ZAGREB
- Sa
Žarkom Koraćem, bliskim suradnikom ubijenog
Zorana Đinđića i jednim od ključnih ljudi operacije Sablja razgovarali smo jučer telefonom.
Kako se vlada Srbije odlučila na Sablju?
- Nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, bili smo svjesni da je država u opasnosti. Znali smo da je to mogla napraviti samo jedna kriminalna banda, vezana uz strukture Miloševićeva režima. Ključno je bilo uvođenje izvanrednog stanja jer se bez toga ne možete obračunati sa skupinom koja je zaprijetila temeljima države i demokratskog poretka. Policija je dobila široke ovlasti. Često se spominje da je 12.000 ljudi uhićeno, ali to nije točno, toliko ih je pozvano na razgovor. Od svih ispitanih, 95 posto su bili kriminalci. To je bio golem posao, svaka policijska postaja pozivala je ljude koji su imali kriminalni dosje.
Ispitani su baš svi registrirani kriminalci, a nakon njih smo krenuli dalje. Imali su svoje novinare i svoje novine. Znate da smo zabranili list Identitet. Pretpostavljam da Hrvatska ima isti problem kao Srbija u to vrijeme: u ratu stvorenu spregu kriminalaca i određenih struktura u policiji i vojsci. Velik je posao razbiti tu mrežu. Ne sumnjam u to da Hrvatska ima odličnu kriminalističku policiju, ali ona to ne može riješiti bez snažne političke potpore. Cijela država
mora stati iza toga. Kad kriminalci osjete da više nemaju podršku u državnim strukturama, tada postaju vrlo kooperativni jer se boje. Podsjećam na to da smo tada razriješili ubojstvo Ivana Stambolića i niz drugih zločina koje se običnom policijskom akcijom nije moglo riješiti.
S kojim snagama ste to izveli? Pa znali ste da je i dio policije kriminalno umrežen.
- Bilo je važno da smo imali puno povjerenje u ministra policije, a on je sam izabrao svoje suradnike. I krenuli smo redom na cijelu kriminalnu strukturu. Kad tako široko bacite mrežu, a to je kao da ste je bacili na cijelo Jadransko more, sami kriminalci počinju govoriti. Vidim da se kod vas ne govori o uvođenju izvanrednog stanja, nego da će se policiji dati šire ovlasti radi konkretnih ograničenih operacija. Nadam se da će vam uspjeti. Riječ je o duboko ukorijenjenim strukturama, nastalim još u ratu. Rat nije normalno stanje, uz šverc oružja stvara se određena sprega dijelova državnih struktura s organiziranim kriminalom. Policija to može riješiti tek kad dobije snažnu potporu politike.
Kako ste razbili političke otpore? Uhićeni su i savjetnici predsjednika Koštunice?
- Njih smo samo bili pozvali na razgovor u policiju, a uhićeni su nakon što se iz razgovora s drugima saznalo da su lagali o svojim vezama sa šefom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem i zapovjednikom JSO Miloradom Ulemekom Legijom. No ta priča nikad nije završena jer je nakon izbora Koštunica postao predsjednik vlade. Kad smo kretali u Sablju, rekli smo da nitko neće biti pošteđen, makar to išlo do vrha države.
To je kao hobotnica: ne možete znati koliko ima krakova. Što je ubojstvo profesionalnije, a vi ste imali dva vrlo profesionalna ubojstva u kratkom razmaku, to je veća opasnost za državu. Takva ubojstva su vrlo jasna prijetnja demokratskom poretku i nadam se da će se Hrvatska znati obračunati s tim.
Srpska policija u Sablji uhitila 12.000 ljudi
Nakon što je premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen snajperskim hicem pred zgradom vlade 12. ožujka 2003., Srbija je proglasila izvanredno stanje i pokrenula operaciju Sablja u kojoj je do 22. travnja privedeno čak 12.000 ljudi. Vođe tada najjačeg zemunskog klana Dušan Spasojević i Milan Luković ubijeni su prilikom pokušaja uhićenja.
“Najveći dio uhapšenih naravno ubrzo je pušten, ali je Sablja rezultirala s oko 4000 kaznenih prijava i 3000 optužnica. Posljedica toga je da sada u Srbiji imamo kriminal u nekakvim normalnim granicama”, objašnjava Miloš Vasić, novinar tjednika Vreme. U masovnim uhićenjima stradala je i srpska zvijezda Svetlana Ražnatović Ceca koja je puštena nakon četiri mjeseca zatvora. Uhićene su i najkrupnije ribe: Miloševićevi šefovi tajne službe Jovica Stanišić i Frenki Simatović te savjetnici tadašnjega predsjednika Vojislava Koštunice Rade Bulatović i Aca Tomić, također bivši šefovi tajnih službi.
Bulatoviću je Srbija poslije morala isplatiti veliku odštetu. Prije Sablje kriminalci su divljali Srbijom. U zasjedama nerijetko su ginuli prijatelji, vozači i tjelesni čuvari mafijaških meta, kao i slučajni prolaznici. Preživjeli vođe zemunskog klana i s njima povezane Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije na čelu s Miloradom Ulemekom Legijom, osuđeni su na maksimalne kazne zbog ubojstva Đinđića i kriminala.
