Hrvatski građani su se krajem rujna ove godine ukupno kod banaka zadužili 118 milijardi kuna. Time je zaduženost po svakom stanovniku porasla na 26.222 kune ili 3641 euro. Zaduženost svakog građanina gotovo je udvostručena od 2004. kada je iznosila 1979 eura. U samo godinu dana ukupna zaduženost građana povećana je 11 posto ili 11,57 milijardi kuna. Pritom su stambeni krediti porasli 5,81 milijardu kuna. Jednako toliko su porasli i svi ostali potrošački krediti u koje ubrajamo kredite za automobile, kredite preko kartica,
hipotekarne i klasične gotovinske. Krajem rujna ove godine godišnja stopa rasta kredita banaka odobrenih stanovništvu spustila se na 10,9 posto, pri čemu je godišnja stopa rasta stambenih kredita krajem rujna iznosila 13,5 posto.
Val poskupljenja
Iako se na prvi pogled čini da kamate poslije vala poskupljenja početkom godine nisu dizane, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni. Erste banka je, primjerice, od 15. rujna povećala kamate od 0,3 do 0,45 posto za gotovinske i hipotekarne kredite. Dok se lani stambeni kredit u eurima mogao naći i s pet posto kamata,
danas se kreću i do 6,75 posto. Dok su se gotovinski krediti u manjim bankama mogli naći i po 6,75 posto, sada kamata na kredite u pravilu doseže, pa i prelazi deset posto.
Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji. Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom, prema kojemu građanima mora ostati 2500 do 3000 kuna na raspolaganju.
Neke banke, poput RBA, pogoršale su i uvjete dobivanja stambenog kredita koji može maksimalno iznositi do 75 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Promjena je uvedena • 48,52 milijarde kuna
Stambeni krediti
• 2,96 milijardi kuna
Hipotekarni krediti
• 9 milijardi kuna
Auto krediti
• 5,5 milijardi kuna
Krediti na kartice
• 51,9 milijardi kuna
Ostali krediti (gotovinski i potrošački)
početkom ovog studenoga. Dosad je omjer vrijednosti nekretnine i kredita bio 1:1. RBA je početkom studenoga ukinula odobravanje gotovinskih kredita u kunama.
Građani tvrde da su banke počele odugovlačiti i s isplatom kredita, pa i sa samom procedurom odobrenja. Kredit koji se mogao reazlirati u roku od mjesec dana, sada se u najboljem slučaju dobiva za dva mjeseca. Banke, pak, to poriču, ističući da je kašnjenje moguće samo zbog izračuna rasta plasmana koji su banke obvezne mjesečno davati središnjoj banci. U tom se slučaju “višak” kredita prolongira za sljedeći mjesec, ali kašnjenje iznosi samo do dva tjedna.
Kredit za jedan dan
Građani svoju potrošačku groznicu plaćaju prosječno s deset do 15 posto godišjih kamata (službeno 8,6) ili između 6,9 i 10,4 milijardi kuna godišnje. Upravo je takva zarada glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca. Lakoći i brzini dobivanja kredita, koja je svedena na jedan dan, i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo samo deset posto zaposlenih i umirovljenika. Usporavaju se stope rasta kredita stanovništvu, posebice stambenih kredita građana kod banaka. Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom do četiri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na potrošačke kredite zadužuje oko sedam posto europskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani zadužili su nevjerojatnih 26 posto BDP-a ili 69,49 milijardi kuna.
Manje rastrošne zemlje
Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunati krediti na kartice, krediti za aute i sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije Srednje i istočne Europe u koju su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju, Litvu, Tursku, Rusiju i Ukrajinu.
Najveći potrošači u regiji poslije Hrvatske su Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje potrošački krediti “jedu” između sedam i osam posto nacionalnog dohotka. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su tom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije iznosio je šest posto BDP-a.
SPLITSKA BANKA
• Euro plus štednja - do 31. prosinca, kamate od 2,85 do 4,55 % na 6 i 12 mjeseci.
• S tambeni krediti bez naknade - do 31. 3. 2009.
OTP
• Do 31. prosinca 2008. godine - ponuda VISA Classic, Classic revolving i Business Electron kartice bez naplate upisnine i članarine za prvu godinu korištenja.
ERSTE
• Do 31. prosinca 2008. godine - veće kamate za nove štediše, za klijente banke za 22 posot, a za neklijente 15 posto. Akcija na novu štednju u kunama i eurima.
