Što donosi novi GUP

Već smo se navikli da Generalni urbanistički plan svakih šest mjeseci do godinu dana doživljava svoje izmjene i dopune te da svake nove izmjene zadaju glavobolju arhitektima, građevinarima, investitorima, vlasnicima zemljišta te svima onima koji žele nešto graditi. Gradski urbanisti koji rade na GUP-u Zagreba, jednako tako, uvijek nas uvjeravaju da razloga za brigu nema, te da je GUP samo poboljšan, dorađen te da su riješene neke nedoumice.

Kosi krov više nije nužan, ponovno se dopušta gradnja ravnog krova.

Proučavajući prijedlog novih izmjena GUP-a u suradnji s nizom neovisnih stručnjaka, čini se da su najnovije izmjene koje bi nakon proteklih izmjena i dopuna uskoro trebale stupiti na snagu prilično dobre za sve sudinike u gradnji. Zbog izmjena dijela GUP-a koji se odnosi na prilazne ceste i novoplanirane ulice, čini se da će problem oko nemogućnosti izdavanja dozvola bar djelomično nestati te da arhitekti neće više “čupati kosu” zbog odredbe o nužnosti kosog krova pri gradnji svakog potkrovlja u Zagrebu.





Svaka izmjena GUP-a donosi i mnoge prenamjene zemljišta, a uvijek su na udaru prenamjene zelenih zona



Naime, izmjenom odredbi GUP-a od prije godinu dana te novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisano je da potkrovlje mora imati kosi ili zaobljeni krov (ZOPUG) s visinom nadozida 90 centimetara (GUP), što je u prijevodu značilo da ako želite graditi ravni

9 metara moraju biti široke samo  novoplanirane prometnice.

krov morate se odreći mogućnosti gradnje etaže između krova i zadnjeg kata. Naravno da je rijetko koji investitor želio pristati na gradnju etaže manje, pa su sve zgrade koje su se projektirale u nazad godinu dana nužno imale kose krovove.



No, ta odredba je izmijenjena dopuštanjem oblikovanja najviše etaže ne samo kao “potkrovlje”, nego i kao “uvučeni kat”. Taj novi pojam, uvučeni kat, definiran je kao “najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zavoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75 posto površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine”. Sam pojam potkrovlja pretrpio je minimalne izmjene te se po novom tumači kao etaža koja se oblikuje kosim ili zaobljenim krovom, maksimalnog nagiba 35 stupnjeva, s najvećom visinom nadozida 120 centimetara. U praksi, sve je vraćeno na staro jer je do prije godinu dana taj pojam podrazumijevao i kosi i ravni krov s istim ili vrlo sličnim pripadnim parametrima.



Odredba o obaveznoj širini ulica od 9 metara ili iznimno 7,5 metara ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine, u posljednjih godinu dana zadavala je brojne probleme i usporavala ili čak onemogućavala proces dobivanja

Na zelenim parcelama većima od 15.000 m2  moći će se graditi  vile.

dozvola i suglasnosti o gradnji. No i ona je izmijenjena na način da samo novoplanirane ulice moraju biti te širine, dok to pravilo više ne vrijedi za postojeće ulice.



Prema novim izmjenama postojeće ulice morat će minimalno biti širine 5,5 metara što bi tek djelomice moglo ubrzati proces dobivanja dozvola. S obzirom na to da odredba kojom za sve novoplanirane ulice mora biti ishođena lokacijska dozvola i započeti grubi građevinski radova, nije u GUP-u nego nju propisuje Zakon o gradnji, ta odredba ostaje na snazi. Novi GUP donosi i novost o mogućnosti gradnje u zelenom pojasu koja bi se mogla svidjeti posjednicima velikih zelenih površinama većih od 15.000 kvadrata, ali i istodobno izazvati bijes stručnjaka, “zelenih” i ljubitelja prirode.



Naime, u izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP) unesen je prijedlog da se u zaštićenim zelenim površinama, na parceli od najmanje 15.000 kvadrata, iznimno dopusti gradnja “rezidencijalne građevine s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda”, uz najveću izgrađenost građevne čestice 20 posto, najveće visine podrum, dvije etaže i potkrovlje, nadzemni koeficijent izgrađenosti 0,5. Propisuje se da je prirodni teren, najmanje 60 posto površine građevne čestice.



Boba Blašković