Tigrice - slatke loptice

To je ku­ćni lju­bi­mac ide­a­lan za tre­ću ži­vo­tnu dob, a naj­češće ga i ima­ju umi­ro­vlje­ni­ci ko­ji­ma pru­ža po­moć u ubla­ža­va­nju osje­ća­ja sa­mo­će. Ti­gri­ce su vr­lo dje­lo­tvo­ran društve­no-emo­ti­vni ka­ta­li­za­tor usa­mlje­no­sti. Ma­lih je pro­htje­va, ni­je sku­pa i ni­je sku­po nje­no dr­ža­nje. Hra­na je za ti­gri­ce je­fti­na, a mo­že­te je i sa­mi pripremati.



Ne tre­ba­te je izvo­di­ti u šetnju, a mo­že­te je pušta­ti iz kr­le­tke da slo­bo­dno le­ti po sta­nu. Te­ži­na se kre­će oko 40 gr. One ni­su pti­ce pje­vi­ce, ali re­la­ti­vno lak uzgoj i opo­našanje ljud­skoga go­vo­ra uvrstili su ih među naj­po­pu­lar­ni­je pti­ce.



Sve te pa­pi­ge oda­vno su po­zna­te uzga­jivači­ma i onima koji drže pti­ce, do­ne­se­ne su na bro­do­vi­ma iz Au­stra­li­je i Afri­ke. Da­kle, po­mor­ci su donijeli te li­je­pe i umi­lja­te pti­ce i proširi­li ih po ci­je­lom svi­je­tu
Za smještaj ti­gri­ca naj­po­volj­ni­ja je tem­pe­ra­tu­ra u sta­nu 18-22 stupnja. Ugla­vnom bo­lje po­dno­se višu tem­pe­ra­tu­ru ne­go ni­sku. Ne smi­ju bi­ti na pro­pu­hu i di­rek­tnom utje­ca­ju sun­ca. Kr­le­tku mo­ra­mo sta­vi­ti na po­višeno mje­sto da pti­ca ima po­gled, a po no­ći ka­vez trebamo pre­kri­ti ne­kom kr­pom ta­ko da ti­gri­ca ima osje­ćaj za­klo­nje­no­sti i si­gur­no­sti. Bo­lje po­dno­se vla­žan nego su­hi zrak, stoga je do­bro da u sta­nu ima bilj­aka.



Za na­ba­vu kr­le­tke tre­ba pa­zi­ti da ne bu­de ma­nja od dim 40x30x25 cm. Po obli­ku je bo­lje da je če­tvr­ta­sta nego oval­na. U sa­moj kr­le­tki mo­ra bi­ti po­ji­li­ca s vo­dom, hra­ni­li­ca, poko­ji po­pre­čni šta­pić za ska­ka­nje, zvon­čić s ogle­dal­cem za igru i to je sve.



Do­bro je sta­vi­ti i mi­ne­ral­ni pi­je­sak bi­o­grit jer pti­ca­ma za mišićni dio že­lu­ca oba­ve­zno tre­ba pi­je­sak za bo­lju pro­ba­vu. Tre­ba sta­vi­ti i si­pi­nu kost za čišće­nje i oštre­nje klju­na. Kan­dži­ce po­vre­me­no treba skra­ti­ti ako su du­ge, naj­bo­lje kod u ve­te­ri­na­rskoj am­bu­lan­ti. Osno­vna hra­na je pro­so, bar u kla­su i ljušte­na zob.



Sa­da u pro­lje­će oba­ve­zno joj treba da­ti gran­či­cu vr­be ili ci­ca ma­ce jer je to za nju pra­va po­sla­sti­ca. U kr­le­tku je do­bro sta­vi­ti i ka­di­cu s vo­dom za ku­pa­nje, ali ako se ne­će ku­pa­ti, do­bro je sta­vi­ti stru­čak lišća peršina ili ce­le­ra na­mo­čen u vo­di ka­ko bi se mo­gla umi­va­ti.



Ka­da se ti­gri­ca na­ba­vlja, naj­bo­lje je uzeti par, mu­žjaka i žen­ku. Naj­lakše ih je ra­zli­ko­va­ti po bo­ja­ma ko­je su u mu­žja­ka izra­že­ni­je i ži­vlje te je on nešto ve­ći i kru­pni­ji od žen­ke. Oko klju­na ima izra­že­niju lju­bi­ča­stu bo­ju ne­go žen­ka.

   


Naj­češće bo­le­sti kod pa­pi­gi­ca su pro­ljev, pre­hla­da, pa­ra­zi­ti, ba­kte­rij­ske i vi­ru­sne in­fe­kci­je. Če­sta je i šuga či­ji su uzro­čni­ci šugar­ci i gri­nje, a ma­ni­fe­sti­ra se izra­sli­na­ma na klju­nu, no­ga­ma, klo­a­ki. Tu­mo­ri i li­po­mi zna­ju se po­ja­vi­ti kod sta­rih pa­pi­gi­ca. Me­ga­ba­kte­ri­o­za je bo­lest či­ji je uzro­čnik glji­vi­ca (Macrorhabdus or­ni­to­ga­ster), a ma­ni­fe­sti­ra se ne­pro­ba­vlje­nom hra­nom u sto­li­ci, mršavlje­njem ia­ko je ape­tit sve bo­lji i bo­lji.



