Tesla je želio da ga Meštrović portretira

Kao dugogodišnja posjetiteljica Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu bezbroj sam puta prošla pokraj spomenika Nikoli Tesli koji se nalazi u blizini upravne zgrade. Kako je "zamišljeni" Tesla dospio u institutski park? Nedavno sam, međutim, čula zanimljivu priču da je brončani kip djelo slavnog Ivana Meštrovića. Odlučila sam priču provjeriti kod "Ruđerova" znanstvenog oca, akademika Ivana Supeka.



Meštrovićeva želja



- Nisam osobno poznavao Ivana Meštrovića pa mi je 1955. godine Milan Ćurčin, koji je bio Meštrovićev dobar prijatelj, prenio njegovu poruku. Rekao mi je za Meštrovićev spomenik Ruđeru Boškoviću koji nigdje nije bio postavljen. Odgovorio sam da bih vrlo rado taj spomenik postavio u parku Instituta. Onda sam se pismom obratio Meštroviću koji je bio vrlo zadovoljan zbog toga - prisjetio se akademik Supek.



Tijekom njihove prepiske Meštrović, koji je tada bio profesor na Sveučilištu Notre Dame u SAD-u, izrazio je svoju želju da napravi Teslin spomenik.



- Meštrović mi je rekao da Nikolu Teslu, uz Ruđera Boškovića, smatra najvećim čovjekom iz ovih krajeva i da bi mu on rado napravio spomenik. Pitao me slažem li se s time. Naravno, ja sam to objeručke prihvatio - rekao je Supek dodavši da je spomenik Tesli bio gotov za manje od godinu dana. Postavljen je 1956. godine kao Meštrovićev dar Institutu "Ruđer Bošković".



Teslina urna nalazi se danas u Muzeju Nikole Tesle- Meštrovićev spomenik Ruđeru Boškoviću je monumentalniji i vidi se da ga kipar nije poznavao. Budući da je Teslu poznavao, njegov spomenik ima posebnu izražajnost - istaknuo je akademik Supek koji smatra da bi u sklopu Teslina memorijalnog parka u Smiljanu trebalo izložiti kopiju tog spomenika.



- Meštrović je najveći kipar s ovog prostora i sumnjam da itko može napraviti bolji spomenik od njega. On je, k tome, Teslu i osobno poznavao - misli  Supek.



Mene je, pak, spoznaja da su se Meštrović i Tesla poznavali zaintrigirala i nakon "kopanja" po internetu saznala sam da se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu čuva njihova prepiska. U Beogradu sam ljubaznošću direktora Muzeja Vladimira Jelenkovića i kustosice Zorice Civrić dobila na uvid prepisku dvojice velikih ljudi. Tesla i  Meštrović upoznali su se krajem 1924. godine.



Pismo iz Gothama



"Poštovani gospodine Tesla, dolazeći ovamo bila mi je jedna od najglavnijih želja da se upoznam s Vama", obratio se Meštrović Tesli u pismu poslanom 13. prosinca 1924. godine iz hotela Gotham u New Yorku moleći velikoga pronalazača da ga primi. Tesla mu je odgovorio dva dana kasnije iz hotela Marguery. "Dragi i veliki umjetniče! Rado sam primio Vaš list i još će mi milije biti s Vama se lično upoznati, jer je to bila moja vruća želja mnogo godina", odgovorio je Tesla predlažući termin susreta. Tako je počelo veliko dugogodišnje prijateljstvo Ivana Meštrovića i Nikole Tesle.



"Teško sam se otrgnuo gledajući oduševljen do suza vaše predivne kipove indijanskih konjanika u borbi nepojmljivoj kako ste mogli izraziti u hladnom mjedu tako užasan tjelesni napor, divlju bojnu strast i napetu gromovitu silu baš u zadnjem trenutku prije strašnoga i uništivoga udarca", pisao je Tesla Meštroviću 21. kolovoza 1929. godine nakon posjeta njegovoj izložbi u Chicagu. Meštrović se odmah ljubazno zahvalio.



Prepiska dvojice velikana sadrži i nekoliko božićnih čestitki što su izmijenili tijekom višegodišnjeg druženja. Meštovićeve su čestitke istodobno i reprodukcije njegovih djela. Primjerice, božićna čestitka upućena Tesli 1933. godine reprodukcija je njegova djela "Rođenje". U beogradskom muzeju čuvaju se i Meštrovićeva monografija s posvetom Tesli te jedan katalog njegovih djela.



U prepisci sam našla i zanimljiv telegram što ga je ostarjeli znanstvenik uputio kiparu 18. kolovoza 1939. godine.



"Radi našeg potomstva i slavenskog roda želim da poslije moje smrti ostane moja bista od čudotvorne ruke Meštrovića", pisao je Tesla Meštroviću naglasivši da još nema gotovine, ali da je pripravan "sve na drugi način uraditi za vaše i moje zadovoljstvo".



