Dok je Winstonu Churchillu, Margaret Thatcher i Billu Clintonu bilo dovoljno nekoliko sati sna tijekom noći i nekoliko kratkih “drijemeža” tijekom dana da bi savršeno funkcionirali i bili u formi, većini nas to nije dovoljno. Nekoliko tjedana u takvom spavalačkom ritmu vjerojatno bi za posljedicu imali iscrpljenost, razdražljivost, dekoncentraciju i gubitak volje za obavljanjem svakodnevnih poslova.
- U pravilu se smatra da je potrebno oko sedam snati sna za kvalitetan život, no ima i onih rijetkih kojima su dovoljna i samo tri ili četiri sata noćnog sna. S druge strane, ima i osoba kojima sna nikada nije dovoljno. I istraživanja su pokazala da osobe koje spavaju devet i više sati imaju lošiju kvalitetu života - kaže prim. dr. Pavao Krmpotić, neurolog somnolog i voditelj Centra za poremećaj spavanja pri Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.
“Dug” prema spavanju ima i svoju lošiju stranu - naime, ako ne spavamo dovoljno, ne dajemo priliku mozgu da se odmori. Tako se u dnevnom životu javlja sve više problema - od tjelesnih simptoma kao što su glavobolja, razdražljivost, svadljivost, pa sve do depresije. Ako morate na posao, stvari se dodatno kompliciraju. Dnevni umor uzrokuje poteškoće s koncentracijom, smanjenju radnu učinkovitost, sporije izvršavanje radnih obveza... Priča ide i dalje jer pospanost može biti opasna, na primjer, pri vožnji automobila.
Postoje mnoge studije koje su pokazale da gubitak kvalitetnog sna utječe na zdravlje. Prošlogodišnja studija sa Sveučilišta Princeton pokazala je da gubitak jedne noći sna utječe na hipokampus, dio mozga zadužen za stvaranje pamćenja, odnosno sprečava formiranje novih stanica. Drugo je istraživanje dokazalo vezu između pojave debljine i nedostatka sna, a ove su godine američki znanstvenici otkrili da izostanak dubokog sna tri noći zaredom može onemogućiti organizam da kontrolira razinu šećera u krvi, povećavajući rizik za dijabetes.
Ako se budite umorni i neispavani i taj vas neugodan osjećaj prati tijekom cijelog dana, osjećate se pospano, osjećate težinu u nogama i kapcima, možda trebate razmisliti o tome imate li problema sa spavanjem. Naime, istraživanja su pokazala da oko 11 posto Hrvata pati od nesanice, a još ih pet do deset posto teško utone u san.
Stručnjaci se slažu da je upravo nesanica jedan od klasičnih sindroma modernog života, brzog tempa i svakodnevnih problema s kojima se susrećemo. Sami sebi otežavamo i lošom higijenom spavanja tj. lošim navikama - pijenjem kave, alkohola ili pušenjem. No, u većini slučajeva riječ je o kratkotrajnom poremećaju koji nestaje onoga trenutka kada s leđa skinete teret obveza koji vas mori.
- Psihofiziološka nesanica prouzročena je najčešće stresom, različitim događajima kao što su gubitak posla, razvod ili neuspjeh u školi. Onog trenutka kada osoba riješi problem, nesanica nestaje - objašnjava dr. Krmpotić i dodaje: - No, ako osoba četiri ili više puta u tjednu tijekom dva mjeseca ne može spavati, tada treba potražiti stručnu pomoć. Svaka nesanica koja traje dulje od dva mjeseca može prerasti u kroničnu, a tada imamo problem.
Iako prevladava mišljenje da veće probleme sa spavanjem imaju osobe koje su na visokim menadžerskim pozicijama, hrvatsko je istraživanje pokazalo da lošije spavaju oni koji zarađuju manje. Također, istraživanje je pokazalo i da žene češće pate od nesanice nego muškarci (možda zato što one drže tri stupa kuće?).
