Statini, lijekovi za snižavanje visokih masnoća u krvi, smanjuju smrtnost od srčanog udara za 25 posto čak desetak godina nakon uzimanja. Zaključak je to netom objavljenih rezultata britanske studije u New England Journal of Medicine po kojoj se statini smatraju pilulom života, poglavito za muškarce starije od 50 i žene starije od 60 godina kojima taj lijek može, kažu znanstvenici, prevenirati srčanu bolest.
U studiju je bilo uključeno 6500 muškaraca koji su uzimali statine prije 15 godina i kod kojih je nedvojbeno potvrđen učinak lijeka i deset godina nakon što su ga prestali uzimati, s tim da nije bilo značajnijih nuspojava tijekom terapije.
svaka druga
smrt povezana
s moždanim ili
srčanim udarom
Naime, kod statina postoje dvije vrste nuspojava, ali one su srećom, kaže akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, vrlo rijetke i pojavljuju se kod jedva jedan posto liječenih. Jedna od njih je promjena enzima jetre, a druga bolovi u mišićima.
Međutim, kako se pojavljuju kod vrlo malog broja pacijenata, liječnici smatraju da je dovoljna dobra obrada prije propisivanja lijeka pa da se izbjegnu i nuspojave.
Stručnjaci smatraju da će ovaj najnoviji rezultat povećati i tako značajnu potrošnju statina u svijetu kod ljudi srednje dobi s povišenim kolesterolom. Naime, statini su lijekovi koji snižavaju masnoće u krvi, čime se sprečava taloženje plaka na krvnim žilama, a time i razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnost.
Kako su upravo bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, njihova je uspješna prevencija vrlo važna. U Velikoj Britaniji svaki treći umrli umire od kardiovaskularnih bolesti, i to uzrokuje štetu od oko 26 bilijuna funti godišnje. Situacija u Hrvatskoj još je gora, kaže akademik Reiner, jer u nas svaki drugi umrli umire od srčanog ili moždanog udara, te bolesti krvnih žila.
"Utjecaj statina značajan je dugo nakon prestanka uzimanja terapije. Oni imaju postojan učinak na arterije, osobito na stabilizaciju plaka na krvnim žilama koji može izazvati rupturu i dakako srčani udar", kaže prof. dr. Chris Packard, jedan od autora studije. Dodaje da kad se plak s krvne žile otrgne i blokira dotok krvi do srca, ugrožava život bolesnika. Osim toga statini stabiliziraju stijenke krvnih žila i smanjuju upalne procese.
Originalna studija koja se prije petnaestak godina bavila prevencijom koronarnih bolesti (Woscops) u koju je bilo uključeno 6500 ispitanika u dobi od 45 do 64 godine, od kojih je jedna grupa dobivala statine a druga palcebo (lijek bez aktivne supstance lijeka), pokazala je već tada dobre učinke statina ali deset godina kasnije. Naime, ispitanici koji su uzimali statine imali su značajno smanjen broj srčanih udara u odnosu na one koji ih nisu uzimali.
Akademik Reiner kaže kako su razne studije u protekle 23 godine, koliko se primjenjuje liječenje statinima, pokazale njihovu nedvojbenu djelotvornost kod desetaka milijuna ljudi koji su ih uzimali. Djelotvorni su u primarnoj prevenciji, dakle kad pacijenti još nemaju koronarnu bolest, kao i u sekundarnoj, odnosno kod onih koji su već imali infarkt ili moždani udar da bi se spriječilo ponavljanje.
Profesor Ian Ford, voditelj nove studije, rekao je da je izvanredno što se petogodišnjim liječenjem statinima za 27 posto smanjio fatalni ishod srčanog udara ili smrti od srčanih bolesti tijekom15 godina kod liječenih pacijenta. Signifikantno se smanjila ukupnu smrtnost za čak 12 posto u promatranom periodu, a od srčanih bolesti za 22 posto. Riječju, praćenjem pacijenata u petnaestogodišnjem periodu pokazale su se sve prednosti petogodišnjeg uzimanja statina u smanjivanju kardiovaskularnih bolesti.
Akademik Reiner upozorava da su statini dobri lijekovi ali da ipak nisu svemogući. Naime, da bi se prevenirale kardiovaskularne bolesti, nužno je promijeniti i životne navike, što je potvrđeno i na nedavno održanom Europskom kardiološkom kongresu. Prioritet u liječenju imaju pacijenti u sekundarnoj prevenciji, odnosno davanje statina onima koji su u velikom riziku jer su već imali neku kardiovaskularnu bolest kao što su infarkt, moždani udar ili promjene na vratnim žilama kucavicama ili na krvnim žilama nogu te dijabetičarima. Njima uvijek treba dati statine ako imaju povišene masnoće. U Hrvatskoj srećom svi takvi pacijenti imaju pavo na liječenje statinima preko HZZO-a. Što se pak tiče suradljivosti pacijenata, akademik Reiner kaže da je ona relativno dobra za razliku od rezultata u promjenama životnih navika, što ide puno teže.
