Tko se boji vahabije Jusufa Barčića

Nekad smo bili primjer tolerancije među vjerama, slavili smo i muslimanske, i katoličke, i pravoslavne i židovske blagdane te poštivali sve vjere. Sada nas vahabije žele pretvoriti u nešto drugo, žele da Bosna bude njihova džamahirija - rekla je jedna starija Sarajka. Ona je, kao i mnogi njezini sugrađani, uplašena sve bržim rastom utjecaja ekstremističke islamske struje u Federaciji BiH, vahabizma.



Priča o vahabitima u BiH živa je desetljećima. Najviše ih je ondje došlo u vrijeme rata i ubrzo nakon njegova završetka. Uklapanje radikalnih vahabija, "sljedbenika sunneta i džemata", struje utemeljitelja Abd al-Wahhaba i njihova isključivog tumačenja islama, u zajednicu bosanskih muslimana izraslu iz tolerantnije, multikulturalne tradicije, nije se ni moglo očekivati. No posljednjih mjeseci jaz te dvije islamske zajednice u Bosni i Hercegovini produbljuje se toliko da nitko zapravo ne zna što točno poduzeti kako stvar ne bi eskalirala u otvoreni sukob.



Priča o vahabitima u BiH živa je desetljećima. Najviše ih je ondje došlo u vrijeme rata i ubrzo nakon njegova završetka. Uklapanje radikalnih vahabija, "sljedbenika sunneta i džemata", struje utemeljitelja Abd al-Wahhaba i njihova isključivog tumačenja islama, u zajednicu bosanskih muslimana izraslu iz tolerantnije, multikulturalne tradicije, nije se ni moglo očekivati.
Problem je dobio svoj lik u Jusufu Barčiću, predvodniku vahabija. Njegovo se ime zbog sve više slučajeva nasilja, sukoba sa službenom islamskom zajednicom u BiH, rigoroznih pravila života, koja svojim tumačenjem Kurana nameće sljedbenicima, i ogromne financijske podrške koju mu navodno pružaju islamske zemlje (što vahabije opovrgavaju), ponajprije službeno vahabitska Saudijska Arabija, već tjednima ne skida s naslovnica bosanskohercegovačkih tiskanih medija.



Postaje naziv za novi pogled na Bosnu, u kojoj nakon sukoba Hrvata, Srba, Bošnjaka, katolika, pravoslavaca, muslimana, prijeti obračun unutar jedne zajednice. Podjela je duboko u bosanskom islamskom svijetu i sada bi mogla dobiti i policijski epilog, jer je policija privela Barčića na razgovor zbog nasilnog upada u tuzlanski mekteb, vjerski objekt koji već mjesecima slovi kao stožer bosanskohercegovačkih vahabita.



U posljednjim zabilježenim incidentima vahabije su pokušali ući u najveću sarajevsku džamiju, slavnu Carevu džamiju. Njezina su vrata ostala otvorena punih 500 godina, kroz sva razdoblja i sukobe. Danas su ponovno zaključana. Do sukoba je došlo kada je Jusuf Barčić sa skupinom istomišljenika u Carevoj džamiji htio održati predavanje. Vlasti islamske zajednice nisu mu to dopustile, pa je morala intervenirati i policija.



Nakon toga je na džamiju odlukom islamske zajednice BiH postavljen kućni red na dvije stranice, kojeg se moraju pridržavati svi vjernici i posjetitelji džamije, a u kojem izričito stoji da se nijedno predavanje, učenje ili molitva u džamiji ne mogu održati bez dopuštenja domaćina, imama Careve džamije Sadrudina Išerića. Zabranjen je i ulazak u džamiju, osim u vrijeme organiziranih molitvi, svetkovina i aktivnosti. To, najvažnije pravilo odnosi se i na ostale objekte u nadležnosti islamske zajednice Federacije BiH. Dok razgovaramo s imamom Išerićem, mnogobrojni ga vjernici pitaju, iznenađeni novom odlukom, mogu li ući u džamiju.



Imam ne želi otvoreno istupati o vahabijama. Ne želi ni poglavar bosanske islamske zajednice, Mustafa ef. Cerić. Išerić kaže da je medijski prostor od te male skupine stvorio značajan subjekt.  - Svatko može doći pred džamiju i napraviti incident pred novinarima. Mediji su prenapuhali stvar, podjele ustvari nema. Samo se moraju znati pravila. Kada sam vidio da situaciju s Barčićem ne mogu normalno riješiti, pozvao sam policiju da intervenira - objašnjava imam Išerić i u isto vrijeme na upite vjernika koji su nakon molitve htjeli ući u džamiju mirno i ozbiljno odgovara da je zaključana.



Imam Išerić priznaje da su incidenti s Barčićem i njegovim sljedbenicima problem iz kojeg želi izvući Carevu džamiju. Najvažnija točka njegova kućnog reda tako možda potvrđuje pretpostavku svih ovdašnjih medija da su nova pravila uspostavljena samo zbog vahabija.