Ako se nesanica liječi neadekvatno, može postati kronilčna. Stvara se “začarani krug” u kojem bolesnik s nelagodom liježe u krevet plašeći se da opet neće moći zaspati.
- Jedan veći broj naših pacijenata s tjeskobom pomišlja na odlazak u krevet. Nerijetko nam se događa da nam pacijent kaže: ‘Ne znam kako bih trebao početi spavati.’ Oni su stvarno veliki patnici, nesretni i frustrirani zbog toga - kaže dr. Krmoptić. No, i promjena sredine u kojoj spavaju ponekad dovede do rezultata pa dr. Krmoptić kaže kako se neki od tih pacijenata naspavaju u njihovu Centru za poremećaje spavanje gdje dolaze na liječenje.
- Nemojte spavati po danu, pa čak nemojte niti “prileći” (da biste bolje spavali noću)
- Ako vam je teško usnuti, na počinak trebate ići uvijek u isto vrijeme. Isto vrijedi i za buđenje
- U krevetu nemojte, po mogućnosti, ništa drugo raditi (seks je, dakako, dopušten!)
- Ako nakon pet do deset minuta nakon što ste navečer legli ne zaspite, ustanite, obucite kućni ogrtač i sjednite u fotelju te čitajte neko lagano štivo dok ne osjetite potrebu za spavanjem i tada ponovno otiđite u krevet
- Ne konzumirajte pića ni napitke koji vas razbuđuju. Pritom se misli na crnu kavu i na druga pića koja sadrže kofein, npr. crni čaj jer im treba od 12 do 14 sati da se organizam ‘očisti’ od kofeina
- Nekoliko sati prije odlaska na počinak jedite samo lagane obroke, naprimjer, mliječne
- Prije spavanja nemojte gledati televiziju, posebno ne gledajte uznemirujuće filmove ili serije
- Nemojte otvarati teške teme i ulaziti u uznemirujuće rasprave s drugim osobama. Čak se ne preporuča ni prepričavati događaje s posla
- Šest sati prije spavanja ne bi trebalo vježbati jer tjelesnoj temperaturi treba vremena da se vrati u ‘normalu’
- Napravite kratki raspored sutrašnjih zadataka da ne morate po noći razmišljati što sve morate i na koji način sutra obaviti
- Zadovoljavajuća seksualna aktivnost pospješuje spavanje
- Prije spavanja pokušajte se opustiti, kad legnete zamišljajte i maštajte o lijepim stvarima
Andreja Šantek
- U pravilu se smatra da je potrebno oko sedam snati sna za kvalitetan život, no ima i onih rijetkih kojima su dovoljna i samo tri ili četiri sata noćnog sna. S druge strane, ima i osoba kojima sna nikada nije dovoljno. I istraživanja su pokazala da osobe koje spavaju devet i više sati imaju lošiju kvalitetu života - kaže prim. dr. Pavao Krmpotić, neurolog somnolog i voditelj Centra za poremećaj spavanja pri Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.
“Dug” prema spavanju ima i svoju lošiju stranu - naime, ako ne spavamo dovoljno, ne dajemo priliku mozgu da se odmori. Tako se u dnevnom životu javlja sve više problema - od tjelesnih simptoma kao što su glavobolja, razdražljivost, svadljivost, pa sve do depresije. Ako morate na posao, stvari se dodatno kompliciraju. Dnevni umor uzrokuje poteškoće s koncentracijom, smanjenju radnu učinkovitost, sporije izvršavanje radnih obveza... Priča ide i dalje jer pospanost može biti opasna, na primjer, pri vožnji automobila.
