Sve kamate iznad 5 %

ZAGREB - Nakon prvog vala poskupljenja kredita u kojem su kamatu povećali Zaba, PBZ, Erste, Hypo i RBA, kamate na stambene kredite u kunama i eurima gotovo su izjednačene. Tako mjesečna rata za kredit od 100.000 eura na 20 godina u kunama iznosi od 716 do 780 eura, dok se ista rata za kredit vezan uz euro kreće od 710 do 790 eura.



banke nagrađuju klijente do 1% nižim kamatama 

Nagrada za vjernost:

Usprkos gotovo jednakom povećanju cijena kredita vezanih uz "švicarce", stambeni kredit u CHF je i dalje isplativ. Mjesečna rata za isti kredit kreće se od 670 do 730 eura mjesečno. To znači da je u usporedbi s najpovoljnijim kreditima u eurima i kunama, razlika u rati oko 40 eura. To predstavlja godišnju uštedu od čak 480 eura u usporedbi s najpovoljnijim euro i kunskim kreditima.



Usporedimo li pak najpovoljniji CHF kredit s najskupljima u drugim valutama, razlika u rati iznosi od 100 do čak 120 eura na mjesec ili 1200 do 1440 eura na godinu. Poskupljenje kredita značajno je povećalo razlike među banaka. Tako se na kunske kredite kamata kreće od 5,34 posto (Volksbank) do čak 6,80 posto (Zaba za klijente iznad 40. godine života). Sukladno tome i mjesečna razlika u rati kredita na 100.000 eura iznosi 64 eura.



prosječna kamata na kredite u kunama, a kreće se od 5,34 do 6,80 postoprosječna kamata na kredite u eurima, doseže i do 7,30 posto

prosječna kamata na kredite u CHF, koja se  penje i do 6,5 posto

6,3%

6,5%

5,5%

Još je veći raspon kamata na kredite u eurima i kreće se od 5,90 (PBZ) do čak 7,25 posto (Hypo za neklijente banke). Razlika u rati na isti kredit je do 80 eura i iznosi od 710 do 790 eura na 20 godina.  Dok su se prije dvije godine krediti u CHF mogli dobiti uz kamatu oko 4,5 posto, danas se ona kreće od 5,15 (Volksbank) do čak 6,5 posto (Splitska). Rata na kredit od 100.000 eura na 20 godina kreće se od 670 do 730 eura.



Banke se sve više razlikuju i po ostalim uvjetima kreditiranja. RBA i Erste su uvele obavezni depozit uz status klijenta banke, a koji se kreće od 5 do 10 posto. Neke su banke, kao Zagrebačka, povisile naknadu na dva posto, kao i omjere potrebne hipoteke. 



razlike među bankama se povećavaju i iznose do 1,5%

K onkurencija:

Dok je u fazi ekspanzije stambenog kreditiranja bilo uobičajeno da omjer kredita i hipoteke bude izjednačen, sada hipoteka mora biti i do 25 posto vrednija od iznosa kredita. Većina banaka radi značajnu razliku između klijenta i neklijenta banke, a razlika u kamati i u naknadi može iznositi i do jedan posto.



Banke i dalje uz hipoteke i sudužnika traže i izjave o direktnoj zapljeni plaće. Obavezna je i riziko polica životnog osiguranja ili polica za slučaj smrti koja u pravilu iznosi 50 posto iznosa kredita.



Podaci banaka o strukturi kredita tijekom prošle, a posebno početkom ove godine pokazuju preokret trenda pri čemu se forsiraju skupi gotovinski nenamjenski krediti. Jedino u Zagrebačkoj banci stambeni krediti čine oko 55 posto ukupnih kredita građanima. U ostalim su bankama stambeni krediti pali na oko četvrtinu udjela, a prevladavaju gotovinski nenamjenski krediti.



Jadranka Šević