Prognoze onih koji već godinama sustavno prate djelovanje vahabita na tom području nisu nimalo optimistične. Sarajlije o vahabijama uglavnom ne žele pričati, kao da ih dijelom pokušavaju ignorirati, a dijelom bi htjeli da ih jednostavno nema. Uostalom, zaokupljeni su i drugim problemima. Nezaposlenost u još ponegdje razrušenom gradu najbolnija je uspomena na tri godine i osam mjeseci okupacije, raketiranja, gladi i užasa koje su proživljavali. Sada kada je sve to završilo, a život se ondje postupno normalizirao, Sarajlije kažu da im predstoji nova okupacija - ona vahabijska. 



Novinar bosanskohercegovačkog političkog magazina Slobodna Bosna Adnan Buturović, koji svakodnevno piše o vahabijskom pokretu u BiH, kaže da se Bosna u svijetu više ne prepoznaje kao bivša članica raspadnute komunističke države Jugoslavije, nego kao jako vahabijsko središte. Iako ih je, prema neslužbenim procjenama, u Bosni samo dvjestotinjak, opasnost koju njihovo radikalno tumačenje Kurana predstavlja bosanskohercegovačkom razvitku, smatra Butorović, nije tako beznačajna.



Počeli su napadati simbolično. Imaju jako uporište u Tuzli i okolnim selima, gdje je Jusuf Barčić ušao u jedan vjerski objekt i preuredio ga u svoj stan s kuhinjom i kupaonicom. Nasilno je ušao, doslovce provalio, ali ga nitko ne tjera van. Grade se njihove vjerske i obrazovne škole i akademije, milijunima dolara koji već godinama pristižu iz saudijskih zemalja



Adnan Buturović,

novinar Slobodne Bosne

- Počeli su napadati simbolično. Imaju jako uporište u Tuzli i okolnim selima, gdje je Jusuf Barčić ušao u jedan vjerski objekt i preuredio ga u svoj stan s kuhinjom i kupaonicom. Nasilno je ušao, doslovce provalio, ali ga nitko ne tjera van. Grade se njihove vjerske i obrazovne škole i akademije, milijunima dolara koji već godinama pristižu iz saudijskih zemalja. Provociranje incidenata kod Careve džamije napad je na simboličkoj razini, jer je tamo središte bosanskohercegovačke islamske zajednice - smatra Butorović.



Naime, jedna je sarajevska džamija, ona Kralja Fahida, već pod kontrolom vjerskog nauka vahabizma i ostali je sarajevski muslimani smatraju vahabijskim centrom u Sarajevu. No Careva džamija muslimanima u BiH predstavlja mnogo više. Vahabijama ne ostaju dužni. Nisu rijetki sukobi tradicionalista i vahabija, koji često prerastaju u fizičke, a u najgorem slučaju i oružane obračune.



U selu Kalesija kod Tuzle jedan se vahabija nedavno sukobio sa 72-godišnjim starcem i pritom ga ozlijedio. Jusuf Barčić teško da može sam prošetati Sarajevom bez straha od napada. To, uostalom, ni ne čini. Neki od njih idu toliko daleko da traže i stalnu zaštitu policije u selima nadomak Tuzli.



Tenzije su se dodatno pojačale kada je Slobodna Bosna objavila da je Barčić čovjek s podebljim policijskim dosjeom, koji uključuje i obiteljsko nasilje. Preciznije, na naslovnici su ga prozvali nasilnikom, kriminalcem i psihopatom. Zbog kaznenih djela iz svojeg dosjea, Barčić je odslužio i zatvorsku kaznu u opjevanom KP domu u Zenici, no njegov utjecaj među pristašama radikalne islamističke struje u BiH zbog toga nije ni trunke oslabio.



Dok klečimo na tapisonu Careve džamije, slušajući podnevnu džumu, primjećujemo samo pokojeg vahabiju. Odaju ih karakteristične duge brade u kombinaciji s kratkom kosom, ali i prema naredbi zavrnute nogavice hlača, što bi moglo značiti da hlačama vahabije ne smiju sakupljati prljavštinu grada. Adem Omerović napunio je 26 godina, oženjen je i radi kao informatički tehničar u Sarajevu. Adem je vahabija. Ali to za sebe neće reći. Tvrdi: "Ja sam musliman". Kaže i da ne vidi razloga podjelama i smatra da su one najopasnije.



- Pa i Kuran nalaže da dvije zavađene vjerničke skupine treba pomiriti. Moja je brada dio mojeg identiteta. To sam ja. Kada me ljudi vide, prepoznaju me i pozdrave, mogu mi se obratiti ako trebaju neku pomoć, sve prema Kuranu. A kada tebe vide, ne znaju jesi li musliman ili katolik ili što si - govori mi Adem.





