

Teme:

• Nije vrijeme za strah i izbjegavanje poslovnih rizika

• Sada je vrijeme za hrabre poteze koji otvaraju put rastu i konkurentnosti

• Inovacija je najbolji put za izlazak iz krize: sada treba zakoračiti u budućnost

Soumitra Dutta, profesor biznisa i tehnologije i dekan vanjskih odnosa, INSEAD i predavač na Gospodarskom forumu u Davosu

WinDays10 Business

Četvrtak

Inovacije u službi rasta i razvoja kompanije

Tehnološki razvoj zasnovan na inovacijama omogućio je unapređenje i ubrzanje poslovnih procesa. U tijeku je nesmiljena borba tržišnih sunatjecatelja na globalnoj razini u svim postojećim industrijama, pogotovo u vrijeme recesije. Svaki gospodarski subjekt želi svojim dioničarima osigurati vrijednost dionica, a svim dionicima (stakeholders) što veći stupanj blagostanja.

Svake godine pojavljuju se potpuno novi poslovni koncepti temeljeni na novim idejama ili pak koncepti koji se baziraju na promjenama, preinakama i/ili novotarijama. Na taj način nastaju novi proizvodi na tržištu ali i čitave nove industrije koje se do nedavno uopće nisu očekivale. Lideri novih industrija preko noći postaju globalni igrači.

Gospodarstvo ima imperativ stvaranja poticajnog društvenog okruženja za nastanak novih, inovativnih poslovnih koncepata. Zato se danas teži staranju društva inovacija, kreativnosti i poduzetništva.

Teme:

• Inovacija,

• Nove industrije,

• Kreativno, inovativno i poduzetno društveno okruženje,

• Uloga tehnologije, medija i obrazovanja

Wilfried Grommen, direktor i glavni tehnološki savjetnik Microsofta za središnju i centralnu Europu

Promjena poslovne paradigme

Nove tehnologije same kreiraju nove tržišne potrebe i niše. Time se stvara nova paradigma poslovanja. Nekada je ponuda proizvoda reaktivno odgovarala na potrebe (potražnju) tržišta, a danas proizvodi sami kreiraju potražnju. Sjetimo se samo telekomunikacijske industrije i razvoja mobilne telefonije. Rano prepoznavanje prilika i pravovremeni odgovor na nove potrebe, prozor je za poslovni iskorak u inovativno i kreativno područje.

Istovremeno, u novim okolnostima, pred medijiskom i oglašivačkom industrijom veliki su izazovi. Slabljenje uloge pojedinih tradicionalnih medijskih i oglašivačkih formata istovremeno otvara potpuno novi «unchartered» prostor za razvoj. Ovaj potencijal temelji sa na povezivanju tehnoloških i globalizacijskih trendova.

Teme:

• Tradicionalni mediji u globaliziranom svijetu

• Novi advertising koncepti

• Trendovi u medijskoj i advertising industriji

• Primjeri dobre prakse - kreativni koncepti promjene poslovanja (1-2)

Martin Radelfinger, član uprave za poslovni razvoj Goldbach Media Group

Milan Vojnović, znanstvenik istraživač, Microsoft Research Cambridge

Petar Pavić, direktor Europa Digital i član uprave EPH za Internet i nove medije

Moja ideja za milijun

Mladen Vukmir: Globalna digitalizacija mijenja društvene navike i načine poslovanja. Da li ti procesi utječu i na potpuno drugačije poimanje i doživljavanje autorskih djela, koja pomoću novih tehnologija postaju dostupnija nego ikad? Ili je nečije pravo i autorsko dijelo zaštićeno na isti način kao i do sada, bez obzira na tehnologije i društvene promjene?

Neke od pitanja i tema predavanja:

• jesu li poruke i sadržaji na socijalnim mrežama zaštićeni autorskim pravom?

• može li se pojedinačni tweet, link ili teskt smatrati autorskim djelom?

• tko ima „pravo“ digitalizirati globalnu ostavštinu knjiga i dr pisanog materijala?

• ukoliko je digitalizacija sadržaja (knjiga, filmova, slika..) u interesu krajnjeg korisnika i od javnog interesa da li je to posao vlada ili korporacija?

Domagoj Oreb: Inovacije i transfer tehnologije Inovacije su preduvjet konkurentnosti gospodarstva, a njihovo prepoznavanje i pravilno vrednovanje temelj su uspješnog tržišnog natjecanja. Za komercijalizaciju inovacija, rezultata istraživanja i sam transfer tehnologije nužno je povezivanje znanosti i tehnologije s gospodarstvom i industrijom. Propuštamo li svoju šansu za budućnost, pogotovo u trenutku procesa globalizacije?

Neke od pitanja i tema predavanja:

• Imamo li inovacijsku startegiju?

• Koji su nam izazovi u procesu transfera tehnologije?

• Kako vrednujemo intelektualni kapital?

• Kako do kvalitetnijeg, bržeg i jeftinijeg razvoja i istraživanja?

• Kako stvoriti komparativne prednosti na tržištu?

Mladen Vukmir, odvjetnik, Vukmir i suradnici

Domagoj Oreb, direktor Ruđer inovacija

Poslovi bez kojih nećete moći u narednih 5 godina

U društvu obilježenom brzim znanstvenim i tehnološkim napretkom cjeloživotno učenje i zajedničko rješavanje problema nužne su pretpostavke za razvoj pojedinca i zajednice. Znanja i vještine preduvjet su gradnje društva zasnovanih na inovacijama i konkuretnosti. Gdje je Hrvatska po spremnosti politike rada za ulazak u Europsku uniju.

mr. sci. Sanja Crnković Pozaić, direktor bitCroatia

Hrvoje Balen, član uprave Algebre

Ivan Vidaković, direktor Microsoft Hrvatska

Danas smo svi Start-Up

Prema jednom finskom istraživanju, 70 posto djece u vrtiću ima izraženu poduzetničku i kreativnu osobnost. Na istim tim ljudima ponovljeno je istraživanje po izlasku s fakulteta i rezultati su pokazali da sada svega 5 posto ljudi ima poduzetniču osobnost. Obrazovni sustav trebao bi poticati poduzetnost i inovativnost.

Poticajna klima za inovativno poduzetništvo trebala bi se početi stvarati u obrazovnim sustavima za kojim onda slijede čitavo društvo, od javne i državne uprave, preko zakonodavnog okvira pa sve do medija.

Teme:

• Tradicionalni mediji u globaliziranom svijetu

• Novi advertising koncepti

• Trendovi u medijskoj i advertising industriji

• Stvaranje poticajne klime za inovativno i poduzetno društvo

Start-Up Live

Malo i srednje gospodarstvo čini najveći dio novostvorene vrijednosti i bruto društvenog proizvoda ne samo u Hrvatskoj, već i u Euroskoj uniji. Štoviše, Europska povelja o malom gospodarstvo naziva ga „kičmom“ europskog gospodarstva. Mnoga mala gospodarstva strelovito su i dinamično prošla put od ideje do lidera u svojoj tržišnoj niši. Neka su prerasla okvire obiteljskog poslovanja izlaskom na tržište kapitala čime se promijenila vlasnička struktura a sve u cilju daljnjeg rasta i razvoja poslovanja. Gotovo svim uspješnim primjerima dinamičnih poduzetničkih projekata zajednički je inovativni, nerijetko sasvim novi tip i paradigma poslovanja bez obzira na industriju u kojoj djeluje. U teorijama menadžmenta razvila se sasvim nova tema: kako upravljati brzorastućim tvrtkama? Visoke stope rasta često razvlače osmijeh na licima vlasnika, no na licima menadžera donose bore i stres. Jedno indijsko istraživanje kaže da najveću količinu strea imaju menadžeri u brzorastućim tvrtkama.

Realizacija tržišne prednosti temeljene na inovativnom pristupu u poslovanju nameće se kao primarni model start-up pothvata. U takvom modelu, dobra, inovativna ideja često je ključni preduvjet uspjeha.

Teme:

• Start-up

• Ideja kao temelj uspješnog start-up pothvata

• Inovativni pristup trižištu

• Inovativni pristup poslovnim procesima

• Upravljanje brzorastućim sustavom

Petak

Hrvatska u regiji, dijagnoza stanja i recept izlaska iz krize

Od svog nastanka 1990. godine, Republika Hrvatska suočava se s najvećom gospodarskom krizom. Rekordne stope nezaposlenosti, proračunski deficit, pad kupovne moći, a time i osobne potrošnje, vanjski dug koji je gotovo 100% BDP-a, nelikvidnost, nova porezna opterećenja, samo su neki od aktualnih trendova. Domaća kriza dodatno je potaknuta svjetskom gospodarskom krizom.

