Suicidalna obitelj Milošević

Premda to nikada nije javno objelodanio, Slobodan Milošević je crnogorskoga podrijetla, po oboje roditelja i davnim precima. Kao Srbin se opredijelio po mjestu rođenja, Požarevcu, na sat automobilske vožnje od Beograda, gdje mu je otac došao službovati u tamošnjoj gimnaziji.



Brat Borislav



Njegov sedam godina stariji brat Borislav (72), koji je rođen u Crnoj Gori, deklarirao se pak kao Crnogorac. U vremenima prošle, SFR Jugoslavije, kad su se politički, gospodarski i ostali kadrovi raspoređivali prema takozvanome "nacionalnom ključu", braća, jedan Srbin a drugi Crnogorac, vrtoglavo su se uspinjali na hijerarhijskim ljestvicama. Još kao nezavršeni student Pravnoga fakulteta u Beogradu, Borislav je počeo kao "aparatčik" u Odjeljenju za međunarodne odnose Centralnoga komiteta Saveza komunista Jugoslavije. To je, i prije nego što će Slobodan postati najmoćniji Srbin, odredilo njegovu karijeru. 



Ugledna obitelj



Miloševićeva majka StanislavaBudući da je izvrsno govorio četiri jezika, Borislav Milošević je bio predodređen za diplomaciju. Najprije je 1975. postao jugoslavenski ambasador u Alžiru, a potom je 1983. dobio mjesto i u Tokiju. Zanimljivo je spomenuti malo poznati detalj: dok je stolovao u Japanu, Bora Milošević je za jednoga od svojih tajnika doveo mladoga Srbina rođena u Hrvatskoj Nikolu Mišljenovića, muža onda još jedva punoljetne Slobodanove kćeri Marije. Kad se brak poslije tri godine raspao, prestao je i diplomatski uspon Nikole Mišljenovića, Slobodanova zeta.



Vratimo se korijenima Miloševićevih koji su slovili za uglednu obitelj, zahvaljujući tome što je Slobodanov djed Simeun bio oficir u crnogorskoj vojsci i istakao se u Balkanskim ratovima, tako da ga je posljednji crnogorski vladar, kralj Nikola I. Petrović Njegoš u niz navrata odlikovao visokim odličjima. Porijeklo im je iz mjesta Lijeva Rijeka, kod Tuza, uz Skadarsko jezero, tik uz granicu s Albanijom.



U njihovu zaseoku Uvač stariji svijet još se sjeća Svetozara Miloševića, Borina i Slobodanova oca, koji je oženio učiteljicu Stanislavu iz plemena Koljenšićevih, i kojoj, kako su pričali, po ljepoti nije bilo ravne u Crnoj Gori.



Svetozar MiloševićSlobodan i Bora Milošević iz više razloga nisu spominjali oca i majku. Prvi razlog bio je taj što su kao uvjereni komunisti isticali da su ateisti, a njihov otac je 1942. diplomirao na teologiji u Beogradu, gdje je, koje li slučajnosti, učio u istoj klasi s današnjim patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, 92-godišnjim Pavlom, koji je pod svjetovnim imenom Gojko Stojčević rođen i odrastao u selu Kućancima kod Donjega Miholjca u Slavoniji.



Duplo samoubojstvo



Drugi razlog su samoubojstva i oca i majke. Nakon što se ostavio teološkoga poziva, Svetozar Milošević došao je u Požarevac, gdje je predavao u tamošnjoj gimnaziji i gdje je 1941. dobio drugoga sina Slobodana. 



Desetljeće potom, 1972., samoubojstvo je učinila i majka Stanislava. Požarevcem se svašta govorilo a najčešće verzije bile su da nije izdržala nakon što je dugo dirinčila kao samohrana mati dvojice sinova, pa kad ih je podigla na noge patila je od teške usamljenosti. Zna se da se nije slagala sa snahom Mirom Marković i govorila je bliskim prijateljicama kako ju je ona odvojila od Slobodana.



Slobodan i Mira Marković imali su dvoje djece. Već spomenutu kćer Mariju (rođena 1965.) i devet godina mlađega sina Marka (1974.).  Mlađi Marko je pod očevom i majčinom kapom postao najmlađi srpski milijunaš.

Slobodan i Mira MiloševićMira Marković najmoćnija žena Srbije

Mirjana Marković i Slobodan Milošević bili su idealan bračni par iz komunističkih ideoloških čitanki. Oboje u mladosti zadojeni marksističkim idejama, upoznali su se u požarevačkoj gimnaziji i od tada ostali zajedno sve dok ih nije razdvojilo njegovo uhićenje 1. travnja 2001.



Mirjana Marković, jedanaest mjeseci mlađa od Slobodana (rođena 10. srpnja 1942. godine u selu Brešanima kod Požarevca) iz komunističke je obitelji. I ona, kao i njezin muž, nije spominjala majku u svojim brojnim razgovorima za novine.  Kao trajnu uspomenu na majku Mirjana Marković uzela je njezino ilegalno ime - Mira i, kao i ona, u kosi nosila crni platneni cvijet, kakav je vidjela na njezinim mladenačkim fotografijama.



O Miri Marković tijekom devedesetih govorili su kao o najmoćnijoj ženi Srbije, koja je nezasitnom ambicijom ključno utjecala na uspon svoga muža. Ne bez pokrića, uspoređivali su je s Elenom Ceausescu, zloglasnom suprugom rumunjskoga diktatora Nicolaea.  Mira Marković bila je i sveučilišna profesorica, a osnovala je partiju JUL (Jugoslavenska ljevica), sestrinsku sa Slobodanovom Socijalističkom partijom Srbije (SPS). Napisala je 16 knjiga koje su o državnome trošku bile prevođene na mnoge jezike.



Opterećena astrologijom i onda kad je bila vladarica Srbije oko sebe je okupljala vidovnjake.



Pero Zlatar
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2025 09:44