Kod pro­lje­va tre­ba ot­klo­ni­ti uzrok ko­ji je naj­češće mo­kra sa­la­ta. Na­jo­pa­sni­ji je pro­puh pa je tre­ba dr­ža­ti po­da­lje od otvo­re­nog pro­zo­ra i ne sta­vlja­ti je gdje je ja­če stru­ja­nje zra­ka.



Za ra­zli­ku od pro­lje­va, pti­ca mo­že pa­ti­ti i od za­če­pljenja, a ta­da joj treba da­va­ti svje­žu ze­le­nu hra­nu da joj omekšamo sto­li­cu. Pre­ra­no mi­ta­re­nje je bo­lest, a tada se pa­pi­gi­ca stal­no klju­ca i gri­ze kao da ima pa­ra­zi­te, što je znak svr­be­ža i opa­da­nja pe­rja. To je naj­češće posljedica pre­vi­so­ke tem­pe­ra­tu­re u so­bi i ta­da do­la­zi do pre­ra­nog mi­ta­re­nja, tj. mi­je­nja­nja pe­rja. 



Psi­ta­ko­za ili pa­pa­gaj­ska bo­lest je zo­o­no­za, da­kle mo­gu obo­li­ti i lju­di. Uzro­čnik je ri­ke­ci­ja i iza­zi­va ati­pi­čnu upa­lu plu­ća. Ako se usta­no­vi da je pa­pi­gi­ca ugi­nu­la od psi­ta­ko­ze, tre­ba sve pti­ce, ako se ra­di o vo­li­je­ri, tj. uzgo­ju pti­ca, na hu­man na­čin uspa­va­ti, a opre­mu de­talj­no oči­sti­ti i de­zin­fi­ci­ra­ti. Zbog sve ve­će opa­sno­sti od SARS-a, tj. pti­čje gri­pe, sa­vjet je da ne na­ba­vlja­te pti­ce od uzga­ji­va­ča ko­ji ne­ma­ju po­tre­bne ve­te­ri­nar­sko-sa­ni­tar­ne svje­do­džbe.
Bolesti kojima su sklone papigice



Za­tra­ži­te po­tvr­de da su pti­ce pre­gle­da­ne, a ako ih ne­ma, ne ku­puj­te ih. Ima­te pra­vo u sva­koj tr­go­vi­ni s ku­ćnim lju­bim­ci­ma za­tra­ži­ti ve­te­ri­nar­sko-sa­ni­tar­nu svje­do­džbu. Ula­skom Hr­vat­ske u EU svi će se uzga­ji­va­či pti­ca mo­ra­ti re­gi­stri­ra­ti pri Mi­ni­star­stvu po­ljo­pri­vre­de, a ovlašte­ni će ve­te­ri­nar pro­vje­ra­va­ti nji­ho­vo dr­ža­nje, uzgoj i zdra­vstveno stanje te za to izda­va­ti po­tvr­de. • Kad je riječ o ostalim pa­pi­gama, tre­ba na­po­me­nu­ti da po­sto­je si­va pa­pi­ga ili ja­ko, ze­le­na ama­zo­na, žu­to­ku­kma­sti ka­ka­du, ru­žo­gr­la pa­pi­ga, svi­je­tlo­cr­ve­na ara ili ara ma­kao, nim­fa pa­pi­ga itd.



 
 


1. Perje je čitavo, čisto i ima lagan sjaj. Perje je glatko priloženo uz tijelo, osim ako se ptičica upravo odmara

Područje oko kloake (naziv za ptičju guzu) je čisto, perje nije slijepljeno i nema tragova izmeta na nožicama, na prstima i kandžicama ptice nema ozljeda, a ljuskice kože su glatko priložene, nema krasta ili naslaga.



2. Na svakoj nozi dva prsta idu prema naprijed, dva prema natrag - ako jedan nedostaje, to ne znači da je ptica bolesna, mogla je izgubiti prstić u borbi, ptica može i bez njega imati lijep i ugodan, bezbolan život.



3.  Iz očiju i nosnica ne izlazi nikakva tekućina, također nema naslaga ili oteklina u tom području. Pogled ptice je živahan, znatiželjan, oči su bistre, a zjenice se mijenjaju u promjeru kada ptica gleda oko sebe i mijenja predmet promatranja.



4.  Područje oko nosnica je glatko, čisto, nije upaljeno, nosnice nisu slijepljene ili začepljene,(ako slučajno vidite perce ili dio ljuskice od sjemenke u nosnici, to u pravilu ptica sama makne kroz najviše dan ili dva).



5. U kavezu ili volijeri gdje se ptica nalazi, mnogo se kreće i kontaktira s ostalim pticama, pritom ne šepa, ne visi mu nijedno krilo i ne gubi ravnotežu.
Kako izgleda zdrava papiga?



Božidar Darko Martić, dr. vet. med.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2025 00:37