Pa i Kuran nalaže da dvije zavađene vjerničke skupine treba pomiriti. Moja je brada dio mojeg identiteta. To sam ja. Kada me ljudi vide, prepoznaju me i pozdrave, mogu mi se obratiti ako trebaju neku pomoć, sve prema Kuranu. A kada tebe vide, ne znaju jesi li musliman ili katolik ili što si



Adem Omerović, 26-godišnji vahabija

Ne spominje ograničenja koja vahabizam nameće svojim vjernicima. Naime, nauk vahabijama zabranjuje gledanje televizije, slušanje glazbe, ispijanje kava u kafićima i niz drugih, uvjetno rečeno, blagodati 21. stoljeća. Drugačiji je i odnos prema ženama, krući i više arapski od turskog naslijeđa, koji su bosanskohercegovački muslimami ugradili u svoj vjerski identitet.



- Ne znam, moja je žena bila pokrivena velom i prije nego što smo se vjenčali. To je dio njezina identiteta. Zašto ga i ja ne bih imao? - kaže Adem. On sanja o Bosni u kojoj nitko neće gledati kako se onaj drugi pored njega na džumi klanja, što je vidio u Jordanu gdje je neko vrijeme živio.



- Ondje sam došao kao bosanski musliman među vahabije. A vahabije pri molitvi dižu ruke prema nebu, što bosanski ne rade. Iako ja nisam dizao ruke, nitko mi zbog toga nije prigovorio. Nitko nije ni gledao kako se klanjam - prepričava nam Adem.



 U Carevu džamiju, prvi put u njezinoj petstoljetnoj povijesti, ući se može samo za vrijeme organiziranih službi. Htio to imam priznati ili ne, izgleda da vahabije snažno gađaju u srž i sigurnost muslimanske zajednice u BiH.



Ujedno se pita tko je to Jusuf Barčić. Poznato je da ga njegovi sljedbenici često uzdižu zato što je islamske znanosti studirao u Medini u Saudijskoj Arabiji. No imam Išerić ističe da je i on studirao u inozemstvu, ali smatra da to nije nimalo presudno. Vahabija je u glavnom gradu Federacije sve više, a svaka nova naslovnica koja donosi priču o njihovim sukobima s tradicionalistima rasplamsava sukob većih razmjera.



'Mi znamo više, naša vjera je izvornija i ljepša'

Podjela među bosanskohercegovačkim muslimanima postoji. Razlikuje se razina spoznaje svakog čovjeka, uvijek netko zna više, a netko manje. Mi znamo više - kaže vođa vahabija ili "sljedbenika izvornog islama" Jusuf Barčić.



Najspominjaniji musliman nakon Osame bin Ladena, Barčić, kaže kako je njegovo tumačenje islama izvornije i originalnije, a time i ljepše. Komentirajući posljednji ispad kada je u Kalesiji ozlijeđen 72-godišnji musliman u sukobu s jednim vahabijom, Barčić tvrdi da je starac inscenirao napad jer je zavidan na istinskoj vjeri koju vahabije posjeduju.



- Propaganda radi protiv nas. Mediji nas vezuju uz terorizam. U vremenu smo koje nije dobro za pojavljivanje u javnosti s izvornom vjerom. Ali sigurno deset, pa i trideset posto muslimana koji prakticiraju svoju vjeru u BiH sljedbenici su izvornog islama. A taj 72-godišnjak je inscenirao napad, kasnije ga je i njegov najmlađi sin uputio da to ubuduće više ne radi, da ne obmanjuje medije. On dolazi iz jedne obitelji koja je sklonija radničoj klasi, za razliku od moje koja je bila bliža vjeri i zavidan je na tome - tvrdi Barčić. Smirenim, dubokim i iznimno uvjerljivim glasom u kraćem razgovoru Barčić nas uvjerava kako je on poslanik izvornog islama, koji poučava vjeru kako ju je obavljao sam poslanik, prorok Muhamed.



- Nama ne trebaju incidenti. Mediji nas napadaju, a mi ustvari samo želimo dijalog. Sljedbenici izvornog islama svakako znaju više i izvornije o svojoj vjeri, a izvornije je uvijek ljepše - tvrdi Jusuf Barčić.



Konkretne su razlike između nauka kojeg poučava Barčić i ostatka bosanskohercegovačkih muslimana velike. No, jedna je od zanimljivijih što Barčićevi muslimani "ne uče Kuran mrtvima". Muslimani u BiH, naime, čitaju sure iz Kurana i na pokopima, te na grobu, dok Barčić kaže da vjera to zabranjuje.



Barčić je nedavno završio i na ispitivanju u policiji zbog upada u mekteb u Tuzli. Iako nam nije htio izričito odgovarati na pitanja o tom ispitivanju, ni je li iz njega proizašla i kakva kaznena prijava, Barčić kaže da je s vlastima postignut dijalog.
Jusuf Barčič, vođa vahabija:



Iz Sarajeva Tomislav Kukec
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. prosinac 2025 05:28