Svi hrvatski proizvođači peleta u novom clusteru

VINKOVCI - Drvna industrija Spačva iz Vinkovaca inicirala je udruživanje svih hrvatskih proizvođača novog energenta koji se proizvodi iz biomase zaostale u drvnoj proizvodnji, peleta.



U Upravi Spačve danas su se prvi put sastali predstavnici poduzeća članova novosnovanog clustera Cropelet, pod čijim će okriljem, nadaju se hrvatski proizvođači, zajedničkim nastupom lakše ostvariti proboj na strana tržišta.



- Ovakav način udruživanja, koji su podržali Vlada RH i resorna ministarstva gospodarstva i poljoprivrede, kao i Hrvatske šume, HBOR te Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, od velikog je značaja za sve koji se bave preradom drveta, odnosno neiskorištene i slobodne biomase na tržištu od koje stvaraju bionergent poznat kao drveni pelet - objasnio je predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz.



O prednostima i pozitivnim efektima koje će novo udruženje, koje za sada okuplja 26 domaćih proizvođača, izazvati u hrvatskoj privredi govorio je novoizabrani predsjednik clustera Dalibor Salopek.



- Najnoviji projekt udruživanja u Cropelet omogućit će otvaranje oko 8000 novih radnih mjesta u preradi biomase, ali i na gradnji pogona za proizvodnju peleta, gdje će biti angažirana i domaća strojogradnja.



Veliki pomaci očekuju se u zaštiti okoliša i poštivanju odredbi Kyoto sporazuma jer je poznato da dva kilograma peleta predstavljaju energetski ekvivalent kilogramu loživa ulja - rekao je Dalibor Salopek.



On je naglasio da već postoje naznake da bi se clusteru pridružilo još 30-ak proizvođača koji se tek pripremaju na proizvodnju peleta.



Pelet kao jeftini energent

Pelet je do sada manje poznat jeftini energent sličan briketu, a koristi se kao visokokalorično gorivo za ogrjev. Osnovni sastojci su mu granje, okorci, piljevina i sitni komadi drveta, koji zaostaju nakon obrade trupaca, a sve se skupa posebnom metodom usitnjava, suši, melje i preša do veličine od 6 x 15 milimetara. Za proizvodnju peleta mogu se koristiti i nusproizvodi ratarske proizvodnje, kao što su kukuružnjak ili slama, a samo talijansko tržište godišnje iskazuje potrebu za više od dva milijuna tona tog energenta.



Tomislav Jurilj
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. siječanj 2026 13:40