• Do 31. 12. 2008. - ponuda gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti
do 50 posto, uz rok otplate do 8 godina i iznos kredita do 150.000 kuna. Kamata iznosi 9 posto za klijente i 9,50 posto za neklijente.
HYPO BANKA
• Zlatna štednja - kombinacija oročene štednje i Master Card Gold kartice. Kamata na depozit nakon 24 mjeseca iznosi 6,16 posto za štednju u kunama, 5,50 posto na štednju u eurima te 4,13 posto za štednju u američkim dolarima.
RBA
• Do 31. 12. 2008. - na oročenu štednju u eurima graÐanima nudi fiksne, akcijske kamatne stope do 6,25 posto.
• Do 31. 12. 2008. - RBA MasterCard i Visa Classic revolving kreditnih kartica bez plaćanja upisnine za klijente.
• Do 30. studenoga 2008. - nagradne igre za korisnike RBA Flexi tekućeg računa i RBA kreditnih kartica.
• Promotivne akcije - u poslovnici Vrbovec do 21. 11. uključuju oročavanje sredstava uz 10 posto bonusa, nenamjenski krediti uz 50 posto niži trošak obrade, otvaranje Flexi računa bez naknade, izdavanje revolving kreditnih kartica bez upisnine i članarine u prvoj godini korištenja.
ZABA
• Do 31. prosinca 2008. - klasična i rentna oročena štednja na rok od 3 do 36 mjeseci. Fiksne kamate iznose do 6,20 posto za štednju u kunama i do 5,50 posto za štednju u eurima. Mogućnost podizanja lombardnoga kredita i rentne isplate kamatne stope.
PBZ
• Do 31. 12. 2008. - akcijska kamata za stambene kredite uz euro klauzulu 5,90 posto fiksno na 1 godinu, 6,10 posto fiksno na 2 godine, auto krediti se odobravaju bez fiducije i kamatu od 6,49 do 6,99 posto.
PBZ stambena štedionica
• Sklapanje ugovora bez naknade. Novi klijenti dobivaju Amex kartica. Moguć lombardni kredit sa zalogom stambene štednje. Procjena nekretnine uz 15 posto nižu naknadu, a Generali nudi police osiguranja kuće i kućanstva uz 10 posto popusta.
HPB štedionica
• Do 31. listopada “Transfer godine“ - mogućnost dobivanja bonus uplate i do 17.500 kuna na 5 godina.
Wüstenrot štedionica
• Humanitarne akcije. U Dalmaciji traje kontinuirana akcija “La Tour de Wüstenrot“.
Raiffeisen štedionica
• U akciji “Sretna beba” nudi poklon-bon od 50 kuna.
Prva stambena štedionica
• P opusti za opremanje stana“Dom po mom“.
Jadranka Šević
| Hrvati su zadužili 26 posto BDP-a ili točnije 64,49 milijardi kuna. |
Val poskupljenja
Iako se na prvi pogled čini da kamate poslije vala poskupljenja početkom godine nisu dizane, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni. Erste banka je, primjerice, od 15. rujna povećala kamate od 0,3 do 0,45 posto za gotovinske i hipotekarne kredite. Dok se lani stambeni kredit u eurima mogao naći i s pet posto kamata,
danas se kreću i do 6,75 posto. Dok su se gotovinski krediti u manjim bankama mogli naći i po 6,75 posto, sada kamata na kredite u pravilu doseže, pa i prelazi deset posto.
Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji. Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom, prema kojemu građanima mora ostati 2500 do 3000 kuna na raspolaganju.
Neke banke, poput RBA, pogoršale su i uvjete dobivanja stambenog kredita koji može maksimalno iznositi do 75 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Promjena je uvedena • 48,52 milijarde kuna
Stambeni krediti
• 2,96 milijardi kuna
Hipotekarni krediti
• 9 milijardi kuna
Auto krediti
• 5,5 milijardi kuna
Krediti na kartice
• 51,9 milijardi kuna
Ostali krediti (gotovinski i potrošački)
| KREDITI GRAĐANIMA
|
Građani tvrde da su banke počele odugovlačiti i s isplatom kredita, pa i sa samom procedurom odobrenja. Kredit koji se mogao reazlirati u roku od mjesec dana, sada se u najboljem slučaju dobiva za dva mjeseca. Banke, pak, to poriču, ističući da je kašnjenje moguće samo zbog izračuna rasta plasmana koji su banke obvezne mjesečno davati središnjoj banci. U tom se slučaju “višak” kredita prolongira za sljedeći mjesec, ali kašnjenje iznosi samo do dva tjedna.
Kredit za jedan dan
Građani svoju potrošačku groznicu plaćaju prosječno s deset do 15 posto godišjih kamata (službeno 8,6) ili između 6,9 i 10,4 milijardi kuna godišnje. Upravo je takva zarada glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca. Lakoći i brzini dobivanja kredita, koja je svedena na jedan dan, i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo samo deset posto zaposlenih i umirovljenika. Usporavaju se stope rasta kredita stanovništvu, posebice stambenih kredita građana kod banaka. Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom do četiri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na potrošačke kredite zadužuje oko sedam posto europskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani zadužili su nevjerojatnih 26 posto BDP-a ili 69,49 milijardi kuna.
Manje rastrošne zemlje
Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunati krediti na kartice, krediti za aute i sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije Srednje i istočne Europe u koju su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju, Litvu, Tursku, Rusiju i Ukrajinu.
Najveći potrošači u regiji poslije Hrvatske su Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje potrošački krediti “jedu” između sedam i osam posto nacionalnog dohotka. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su tom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije iznosio je šest posto BDP-a.
SPLITSKA BANKA
• Euro plus štednja - do 31. prosinca, kamate od 2,85 do 4,55 % na 6 i 12 mjeseci.
• S tambeni krediti bez naknade - do 31. 3. 2009.
OTP
• Do 31. prosinca 2008. godine - ponuda VISA Classic, Classic revolving i Business Electron kartice bez naplate upisnine i članarine za prvu godinu korištenja.
ERSTE
• Do 31. prosinca 2008. godine - veće kamate za nove štediše, za klijente banke za 22 posot, a za neklijente 15 posto. Akcija na novu štednju u kunama i eurima.
• Do 31. 12. 2008. - ponuda gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti
do 50 posto, uz rok otplate do 8 godina i iznos kredita do 150.000 kuna. Kamata iznosi 9 posto za klijente i 9,50 posto za neklijente.
HYPO BANKA
• Zlatna štednja - kombinacija oročene štednje i Master Card Gold kartice. Kamata na depozit nakon 24 mjeseca iznosi 6,16 posto za štednju u kunama, 5,50 posto na štednju u eurima te 4,13 posto za štednju u američkim dolarima.
RBA
• Do 31. 12. 2008. - na oročenu štednju u eurima graÐanima nudi fiksne, akcijske kamatne stope do 6,25 posto.
• Do 31. 12. 2008. - RBA MasterCard i Visa Classic revolving kreditnih kartica bez plaćanja upisnine za klijente.
• Do 30. studenoga 2008. - nagradne igre za korisnike RBA Flexi tekućeg računa i RBA kreditnih kartica.
• Promotivne akcije - u poslovnici Vrbovec do 21. 11. uključuju oročavanje sredstava uz 10 posto bonusa, nenamjenski krediti uz 50 posto niži trošak obrade, otvaranje Flexi računa bez naknade, izdavanje revolving kreditnih kartica bez upisnine i članarine u prvoj godini korištenja.
ZABA
• Do 31. prosinca 2008. - klasična i rentna oročena štednja na rok od 3 do 36 mjeseci. Fiksne kamate iznose do 6,20 posto za štednju u kunama i do 5,50 posto za štednju u eurima. Mogućnost podizanja lombardnoga kredita i rentne isplate kamatne stope.
PBZ
• Do 31. 12. 2008. - akcijska kamata za stambene kredite uz euro klauzulu 5,90 posto fiksno na 1 godinu, 6,10 posto fiksno na 2 godine, auto krediti se odobravaju bez fiducije i kamatu od 6,49 do 6,99 posto.
PBZ stambena štedionica
• Sklapanje ugovora bez naknade. Novi klijenti dobivaju Amex kartica. Moguć lombardni kredit sa zalogom stambene štednje. Procjena nekretnine uz 15 posto nižu naknadu, a Generali nudi police osiguranja kuće i kućanstva uz 10 posto popusta.
HPB štedionica
• Do 31. listopada “Transfer godine“ - mogućnost dobivanja bonus uplate i do 17.500 kuna na 5 godina.
Wüstenrot štedionica
• Humanitarne akcije. U Dalmaciji traje kontinuirana akcija “La Tour de Wüstenrot“.
Raiffeisen štedionica
• U akciji “Sretna beba” nudi poklon-bon od 50 kuna.
Prva stambena štedionica
• P opusti za opremanje stana“Dom po mom“.
|
Povoljniji krediti i štednja
|
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....