Vjerojatno vam se barem jednom dogodilo da ste kupovnu svježeg voća i povrća odradili u jednom od velikih prodajnih lanaca, jer je bilo usput, praktično, brzo i jednostavno. Uzeli ste plastičnu kutiju rajčica, platili koliko su vas tražili i nakon dolaska kući ubacili je u hladnjak, zajedno s gomilom drugih namirnica. Možda ste koji put i zaboravili na svoje rajčice, skrivene u dnu police, sve dok deset dana kasnije niste pronašli njene crvene plodove u besprijekornom i neizmijenjenom stanju.
Naravno, odmah prepoznajete da je riječ o hibridnoj vrsti koja se baš i ne ponaša poput prirodne rajčice. I dok se miris i okus prave, sočne, domaće rajčice teško zaboravlja, što u neznanju, a što u nedostatku bolje opcije najčešće zapravo kupujemo upravo hibride. Svima nam je jasno da su u posljednjih desetak godina hibridne vrste preplavile tržište, nego što zapravo možemo učiniti?
Razlike u kvaliteti i okusu
Odgovor na to pitanje dao nam je g. Mićo Brkanović iz Tovarnika, predsjednik udruge Breskorka koja se već gotovo četiri godine zalaže za očuvanje starinskih sorti rajčica, tikvi i drugog povrća.
- Vrijeme starinskih sorti se vraća, ljudi ponovno žele one izražene okuse, boje i mirise koje imaju tradicionalne vrste, za razliku od plastičnih hibrida - istaknuo je g. Brkanović i dodao: - Osim okusa, kvalitete i dugovječnosti samog ploda koja je kod hibrida posebno istaknuta, jedna od ključnih razlika između starinskih i hibridnih sorti jest ta da potencijalni uzgajivači i vrtlari svake godine moraju iznova kupovati sjeme hibrida jer su tako osmišljene sorte, da potiču kupovinu - objasnio nam je.
Njegova udruga promiče uzgoj i konzumaciju starinskih sorti te radi na osvještavanju javnosti o važnosti njihova očuvanja. Upravo je udruga Breskorka organizator drugih Dana rajčica održanih u Vukovaru početkom kolovoza, na kojima su svi znatiželjnici mogli saznati što zapravo propuštamo kupovanjem hibrida: - Na ovogodišnjim Danima rajčica izlagalo je ukupno devet naših članova koji su predstavljali plodove 35 uzgajivača iz udruge. Prezentirali smo više od 60 sorti rajčica koje su posjetitelji imali priliku pomirisati, dotaknuti i kušati. Reakcije posjetitelja bile su vrlo pozitivne i očekujemo iduće godine još više izlagača, sorti i posjetitelja - pozitivan je g. Brkanović. Kao vlasnik vrta u kojem raste više od 80 različitih vrsta rajčica, g. Brkanović stručnjak je s desetljećima iskustva, a nismo mogli odoljeti da ga ne upitamo zašto baš rajčice.
- Od malena mi je rajčica bila omiljena pa sam u jednom trenu odlučio početi nabavljati njeno sjeme te širiti i održavati starinske sorte - jednostavno me to veseli. Prije 40-45 godina krenuo sam u akciju njihova sakupljanja preko razmjene sjemenja, što je nešto što se na zapadu radi već posljednjih stotinu godina. Većina ljudi nije ni svjesna da traje borba za očuvanje starinskih sorti. Dosad sam uspio nabaviti oko 120 sorti sjemenja, eksperimentirali smo s oko 100 sorti i odabrali smo njih 85 koje uzgajamo i održavamo. Prvobitno je to bio moj osobni projekt, a kad smo osnovali udrugu Breskorka prije gotovo četiri godine, to je postao i njen cilj. Članovi udruge također se brinu za očuvanje sorte, imaju i obavezu davati sjeme svojih rajčica za udrugu kako bi se starinske sorte i dalje širile - rekao nam je.
Borba za očuvanje rajčica
U potrazi za istinskom hrvatskom rajčicom ostali smo ipak kratkih rukava: - Zapravo baš i nema hrvatskih autohtonih sorti - na sjemenarskoj listi službeno postoji samo jedna sorta i to je zagrebačka rana koju od izumiranja štiti tek određen broj starih domaćinstava, a i njih je sve manje - požalio nam se g. Brkanović. Srećom, udruge poput Breskorke trude se to spriječiti: - Ljudi svjesni situacije na terenu prihvatili su ideju da njegujemo i borimo se za očuvanje starinskih sorti rajčica, tikva i raznih vrsta povrća. Udruga će na proljeće imati četiri godine, a trenutno imamo 45 članova. Sam naziv Breskorka predstavlja lokalni naziv za zimsku bundevu koju mnogi znaju i kao turkinju, a koja je karakteristična za naše područje i Balkan općenito, a također je na rubu izumiranja. Neupitno je da udrugu poput Breskorke vrijedi podržati, a pritom je ključno raditi na podizanju svijesti o njenoj vrijednosti ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj te državnoj razini:
- Nažalost, podrška naših napora za sada nije bila adekvatna. Treba shvatiti da radimo korisnu i dobru stvar za opće dobro, za poljoprivredu, ekologiju i za ostanak mladih na ruralnim područjima. Pokušavamo se probiti i afirmirati te smo razmišljali i o fondovima EU kako bismo dobili financijska sredstva koja nam trebaju. Dosad nismo imali puno sreće s institucijama - povjerio nam je g. Brkanović.
Širenje sjemena
Što sa svim tim silnim rajčicama rade, zanimalo nas je: - Naši članovi imaju odvezane ruke po pitanju uzgoja iz sjemena koje im dajemo. Ako s njima mogu odraditi neki posao, bit će nam drago, no većina potrošača nije dovoljno svjesna da to treba podržati, da treba kupovati stare sorte rajčica i nastavljati vrstu. No, ljudi se polako vraćaju svojim vrtovima, a mi pokušavamo pokazati da se rajčice mogu uzgojiti čak i na balkonu! Među egzotičnim vrstama rajčica koje udruga Breskorka održava na životu nalaze se atraktivne sorte poput black zebra, ljubičastih indigo rose rajčica ili pak brojnih vrsta uvijek popularnih sitnih cherry rajčica.
- Kod nas možete dobiti sjeme gotovo svih vrsti koje uzgajamo. Telefonski dogovorimo slanje kataloga, naručite sjeme prema osnovnim informacijama o svakoj sorti i u tom slučaju dobijete upute kako pripremiti sjeme za sadnju, kako održavati biljku i što sve od rajčica možete pripremiti - istaknuo je g. Brkanović.
Što kažete na to da svoj balkonski vrt obogatite raskošnim i mirisnim rajčicama? Mi smo za!