Zvonko Kotarac
Splitske poduzetnike i bogataše predvodi Kotarac, "vlaj" iz Aržana, koji se obogatio inženjeringom i stanogradnjom. Za njegovu tvrtku Dalkoning radi 30-ak mladih i iznimno obrazovanih Splićana. Vozeći se po gradu, Kotarac se, kako kaže, i sam iznenadi što je sve sagradio i prodao.
- Sve mi se čini nestvarnim. Nisam se tome nadao. I sam se pitam kako se sve to dogodilo. Sad me svi uvažavaju, ne samo u Splitu, nego i u Zagrebu: od najviših vlasti do najnižih. Ljudi znaju što je čovik napravio - priča Kotarac.
Zvonimir Kotarac
(90 milijuna eura), uhodani poslovi, ugovoreni poslovi, školovan menadžment, turizam, nekretnine, investicije
|
|
On je vlasnik i tvrtke Safir koja se bavi iznajmljivanjem poslovnih prostora, s godišnjim prometom od 180 milijuna kuna.
- Sada ostvarujemo znatan profit, a svake je godine sve veći - naglasio je Kotarac.
Kotarac je početkom 80-ih godina radio kao asistent na Strojarskom fakultetu u Zagrebu. No, zaposlio se u Dalstroju, a kad je poduzeće propalo, počeo se baviti menadžmentom: organizirao je proizvodnju za brodogradilišta, a preko jedne beogradske tvrtke s rođakom je uvozio i robu iz Hong Konga za duty free shopove. Danas je Kotarac toliko moćan graditelj da će 2007. svaki 20. Splićanin živjeti u stanu koji je on sagradio.
- Trenutačno radimo 700 stanova, a dosad smo ih sagradili 2000. Nijednom izvođaču nismo ni kune dužni, ali ni nama za stan nitko nije dužan.
Kotarac je otkrio da poslove polako prebacuje u Zagreb i Sarajevo gdje se ne želi baviti stanogradnjom, nego sa stranim partnerima graditi velike trgovačke centre. Na zagrebačkom Laništu gradit će najveći trgovački centar u državi.
Kotarčevi hobiji su skijanje na Kupresu i Blidinju, ronjenje i jedrenje. Brod od karbonskih vlakana skupo je platio, oko 700.000 eura, iako bi, kaže, mogao kupiti i skuplji, ali to mu ne odgovara zato što je Split mala sredina. Zbog "neupadljivosti" vozi BMW X5.
Juroslav Buljubašić
Juroslav Buljubašić je jedan od najbogatijih Hrvata. Rođeni je Splićanin, a njegovi su podrijetlom iz Župe, siromašnoga sela u Dalmatinskoj zagori.
- Ponekad mi je u školi znala izletjeti pokoja 'vlaška' riječ, pa sam dobio poneku čvrgu po glavi, ali nisam nikome zamjerio.
Nakon školovanja Buljubašić se zaposlio u PTT-u kao elektrotehničar za telekomunikacije.
- Budući da poslije vjenčanja nisam mogao plaćati podstanarstvo i vraćati kredit za automobil, 1982. krenuo sam u privatni biznis. Brzo smo imali obrt s 30 radnika, pa smo se udružili i osnovali OOUR kako bismo doskočili sustavu. Montirali smo telefonske centrale, satelitski TV, videonadzor i sve vezano uz slabu struju - prisjetio se Buljubašić.
Juroslav Buljubašić
(80 milijuna eura), povezanost s jakim poduzetnicima, stabilnost, turistički i graditeljski boom, dobri odnosi s HDZ-om, loši odnosi sa SDP-om
|
|
Buljubašićeva poduzeća nisu povezana u holding, niti on zna koliko vrijede. Toliko je bogat da ni ne zna što sve ima.
Napadaju ga SDP-ovci, kojima spremno uzvraća.
- Pomogao sam ljudima iz SDP-a, iako su neki od njih ljudima napravili puno zla. Nisam bio za revanšizam i dao sam im posao u vrijeme ratne stihije. Oni sad vraćaju na način koji je za njih logičan. To su ljudi koji nisu imali imovinu, ali htjeli bi upravljati tuđom imovinom, tuđim životima. Oni su protiv zakona koji uvodi tržište, koji razbija monopol samo zato što ga predlaže HDZ. Da SDP ima većinu u Saboru, oni bi najvjerojatnije nacionalizirali moju imovinu kao što su mome didu radili 1945.: uzeli su mu dvije koze da ne bude svoj i zatvorili ga. Oni bi mene riješili obveza, a ja bih bio poslovođa u jednoj od svojih tvrtki. Mentalni sklop ljudi iz SDP-a nije se promijenio. Valjda su njihovi roditelji ti koji su to radili mome djedu pa bi to sada radili i meni - ogorčen je Buljubašić na izjave Ingrid Antičević koja se protivi raspisivanju natječaja za koncesije u pogledu brodskog povezivanja Splita i srednjodalmatinskih otoka.
- Mora se mijenjati mentalni sklop ljudi koji su u Saboru. Ponekad mi je neugodno što živim u državi u kojoj me predstavljaju takvi ljudi, u državi u kojoj se govore takve budalaštine - zaključio je Buljubašić.
Iako vozi Tuareg WV, Buljubašić tvrdi da mu je više značio Audi 80 koji je kupio 1985.
Josip Milavić
Josip Milavić vlasnik je Studenca, trgovačkog lanca s više od 120 maloprodajnih mjesta te vlastitim skladištima i hladnjacima velikog kapaciteta. Rođen je u Gatima pokraj Omiša. Kao mladić je počeo trgovati voćem i povrćem po mjestima Dalmatinske zagore i Hercegovine.
- Trgovina mi je u genima. Prodavao sam povrće, voće, vino i rakiju, a zatim se bavio autoprijevozom - govori Milavić.
Josip Milavić
(80 milijuna eura), nezaduženost, povećan promet tijekom ljeta, obrađeno tržište, čisto poslovanje
|
|
Na upit kako je uspio, s obzirom na oštru konkurenciju, Milavić je odgovorio: - Nisam posebno pametan: vidim što drugi ljudi rade i to pratim.
Milavić bogatstvo povezuje sa "zadovoljstvom svojih zaposlenika", kojih je oko 1000, i spremnošću da u svojim dućanima u svakom trenutku distribuira hrvatske proizvode, makar imao i manju maržu. Njegov je Studenac prošle godine ostvario fantastičnih 850 milijuna kuna prometa. Izuzmu li se strani trgovački lanci, Studenac je među pet najvećih trgovačkih lanaca.
- Sve vrijeme provodim na poslu, zbog straha da će se nešto loše dogoditi ako mene nema. I stvarno, ako me nema, nešto se dogodi! Vrlo se malo rekreiram, no u dobroj sam fizičkoj kondiciji i nemam poroka, osim dobrog vina i domaće hrane u umjerenim količinama. Ponekad zaigram na balote i karte, i to je sve. Vozim BMW-ov terenac X5, a BMW vozim od 1976. Ovo je peti koji sam promijenio.
Na upit je li on tajkun, Milavić odgovara: - Ne treba nas gledati kao 'tajkune', iako i među nama, kao i u svakoj branši, ima svakakvih. Treba graditi zdrave tvrtke i čuvati svoju ekonomiju na najbolji način. Kada dođu multinacionalne kompanije, iako nemam ništa protiv stranaca, moramo biti spremni i udruženi. Nedavno me Todorić pozvao na sastanak, moramo surađivati.
Trgovačka kuća Studenac dobila je naziv po Studenci, vinogradima uz Cetinu.
- Kopao sam loze i kupao se u Cetini. Najbolje vino bilo je iz vinograda Studenca, ali sam tvrtki dao ime u muškom rodu: Studenac.
Braća Pivac
Ivica Pivac
(70 milijuna eura), nezaduženost, turizam, povećanje prometa tijekom ljeta
|
|
Kad je HDZ 2000. godine izgubio izbore, na neki je način ukinut monopol koji je pogodovao nelojalnim konkurentima iz Hercegovine te je u novim uvjetima počela sjati poslovna zvijezda braće Pivac. Njihova tvrtka za preradu mesa danas je jedna od najjačih u državi. Osim matične tvrtke u Vrgorcu, braća Pivac kupila su Poljoprivredni kombinat Karlovac (PPK) i tvrtku Dalmeso iz Klisa i zapošljavaju 800 radnika.
Obitelj Pivac se prodajom mesa počela baviti prije 50-ak godina, ali prvi ozbiljan posao napravljen je sredinom 80-ih kad su kao obrtnici otvorili šest mesnica u Makarskoj i Vrgorcu. Tvrtku su registrirali 1990., prema Markovićevu zakonu. - Tada je počeo razvoj, a 2000. smo imali 100 milijuna prometa, a ova će godina završiti na 850 do 900 milijuna kuna prometa. U našem razvoju ključno je bilo izjednačavanje uvjeta na tržištu - ispričao je Ivica Pivac (52), bogati poduzetnik koji ima samo jednu strast: svaki dan planinariti i hodati po stazama i vrletima Biokova.
Tvrtka Pivac je među pet vodećih proizvođača junećeg mesa u Hrvatskoj. Imaju dvije velike farme bikova u Pitomači i Karlovcu, s kapacitetom od 4000 bikova u tovu godišnje. Ostatak uvoze iz zemalja EU. Od tvrtke Pivac i drugih poduzetnika najviše je profitirao grad Vrgorac u kojemu nema nezaposlenih, a Tvrtka Pivac puni 40 posto gradskog proračuna.
Željko Kerum
U hrvatskoj je javnosti najpoznatiji dalmatinski poduzetnik Željko Kerum, vlasnik trgovačkog lanca, brojnih nekretnina i pokretnina, proizvodnih pogona, ribogojilišta itd. Kerum slovi kao jedan od najuspješnijih ljudi u Dalmaciji. Rođen je u Ogorju pokraj Muća, 30-ak kilometara od Splita.
- