Nakon što su u prvoj pljački koja je trajala od Drugog svjetskog rata pa do kraja devedesetih pokrali kompletan interijer, iz Starog Grada Bosiljeva, jednog od najljepših i najvrednijih dvoraca u Hrvatskoj, posljednjih mjeseci nepoznati počinitelji zajedno s lokalnim stanovništvom počeli su skidati i odvoziti svojim domovima jedino što je preostalo - građevni materijal.
Spektakularne najave o pretvaranju u luksuzni hotel i elitno turističko mjesto tako su se pokazale ponovno ispraznim obećanjima, pa se pretpostavlja da će sadašnjim tempom devastacije od Starog Grada naposljetku ostati samo neprepoznatljiva ogromna ruševina.
Za crnu sudbinu ovog srednjovjekovnog frankopanskog dvorca tamošnji načelnici i pročelnici resornih ureda ne smatraju se krivima. Kažu da su njihovi prethodnici polovicom devedesetih sklopili ugovor sa Sinišom Križancem, jedinim hrvatskim arhitektom koji se bavi obnovom hrvatskog srednjovjekovnog blaga.
Prema tom ugovoru, pokraj dvorca trebali su niknuti golf-tereni, a interijer se trebao opremiti antiknim namještajem, čime bi se gospodarski i kulturno zaostalo Bosiljevo podiglo na noge. Kako ugovor nije ispunjen, prošle je godine donesena sudska presuda koja ga je proglasila nevažećim, a sadašnji načelnik Općine Bosiljevo Josip Korenić nada se pomoći talijanske vlade.
• 37 posto bez adekvatne namjene
• 32 posto nema namjenu
• 17 posto za stanovanje
• 16 posto kultura
• 7 posto bolnice
• 6 posto škole
- Prošle smo godine razgovarali s predstavnicima talijanske vlade koji su nam otvorili mogućnost korištenja fonda od 200 tisuća eura za bespovratnu pomoć zemljama koji se pripremaju za ulazak u Europsku Uniju. Predložili su nam da se dvorac adaptira za ugostiteljsko-turističku namjenu, u čemu bi oni s bespovratnim sredstvima sudjelovali u izradi od tehničke dokumentacije do građevinske dozvole. Jedini uvjet je da objekt dobije funkciju te da izradu idejnog rješenja u suradnji s hrvatskim arhitektima vodi talijanska tvrtka Lacosar - rekao je Korenić, dodajući da bi tim sredstvima dvorac konačno mogli pretvoriti u hotel prestižne kategorije.
Na naše pitanje zašto se čekalo više od pola stoljeća da bi se obnovio dvorac te zašto za to uzalud potrošeno vrijeme Stari Grad nije imao čuvare i zaštitare koji bi ga očuvali od sustavnog uništavanja, Korenić se ponovno pozvao na ugovor s Križancem koji je, kako kaže, Općini vezao ruke.
Siniša Križanec je potvrdio njegove riječi, dodavši da je doista imao ideje koje su trebale promijeniti malo mjesto u Karlovačkoj županiji, ali su ga, tvrdi, prevarili.
- Samo dva mjeseca nakon sklapanja ugovora cijeli dvorac ušao je u proces denacionalizacije, što je poništilo ugovor između mene i Općine. Stoga sam ih tada zamolio da napravimo novi kako bih mogao izvoditi građevinske zahvate. Na moje veliko iznenađenje oni su odbili. Unatoč tome, počeo sam prioritetne radove na krovištu i statici koji su bili nužni kako se dvorac ne bi počeo urušavati, a ujedno sam uređivao i interijer i nadopunjavao ga vrijednim namještajem. Uz radove sam cijelo vrijeme vjerovao da će Općina napraviti novi ugovor.
Kako se nisu nikada javili, izgubio sam sigurnost ulaganja te konačno odustao od projekta - objasnio je ogorčeni Križanec.
Križanec kaže da ga je tadašnja inertnost načelnika Bosiljeva uvjerila da Stari Grad možda neće nikada biti moguće obnoviti. Prijedlog talijanske vlade smatra također prijevarom jer za izradu idejnog projekta te kasnije prezentacije talijanska tvrtka Lacosar traži milijun kuna.
- Moj idejni projekt koštao je manje od 10 tisuća eura, stoga mi je sve to sumnjivo - napomenuo je Križanec.
U Ministarstvu kulture kažu da su njima ruke vezane sve dok ne dobiju zahtjev od Općine Bosiljevo kojim bi se tražilo sufinanciranje obnove dvorca. - Ne možemo preskakati proceduralni red, vlasnik objekta treba nam poslati zahtjev, nakon čega će ga naše Vijeće za kulturna dobra razmotriti i donijeti odluku. Općina to stigne napraviti i ove godine jer je natječaj u srpnju - objasnila je glasnogovornica Ministarstva Sunčica Glavak.
U međuvremenu gole zidine stare utvrde i dalje čekaju obnovitelja.
Stari grad je sazidan na stijeni koja strmo silazi do potočića u ravnici. Do grada se uspinje trasom stare ceste Karoline koja ga obilazi s južne i zapadne strane, pa se nastavlja uzbrdo. Ovakav položaj pokraj ceste činio je Bosiljevo naizgled poprilično dostupnim, no njegovi graditelji i branitelji odoljeli su mnogim turskim napadima. Grad se nalazi u susjedstvu rimskoga groblja, a neki tesani ulomci nađeni u dvorištu tek nagovješćuju i romaničku prošlost na njegovu položaju. Prvi vlasnici grada bili su veoma moćni srednjovjekovni knezovi Krčki, koji su ga dobili od ugarsko-hrvatskog kralja Bele III. Već 1461. godine dvorac je predan u vlasništvo obitelji Frankopan, a nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote kada je dvorac prvi put opljačkan, Stari Grad prelazi u ruke Nikole Erdodyja.
Kasnije ga ženidbom stječe poznata plemićka obitelj Auerspergi. Stari Grad 1820. godine kupuje maršal grof Laval Nugent koji ga obnavlja, te nakon njegove smrti pripada njegovu sinu Arturu. Krajem 19. stoljeća dvorac kupuje obitelj Kozulić, riječki veletrgovci i industrijalci. Nakon Drugog svjetskog rata spomenik je nacionaliziran i tada uz brojne preinake i tzv. restauracije na dvorcu počinje sustavna pljačka njegova blaga.
Ante Milković
Spektakularne najave o pretvaranju u luksuzni hotel i elitno turističko mjesto tako su se pokazale ponovno ispraznim obećanjima, pa se pretpostavlja da će sadašnjim tempom devastacije od Starog Grada naposljetku ostati samo neprepoznatljiva ogromna ruševina.
Za crnu sudbinu ovog srednjovjekovnog frankopanskog dvorca tamošnji načelnici i pročelnici resornih ureda ne smatraju se krivima. Kažu da su njihovi prethodnici polovicom devedesetih sklopili ugovor sa Sinišom Križancem, jedinim hrvatskim arhitektom koji se bavi obnovom hrvatskog srednjovjekovnog blaga.
Prema tom ugovoru, pokraj dvorca trebali su niknuti golf-tereni, a interijer se trebao opremiti antiknim namještajem, čime bi se gospodarski i kulturno zaostalo Bosiljevo podiglo na noge. Kako ugovor nije ispunjen, prošle je godine donesena sudska presuda koja ga je proglasila nevažećim, a sadašnji načelnik Općine Bosiljevo Josip Korenić nada se pomoći talijanske vlade.
• 37 posto bez adekvatne namjene
• 32 posto nema namjenu
• 17 posto za stanovanje
• 16 posto kultura
• 7 posto bolnice
• 6 posto škole
|
Hrvatski dvorci su u katastrofalnom stanju
|
Na naše pitanje zašto se čekalo više od pola stoljeća da bi se obnovio dvorac te zašto za to uzalud potrošeno vrijeme Stari Grad nije imao čuvare i zaštitare koji bi ga očuvali od sustavnog uništavanja, Korenić se ponovno pozvao na ugovor s Križancem koji je, kako kaže, Općini vezao ruke.
Siniša Križanec je potvrdio njegove riječi, dodavši da je doista imao ideje koje su trebale promijeniti malo mjesto u Karlovačkoj županiji, ali su ga, tvrdi, prevarili.
- Samo dva mjeseca nakon sklapanja ugovora cijeli dvorac ušao je u proces denacionalizacije, što je poništilo ugovor između mene i Općine. Stoga sam ih tada zamolio da napravimo novi kako bih mogao izvoditi građevinske zahvate. Na moje veliko iznenađenje oni su odbili. Unatoč tome, počeo sam prioritetne radove na krovištu i statici koji su bili nužni kako se dvorac ne bi počeo urušavati, a ujedno sam uređivao i interijer i nadopunjavao ga vrijednim namještajem. Uz radove sam cijelo vrijeme vjerovao da će Općina napraviti novi ugovor.
Kako se nisu nikada javili, izgubio sam sigurnost ulaganja te konačno odustao od projekta - objasnio je ogorčeni Križanec.
Križanec kaže da ga je tadašnja inertnost načelnika Bosiljeva uvjerila da Stari Grad možda neće nikada biti moguće obnoviti. Prijedlog talijanske vlade smatra također prijevarom jer za izradu idejnog projekta te kasnije prezentacije talijanska tvrtka Lacosar traži milijun kuna.
- Moj idejni projekt koštao je manje od 10 tisuća eura, stoga mi je sve to sumnjivo - napomenuo je Križanec.
U Ministarstvu kulture kažu da su njima ruke vezane sve dok ne dobiju zahtjev od Općine Bosiljevo kojim bi se tražilo sufinanciranje obnove dvorca. - Ne možemo preskakati proceduralni red, vlasnik objekta treba nam poslati zahtjev, nakon čega će ga naše Vijeće za kulturna dobra razmotriti i donijeti odluku. Općina to stigne napraviti i ove godine jer je natječaj u srpnju - objasnila je glasnogovornica Ministarstva Sunčica Glavak.
U međuvremenu gole zidine stare utvrde i dalje čekaju obnovitelja.
Od 1000 dvoraca, kurija i ljetnikovaca u Hrvatskoj, polovica je u veoma lošem stanju, a trećina ih je bez ikakve namjene. Hrvatski stručnjaci koji su se prošli mjesec sastali na skupu Villas, projektu koji bi trebao pokrenuti obnovu i revitalizaciju vrijednih objekata, kažu da u ostalim europskim zemljama su dvorci prava turistička atrakcija te znatan izvor prihoda.
- Kod nas oni imaju velike rashode i samo stvaraju gubitke, a država se uopće ne brine o njima - objasnili su šitaroci koji smatraju da se zbog toga u Hrvatskoj mora napraviti centar za dvorce.
(I. Ž.)
Dvorci u Hrvatskoj
|
Stari grad je sazidan na stijeni koja strmo silazi do potočića u ravnici. Do grada se uspinje trasom stare ceste Karoline koja ga obilazi s južne i zapadne strane, pa se nastavlja uzbrdo. Ovakav položaj pokraj ceste činio je Bosiljevo naizgled poprilično dostupnim, no njegovi graditelji i branitelji odoljeli su mnogim turskim napadima. Grad se nalazi u susjedstvu rimskoga groblja, a neki tesani ulomci nađeni u dvorištu tek nagovješćuju i romaničku prošlost na njegovu položaju. Prvi vlasnici grada bili su veoma moćni srednjovjekovni knezovi Krčki, koji su ga dobili od ugarsko-hrvatskog kralja Bele III. Već 1461. godine dvorac je predan u vlasništvo obitelji Frankopan, a nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote kada je dvorac prvi put opljačkan, Stari Grad prelazi u ruke Nikole Erdodyja.
Kasnije ga ženidbom stječe poznata plemićka obitelj Auerspergi. Stari Grad 1820. godine kupuje maršal grof Laval Nugent koji ga obnavlja, te nakon njegove smrti pripada njegovu sinu Arturu. Krajem 19. stoljeća dvorac kupuje obitelj Kozulić, riječki veletrgovci i industrijalci. Nakon Drugog svjetskog rata spomenik je nacionaliziran i tada uz brojne preinake i tzv. restauracije na dvorcu počinje sustavna pljačka njegova blaga.
|
Ukratko o Starom gradu
|
Ante Milković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....