Goranka Jureško
U studiju je bilo uključeno 6500 muškaraca koji su uzimali statine prije 15 godina i kod kojih je nedvojbeno potvrđen učinak lijeka i deset godina nakon što su ga prestali uzimati, s tim da nije bilo značajnijih nuspojava tijekom terapije.
svaka druga
smrt povezana
s moždanim ili
srčanim udarom
|
U Hrvatskoj je
|
Međutim, kako se pojavljuju kod vrlo malog broja pacijenata, liječnici smatraju da je dovoljna dobra obrada prije propisivanja lijeka pa da se izbjegnu i nuspojave.
Stručnjaci smatraju da će ovaj najnoviji rezultat povećati i tako značajnu potrošnju statina u svijetu kod ljudi srednje dobi s povišenim kolesterolom. Naime, statini su lijekovi koji snižavaju masnoće u krvi, čime se sprečava taloženje plaka na krvnim žilama, a time i razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnost.
Kako su upravo bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, njihova je uspješna prevencija vrlo važna. U Velikoj Britaniji svaki treći umrli umire od kardiovaskularnih bolesti, i to uzrokuje štetu od oko 26 bilijuna funti godišnje. Situacija u Hrvatskoj još je gora, kaže akademik Reiner, jer u nas svaki drugi umrli umire od srčanog ili moždanog udara, te bolesti krvnih žila.
"Utjecaj statina značajan je dugo nakon prestanka uzimanja terapije. Oni imaju postojan učinak na arterije, osobito na stabilizaciju plaka na krvnim žilama koji može izazvati rupturu i dakako srčani udar", kaže prof. dr. Chris Packard, jedan od autora studije. Dodaje da kad se plak s krvne žile otrgne i blokira dotok krvi do srca, ugrožava život bolesnika. Osim toga statini stabiliziraju stijenke krvnih žila i smanjuju upalne procese.
Originalna studija koja se prije petnaestak godina bavila prevencijom koronarnih bolesti (Woscops) u koju je bilo uključeno 6500 ispitanika u dobi od 45 do 64 godine, od kojih je jedna grupa dobivala statine a druga palcebo (lijek bez aktivne supstance lijeka), pokazala je već tada dobre učinke statina ali deset godina kasnije. Naime, ispitanici koji su uzimali statine imali su značajno smanjen broj srčanih udara u odnosu na one koji ih nisu uzimali.
Akademik Reiner kaže kako su razne studije u protekle 23 godine, koliko se primjenjuje liječenje statinima, pokazale njihovu nedvojbenu djelotvornost kod desetaka milijuna ljudi koji su ih uzimali. Djelotvorni su u primarnoj prevenciji, dakle kad pacijenti još nemaju koronarnu bolest, kao i u sekundarnoj, odnosno kod onih koji su već imali infarkt ili moždani udar da bi se spriječilo ponavljanje.
Profesor Ian Ford, voditelj nove studije, rekao je da je izvanredno što se petogodišnjim liječenjem statinima za 27 posto smanjio fatalni ishod srčanog udara ili smrti od srčanih bolesti tijekom15 godina kod liječenih pacijenta. Signifikantno se smanjila ukupnu smrtnost za čak 12 posto u promatranom periodu, a od srčanih bolesti za 22 posto. Riječju, praćenjem pacijenata u petnaestogodišnjem periodu pokazale su se sve prednosti petogodišnjeg uzimanja statina u smanjivanju kardiovaskularnih bolesti.
Akademik Reiner upozorava da su statini dobri lijekovi ali da ipak nisu svemogući. Naime, da bi se prevenirale kardiovaskularne bolesti, nužno je promijeniti i životne navike, što je potvrđeno i na nedavno održanom Europskom kardiološkom kongresu. Prioritet u liječenju imaju pacijenti u sekundarnoj prevenciji, odnosno davanje statina onima koji su u velikom riziku jer su već imali neku kardiovaskularnu bolest kao što su infarkt, moždani udar ili promjene na vratnim žilama kucavicama ili na krvnim žilama nogu te dijabetičarima. Njima uvijek treba dati statine ako imaju povišene masnoće. U Hrvatskoj srećom svi takvi pacijenti imaju pavo na liječenje statinima preko HZZO-a. Što se pak tiče suradljivosti pacijenata, akademik Reiner kaže da je ona relativno dobra za razliku od rezultata u promjenama životnih navika, što ide puno teže.
|
Treba mijenjati i navike
|
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....