Nastavak telegrama vrlo je dirljiv. "Lice mi je još glatko, oči bistre i nisam oćelavio. Svi žele da se vaše neumrlo djelo izloži ovdje", istaknuo je Tesla potpisavši se kao Meštrovićev obožavatelj.



- Taj je telegram najbolja ilustracija Teslina odnosa prema Meštroviću. Naime, Tesla je uvijek odbijao da ga portretiraju, a mnogi su umjetnici to željeli. Nije im pošlo za rukom osim princezi Vilmi Lwoff-Parlaghy, ali je ta slika izgubljena. Tesla se obično izgovarao da nema vremena za poziranje, a možda mu se ni rad tih umjetnika nije sviđao. No, s Meštrovićem je bilo drukčije - rekla je Vesna Radojev, autorica knjige "Teslina osobna biblioteka". Neispunjena želja



Meštrović je odmah odgovorio na Teslin telegram. "S velikim zadovoljstvom želim ispuniti vašu želju. Sredstva nepotreba. Vezan ugovorima za Evropu. Ne mogu tamo. Možete li doći meni u goste u Split. Ako ne pošaljete fotografije, pamtim vas vanredno", poručio je Meštrović. Nažalost, tada 83-godišnji Nikola Tesla bio je prestar za put u Split. Nekoliko godina kasnije, točnije 7. siječnja 1943. godine, veliki znanstvenik i pronalazač preminuo je u svome apartmanu u hotelu New Yorker pa je tako njegova velika želja da pozira Ivanu Meštroviću ostala neispunjena.



No, Meštrović je nakon Tesline smrti, na osnovi fotografija i sjećanja, napravio dva kipa velikog znanstvenika: brončanu bistu (1952.) koja se čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu te spomenik (1955./56.) koji se nalazi u parku Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu. Osim što su vrijedna umjetnička djela, ta dva kipa svjedočanstvo su divnog prijateljstva velikog znanstvenika Nikole Tesle i velikog umjetnika Ivana Meštrovića.

Meštrović Tesli: Objavite biografiju

Ivan MeštrovićPrepiska između Tesle i Meštrovića sadrži i zanimljivo pismo koje je Meštrović poslao 12. studenoga 1929. godine. U tom pismu Meštrović je zapravo posrednik između Tesle i Matice srpske koja je željela objaviti znanstvenikovu biografiju.



"Ne znam zašto su oni ovaj put odabrali: ili im vi niste odgovorili, ili misle da smo mi u nekoj užoj vezi pa da je ovo zgodniji put. Ja bih vas molio da ovoj njihovoj želji udovoljite, ne njih ni mene radi, već radi našeg naroda iz koga smo potekli, a nadasve radi mlađeg naraštaja koji će u Vama naći jedan najljepši primjer i umne i moralne vrline...", napisao je Meštrović, sugerirajući Tesli da postavi uvjet da se njegova autobiografija istodobno tiska i latinicom i ćirilicom.

Izložba o Tesli dolazi u Zagreb, Rijeku i Karlovac

Muzej Nikole Tesle u  Krunskoj ulici u Beogradu ovih je dana pod opsadom novinara i posjetitelja, privučenih obilježavanjem 150. godišnjice rođenja velikog znanstvenika.



Kad sam u četvrtak došla u muzej, srela sam kolege s HTV-a koji pripremaju dokumentarni film o Tesli. Taj dan u posjetu je bila i jedna danska muzeologinja, a nekoliko dana prije tamo je boravila i ekipa austrijske TV.



- Muzej godišnje posjeti oko 15.000 ljudi, no očekujemo da će ove godine biti barem 20.000 posjetitelja - rekao je Vladimir Jelenković, bivši dugogodišnji urednik znanstvenog programa na državnoj televiziji, koji je odnedavno direktor Muzeja.



Vladimir Jelenković najavio je i veliku gostujuću izložbu Muzeja.



Vladimir Jelenković je direktor Muzeja Nikole Tesle, koji će uskoro postaviti izložbu o Tesli u Zagrebu- Putujuća izložba, posvećena životu i radu Nikole Tesle, bit će postavljena najprije u Zagrebu, u prostorijama SKD-a Prosvjeta. Nakon toga se seli u Karlovac i Rijeku, a postoji inicijativa da bude postavljena u još nekim hrvatskim gradovima. Izložba će se zatim preseliti u Beč, Perth, Vancouver i Atenu - rekao je Jelenković.



Muzej Nikole Tesle otvoren je za posjetitelje od 1955. godine. Uz izložbeni prostor u prizemlju zgrade, sadrži i bogatu arhivsku građu, među kojom je i golema Teslina prepiska s prijateljima i znancima. Muzej najčešće posjećuju organizirane grupe učenika, ali i brojni Teslini poštovatelji iz cijelog svijeta. Ima i bizarnih posjetitelja. Dugogodišnja kustosica Zorica Civrić ispričala je kao kuriozitet da su 1995. godine Muzej posjetili pripadnici kulta Aum Shrinkyo koji je bacio bojni otrov sarin u tokijski metro.



Tanja Rudež
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2022 02:09