ZAGREB - Malo ih je tko vidio uživo u njihovu prirodnom okruženju. Jer stećci, kameni srednjovjekovni nadgrobni spomenici, za inat nadolazećim stoljećima, razasuli su se uglavnom po nedostupnim pustopoljinama. Ljudi su dugo vremena od njih zazirali, vjerujuću u njihovu zloćudnost. Seljaci oko Kupresa vidjeli su u monolitima smrznute svatove.
Praznovjerje i znanost
Znanost im je tek, nakon što je Austro-Ugarska aneksirala Bosnu, sustavno prišla, čime je istraživački pristup počeo istiskivati onaj narodni i praznovjerni.
Prva velika izložba stećaka, autohtonih spomenika s ovih prostora, autorice Jasminke Poklečki-Stošić, otvorena u četvrtak Klovićevim dvorima i pripremana četiri godine, ne samo da je veliki događaj za istraživače i pasionirane poklonike baštine, već je i vapaj za očuvanje rustikalnih spomenika. Osam stoljeća na vapnencu učinilo je svoje: 95 posto stećaka (u nas ih je 6000, u Srbiji i Crnoj Gori oko 300.000, a u BiH 60.000) danas je u katastrofalnom stanju.
Da bi se donekle posjetiteljima približila mističnost i prijeteća gorostasnost stećaka (svaki teži do tri tone), Klovićevi dvori dopremili su 23-tonskim šeleperom sedam originalnih stećaka izmještenih s lokaliteta u Dalmaciji i posjeli ih u atrij na travnati tepih (stećci koji imaju grobne nalaze ispod sebe ne smiju se dizati.)
Tvrtkov nakit
Drugi dio izložbe čine odljevi iz Gliptoteke HAZU. U sadri je poslije Drugog svjetskog rata odljeveno nekoliko stećaka iz Hrvatske, Srbije i BiH. Među njima je i najbogatije ukrašeni stećak iz Donje Zgošće kod Kaknja.
Njega je uočio i legendarni fotograf Tošo Dabac koji je krajem pedesetih načinio seriju fotografija nadgrobnih spomenika u BiH. Prikazana na ovoj izložbi, ta serija crno-bijelih radova, uz velike fotografije Damira Fabijanića, čini treću cjelinu postava.
Četvrti segment obuhvaćaju nalazi iz grobova koje čuva Zemaljski muzej BiH kao predmete prve kategorije nacionalnog blaga. Raritet među izloženim nakitom, mačevima, tekstilom, staklom su nalazi iz groba za koji se pretpostavlja da je pripadao kralju Tvrku I., a koji je za potrebe izložbe prvi put iznesen izvan granica susjedne države.
Dvije teorije i enigma
Za stećke znanost još uvijek dvoji jesu li, što je starija teorija, pripadali bogumilima i Crkvi bosanskoj ili Vlasima, nomadskoj skupini.
Kao što još uvijek nije razjašnjena simbolika na njima prikazanih bogatih ukrasa.
Stećci su, u svakom slučaju, najvažniji spomenički dokaz predosmanlijske Bosne. U današnje vrijeme oni su prvorazredna kulturna senzacija ovih prostora. Zato su i Jasminka Polečki Stošić, autorica izložbe i Vesna Kusin, direktorica Klovićevih dvora, jasno podcrtale: stećak zaslužuje kandidatutu za Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Ivana Mikuličin
Praznovjerje i znanost
Znanost im je tek, nakon što je Austro-Ugarska aneksirala Bosnu, sustavno prišla, čime je istraživački pristup počeo istiskivati onaj narodni i praznovjerni.
Prva velika izložba stećaka, autohtonih spomenika s ovih prostora, autorice Jasminke Poklečki-Stošić, otvorena u četvrtak Klovićevim dvorima i pripremana četiri godine, ne samo da je veliki događaj za istraživače i pasionirane poklonike baštine, već je i vapaj za očuvanje rustikalnih spomenika. Osam stoljeća na vapnencu učinilo je svoje: 95 posto stećaka (u nas ih je 6000, u Srbiji i Crnoj Gori oko 300.000, a u BiH 60.000) danas je u katastrofalnom stanju.
Da bi se donekle posjetiteljima približila mističnost i prijeteća gorostasnost stećaka (svaki teži do tri tone), Klovićevi dvori dopremili su 23-tonskim šeleperom sedam originalnih stećaka izmještenih s lokaliteta u Dalmaciji i posjeli ih u atrij na travnati tepih (stećci koji imaju grobne nalaze ispod sebe ne smiju se dizati.)
Tvrtkov nakit
Drugi dio izložbe čine odljevi iz Gliptoteke HAZU. U sadri je poslije Drugog svjetskog rata odljeveno nekoliko stećaka iz Hrvatske, Srbije i BiH. Među njima je i najbogatije ukrašeni stećak iz Donje Zgošće kod Kaknja.
Njega je uočio i legendarni fotograf Tošo Dabac koji je krajem pedesetih načinio seriju fotografija nadgrobnih spomenika u BiH. Prikazana na ovoj izložbi, ta serija crno-bijelih radova, uz velike fotografije Damira Fabijanića, čini treću cjelinu postava.
Četvrti segment obuhvaćaju nalazi iz grobova koje čuva Zemaljski muzej BiH kao predmete prve kategorije nacionalnog blaga. Raritet među izloženim nakitom, mačevima, tekstilom, staklom su nalazi iz groba za koji se pretpostavlja da je pripadao kralju Tvrku I., a koji je za potrebe izložbe prvi put iznesen izvan granica susjedne države.
Dvije teorije i enigma
Za stećke znanost još uvijek dvoji jesu li, što je starija teorija, pripadali bogumilima i Crkvi bosanskoj ili Vlasima, nomadskoj skupini.
Kao što još uvijek nije razjašnjena simbolika na njima prikazanih bogatih ukrasa.
Stećci su, u svakom slučaju, najvažniji spomenički dokaz predosmanlijske Bosne. U današnje vrijeme oni su prvorazredna kulturna senzacija ovih prostora. Zato su i Jasminka Polečki Stošić, autorica izložbe i Vesna Kusin, direktorica Klovićevih dvora, jasno podcrtale: stećak zaslužuje kandidatutu za Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Mesić Bandiću pokazao koliko znaOtvorenje izložbe stećaka prvuklo je u Klovićeve dvore dvojicu političara koji će u idućim mjesecima biti žestoki rivali. Gradonačelnik Milan Bandić razgledao je izložbu u društvu državnog tajnika Ministarstva kulture Jasena Mesića koji je HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba. I dok je Bandić pohvalio tim galerije za obavljen posao, govoreći da se na izložbi osjeća kao kod kuće, Mesić, po struci arheolog, komentirao je izloške nadopunjujući objašnjenja autorice izložbe svojim stručnim opaskama. |
Ivana Mikuličin
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....