Svaki Hrvat uštedio 5566 eura

Samo 42 posto Hrvata štedi. S obzirom na tu činjenicu, Hrvatska ostvaruje visok prosjek od 4104 ušteđenih eura po svakom stanovniku i to samo u bankama i još 1462 eura u drugim financijskim institucijama, znači ukupno oko 5561 eura. Kada bismo smo ovaj prosjek pomnožili s onima koji doista štede, a riječ je o oko 1,89 milijuna građana, iznos prosječne ušteđevine popeo bi se i preko 10.000 eura spremljenog novca.

• 25% zbog nepredvidivih okolnosti, izvanrednih stanja, hitnih slučajeva

• 22% radi budućnosti vlastite djece

• 21% radi vlastite mirovine - za stare dane

• 14% radi kupovine stana ili kuće

ZAŠTO ŠTEDIMO

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, građani su krajem listopada 2008. godine u bankama držali ukupno 132,99 milijardi kuna depozita. Od tog iznosa 16,04 milijardi otpada na novac na žiro i tekućim računima, 18,95 milijardi na štedne depozite, a 98 milijardi kuna na klasičnu oročenu štednju. Oko 68 posto štednje građana je u devizama, iako udjel kunske štednje i dalje raste i trenutno iznosi 32 posto.



Osiguranja i štedionice



Klasičnoj štednji u bankama treba dodati i onu u stambenim štedionicama, zatim štednju u mirovinskim fondovima, u osiguranjima, te ulaganja u investicijskim fondovima. Ukupna imovina tih financijskih institucija iznosila je lani oko 61,63 milijardi kuna, dok je ove godine prije svega zbog pada imovine investicijskih fondova pala na 47,41 milijardu kuna. Građani kroz ove institucije imaju prosječno ušteđeno daljnjih 1462 eura. 



Nakon kratkotrajnog investicijskog buma, građani su se vratili tradicionalnim oblicima štednje. Oko četvrtine građana, prema posljednjem istraživanju Gfk preferira štednju u banci. Na drugom mjestu su oni koji uplaćuju životno osiguranje, njih je 13 posto, a slijedi deset posto onih koji novac drže kod kuće u čarapi! Moderni način štednje poput ulaganja u investicijske fondove i kupnju dionica sve do lani imao je zanemariv udio od ispod dva posto. U stambenu štedionicu novac uplaćuje šest posto nacije, dva posto ulaže ih u vlastiti posao, a još dva posto kupuje nekretnine. Oko 0,5 posto je onih koji kupuju umjetnine i nakit.



Motivi za štednju



Tri su najvažnija motiva za štednju. Štedi se zbog nepredvidivih okolnosti, izvanrednih stanja, hitnih slučajeva (25%), radi vlastite djece (22%) i radi vlastite mirovine - za stare dane (21%). Četrnaest posto ispitanika štedi radi kupovine stana ili kuće. Štednju radi automobila, stana/kuće, odmora, izleta te za stare dane, tj. mirovinu više se preferira u Hrvatskoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji.



S druge strane, štednja radi opremanja kućanstva, kupovine odjeće, liječenja i terapije te • 132,99 milijardi kuna štednje u bankama

• 16,04 milijardi kuna na tekućim i žiro-računima

• 18,95 milijardi kuna  štednih depozita

• 68% štednje u devizama

• 32% štednje u kunama

ŠTEDNJA U BANKAMA

štednja da si kasnije nešto možemo priuštiti češće se preferira u Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i u BiH.



Ulaganje u nekretnine



Građani Hrvatske (stariji od 15 godina) smatraju najboljim tri načina štednje. To su kupovanje stana/kuće (30% ispitanika), oročena štednja u bankama (27%) i životno osiguranje (26%). Prema učestalosti preferiranja slijede: stambene štedionice (20%), kupovanje zemljišta (19%), štedna knjižica u banci (19%) te čuvanje novca kod kuće (17%).



Kupovanje stana/kuće više se preferira u Istri, Primorju i Zagrebu i okolici, nego u ostalim regijama. Oročena štednja u bankama više se preferira u Lici, Kordunu i Banovini, te u Sjevernoj Hrvatskoj. U regiji Zagreb i okolica više se preferira životno osiguranje, ali i moderni načini štednje/ulaganja: kupovanje dionica i kupovanje udjela u investicijskim fondovima.



Kupnja zemljišta



U Istri i Primorju osim kupovanja stana ili kuće češće se nego u ostalim regijama preferira i kupovina zemljišta kao oblik štednje. Čuvanje novca kod kuće još je uvijek atraktivan način štednje, naročito u Slavoniji.



Dok muškarci više preferiraju kupovanje stana, kuće, zemljišta, žene više preferiraju oročenu štednju u bankama.







• 6,44 milijarde kuna stambene štedionice

• 8,79 milijardi kuna osiguranja

• 22,5 milijardi kuna mirovinski fondovi  

• 9,59 milijardi kuna investicijski fondovi

Kako još štedimo

Jadranka Šević