Svjetska kriza nije uzrokovala domaću krizu, već ju je razotkrila. Aktualna gospodarska situacija i projekcije kretanja BDP-a u 2010. govore o negativnim stopama. Dok se najveće svjetske ekonomije „vraćaju“ prema nultim stopama rasta, a neke bilježe i prve pozitivne rezultate, analitičati predviđaju da će 2010. za Hrvatsku biti teža od 2009. Potrebne su ozbiljne, suštinske promjene u gospodarskoj politici koje će vjerojatno zahvatiti sve sfere gospodarskog okvira: fiskalnu politiku, državnu potrošnju, javnu i državnu upravu, obrazovanje, pravosuđe.

Za kvalitetan izbor terapije za oporavak gospodarstva ključna je dobra dijagnoza stanja koja može ukazati na mjere koje treba poduzeti.

Teme:

• BDP

• Vanjski dug

• Nezaposlenost

• Državna potrošnja

• Deficit

• Nelikvidnost

Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj

Monetarna politika u funkciji rasta gospodarstva

U okolnostima gospodarske krize Hrvatska narodna banka je u protekloj godini uspjela svojim politikom održati stabilnost monetarnog sustava što se pokazalo ključnim za stabilnost bankarskog sustava, a time i za očuvanje gospodarstva od mnogo težih posljedica. Konzervativna politika centralne banke koja je, između ostaloga, propisivala relativno visoke stope obveznih pričuva banaka, ostavila je reativno solidan manevarski prostor u kriznim vremenima kada su banke mogle oslobađati svoje pričuve i time plasirati kapital u gospodarstvo.

Pred nama je još jedna teška godina koja donosi nove izazove. I ove godine suočavamo se s vrlo velikim vanjskim financijskim obvezama, a domaća nelikvidnost dostiže povijesne vrhunce.

Ovi trendovi monetarnoj vlasti postavljaju nove izazove, ali danas sa skučenijim manevarskim prostorom od protekle godine. Nedavno je počela realizacija dijela mjera koje bi trebale pomoći oživljavanju gospodarskih aktivnosti i novčanih tijekova, a uskoro očekujemo i nove. No, uz te mjere nužno je poduzeti i druge u kojima moraju sudjelovati i drugi čimbenici gospodarskog okvira.

Teme:

• Modeli poticanja kreditiranje gospodarstva

• Projekcije monetranih trendova

• Vanjski dug

• Nelikvidnost

• Deficit državnog proračuna

prof. dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke

Financijske institucije kao podrška inovacijskom gospodarstvu (interventni fondovi)

Vlada je zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i nekim komercijalnim bankama pokrenula set mjera za poticanje gospodarstva primarno usmjerenih na kreditiranje po povoljnim kamatnim stopama. To bi trebalo rezultirati dinamiziranjem gospodarskih aktivnosti i oživljavanjem novčanih tijekova.

Za pozitivan preokret bit će potrebno oživjeti investicije koje bi tebale dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. U toj fazi posebno će biti važno da sustav prepozna i podrži potencijalno dobre projekte, a ne da posluži za spašavnje neprofitabilnih subjekata.

Teme:

• Modeli poticanja kreditiranja gospodarstva

• Fondovi za «rizična» ulaganja

• Potrebe gospodarstva

• Financirannje start-upova

*

Nemamo izbora: poslovna inovativnost jedini preduvjet rasta

Soumittra Dutta, profesor i dekan na poslovnoj školi INSEAD, predavač na Gospodarskom Forumu u Davosu

Konkurentost temeljena na inovacijama - strategija razvoja

Biti konkurentniji znači biti ili efikasniji ili inovativniji. Teoretičati kažu da se ove dvije stvari ne mogu zajedno miješati, tj. treba se odlučiti za jedno ili drugo. Inovacije ubrzavaju procese, poglavito one tehnološke. Tko prvi izlazi s pojedinim proizvodom na tržište, automatski ima i tržišnu a time i konkurentsku prednost pred ostalima.

Konkurentnost temeljena na inovacijama, kao strategija razvoja robne marke ili tvrtke u cjelini, odlika je većine tehnoloških kompanija koje time nastoje osigurati konkurentsku prednost. Informacijske i komunikacijske tehnologije danas nameću s jedne strane sve zahtjevnije softvere koji, s druge strane, pojednostavljuju procese i pristup tržištima. ICT omogućuje trenutnu, neprekidnu komunikaciju s potrošačima a potrošači time imaju mogućnost sukreirati inovacije i nove proizvode. Mediji su također komunikacijski alat jer i sami mijenjaju svoje formate (e-izdanja, blogovi, forumi i sl.) i promoviraju nove tehnologije. Očito je da su potrošači osuđeni na nove tehnologije.

Teme:

• Inovativnost vs. efikasnost

• Nove tehnologije

• ICT

• Mediji