Snježana Pavić
Kako se vlada Srbije odlučila na Sablju?
- Nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, bili smo svjesni da je država u opasnosti. Znali smo da je to mogla napraviti samo jedna kriminalna banda, vezana uz strukture Miloševićeva režima. Ključno je bilo uvođenje izvanrednog stanja jer se bez toga ne možete obračunati sa skupinom koja je zaprijetila temeljima države i demokratskog poretka. Policija je dobila široke ovlasti. Često se spominje da je 12.000 ljudi uhićeno, ali to nije točno, toliko ih je pozvano na razgovor. Od svih ispitanih, 95 posto su bili kriminalci. To je bio golem posao, svaka policijska postaja pozivala je ljude koji su imali kriminalni dosje.
Ispitani su baš svi registrirani kriminalci, a nakon njih smo krenuli dalje. Imali su svoje novinare i svoje novine. Znate da smo zabranili list Identitet. Pretpostavljam da Hrvatska ima isti problem kao Srbija u to vrijeme: u ratu stvorenu spregu kriminalaca i određenih struktura u policiji i vojsci. Velik je posao razbiti tu mrežu. Ne sumnjam u to da Hrvatska ima odličnu kriminalističku policiju, ali ona to ne može riješiti bez snažne političke potpore. Cijela država
mora stati iza toga. Kad kriminalci osjete da više nemaju podršku u državnim strukturama, tada postaju vrlo kooperativni jer se boje. Podsjećam na to da smo tada razriješili ubojstvo Ivana Stambolića i niz drugih zločina koje se običnom policijskom akcijom nije moglo riješiti.
S kojim snagama ste to izveli? Pa znali ste da je i dio policije kriminalno umrežen.
- Bilo je važno da smo imali puno povjerenje u ministra policije, a on je sam izabrao svoje suradnike. I krenuli smo redom na cijelu kriminalnu strukturu. Kad tako široko bacite mrežu, a to je kao da ste je bacili na cijelo Jadransko more, sami kriminalci počinju govoriti. Vidim da se kod vas ne govori o uvođenju izvanrednog stanja, nego da će se policiji dati šire ovlasti radi konkretnih ograničenih operacija. Nadam se da će vam uspjeti. Riječ je o duboko ukorijenjenim strukturama, nastalim još u ratu. Rat nije normalno stanje, uz šverc oružja stvara se određena sprega dijelova državnih struktura s organiziranim kriminalom. Policija to može riješiti tek kad dobije snažnu potporu politike.
Kako ste razbili političke otpore? Uhićeni su i savjetnici predsjednika Koštunice?
- Njih smo samo bili pozvali na razgovor u policiju, a uhićeni su nakon što se iz razgovora s drugima saznalo da su lagali o svojim vezama sa šefom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem i zapovjednikom JSO Miloradom Ulemekom Legijom. No ta priča nikad nije završena jer je nakon izbora Koštunica postao predsjednik vlade. Kad smo kretali u Sablju, rekli smo da nitko neće biti pošteđen, makar to išlo do vrha države.
To je kao hobotnica: ne možete znati koliko ima krakova. Što je ubojstvo profesionalnije, a vi ste imali dva vrlo profesionalna ubojstva u kratkom razmaku, to je veća opasnost za državu. Takva ubojstva su vrlo jasna prijetnja demokratskom poretku i nadam se da će se Hrvatska znati obračunati s tim.
Srpska policija u Sablji uhitila 12.000 ljudi
Nakon što je premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen snajperskim hicem pred zgradom vlade 12. ožujka 2003., Srbija je proglasila izvanredno stanje i pokrenula operaciju Sablja u kojoj je do 22. travnja privedeno čak 12.000 ljudi. Vođe tada najjačeg zemunskog klana Dušan Spasojević i Milan Luković ubijeni su prilikom pokušaja uhićenja.
“Najveći dio uhapšenih naravno ubrzo je pušten, ali je Sablja rezultirala s oko 4000 kaznenih prijava i 3000 optužnica. Posljedica toga je da sada u Srbiji imamo kriminal u nekakvim normalnim granicama”, objašnjava Miloš Vasić, novinar tjednika Vreme. U masovnim uhićenjima stradala je i srpska zvijezda Svetlana Ražnatović Ceca koja je puštena nakon četiri mjeseca zatvora. Uhićene su i najkrupnije ribe: Miloševićevi šefovi tajne službe Jovica Stanišić i Frenki Simatović te savjetnici tadašnjega predsjednika Vojislava Koštunice Rade Bulatović i Aca Tomić, također bivši šefovi tajnih službi.
Bulatoviću je Srbija poslije morala isplatiti veliku odštetu. Prije Sablje kriminalci su divljali Srbijom. U zasjedama nerijetko su ginuli prijatelji, vozači i tjelesni čuvari mafijaških meta, kao i slučajni prolaznici. Preživjeli vođe zemunskog klana i s njima povezane Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije na čelu s Miloradom Ulemekom Legijom, osuđeni su na maksimalne kazne zbog ubojstva Đinđića i kriminala.
|
Snježana Pavić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....