Postoje mnoge studije koje su pokazale da gubitak kvalitetnog sna utječe na zdravlje. Prošlogodišnja studija sa Sveučilišta Princeton pokazala je da gubitak jedne noći sna utječe na hipokampus, dio mozga zadužen za stvaranje pamćenja, odnosno sprečava formiranje novih stanica. Drugo je istraživanje dokazalo vezu između pojave debljine i nedostatka sna, a ove su godine američki znanstvenici otkrili da izostanak dubokog sna tri noći zaredom može onemogućiti organizam da kontrolira razinu šećera u krvi, povećavajući rizik za dijabetes.
| Nedostatak sna povezan je s nakupljanjem kilograma
|
Stručnjaci se slažu da je upravo nesanica jedan od klasičnih sindroma modernog života, brzog tempa i svakodnevnih problema s kojima se susrećemo. Sami sebi otežavamo i lošom higijenom spavanja tj. lošim navikama - pijenjem kave, alkohola ili pušenjem. No, u većini slučajeva riječ je o kratkotrajnom poremećaju koji nestaje onoga trenutka kada s leđa skinete teret obveza koji vas mori.
- Psihofiziološka nesanica prouzročena je najčešće stresom, različitim događajima kao što su gubitak posla, razvod ili neuspjeh u školi. Onog trenutka kada osoba riješi problem, nesanica nestaje - objašnjava dr. Krmpotić i dodaje: - No, ako osoba četiri ili više puta u tjednu tijekom dva mjeseca ne može spavati, tada treba potražiti stručnu pomoć. Svaka nesanica koja traje dulje od dva mjeseca može prerasti u kroničnu, a tada imamo problem.
| Već jedna noć bez sna loše utječe na naš mozak
|
Ako se nesanica liječi neadekvatno, može postati kronilčna. Stvara se “začarani krug” u kojem bolesnik s nelagodom liježe u krevet plašeći se da opet neće moći zaspati.
- Jedan veći broj naših pacijenata s tjeskobom pomišlja na odlazak u krevet. Nerijetko nam se događa da nam pacijent kaže: ‘Ne znam kako bih trebao početi spavati.’ Oni su stvarno veliki patnici, nesretni i frustrirani zbog toga - kaže dr. Krmoptić. No, i promjena sredine u kojoj spavaju ponekad dovede do rezultata pa dr. Krmoptić kaže kako se neki od tih pacijenata naspavaju u njihovu Centru za poremećaje spavanje gdje dolaze na liječenje.
- Nemojte spavati po danu, pa čak nemojte niti “prileći” (da biste bolje spavali noću)
- Ako vam je teško usnuti, na počinak trebate ići uvijek u isto vrijeme. Isto vrijedi i za buđenje
- U krevetu nemojte, po mogućnosti, ništa drugo raditi (seks je, dakako, dopušten!)
- Ako nakon pet do deset minuta nakon što ste navečer legli ne zaspite, ustanite, obucite kućni ogrtač i sjednite u fotelju te čitajte neko lagano štivo dok ne osjetite potrebu za spavanjem i tada ponovno otiđite u krevet
- Ne konzumirajte pića ni napitke koji vas razbuđuju. Pritom se misli na crnu kavu i na druga pića koja sadrže kofein, npr. crni čaj jer im treba od 12 do 14 sati da se organizam ‘očisti’ od kofeina
- Nekoliko sati prije odlaska na počinak jedite samo lagane obroke, naprimjer, mliječne
- Prije spavanja nemojte gledati televiziju, posebno ne gledajte uznemirujuće filmove ili serije
- Nemojte otvarati teške teme i ulaziti u uznemirujuće rasprave s drugim osobama. Čak se ne preporuča ni prepričavati događaje s posla
- Šest sati prije spavanja ne bi trebalo vježbati jer tjelesnoj temperaturi treba vremena da se vrati u ‘normalu’
- Napravite kratki raspored sutrašnjih zadataka da ne morate po noći razmišljati što sve morate i na koji način sutra obaviti
- Zadovoljavajuća seksualna aktivnost pospješuje spavanje
- Prije spavanja pokušajte se opustiti, kad legnete zamišljajte i maštajte o lijepim stvarima
|
Higijena spavanja
|
Andreja Šantek
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....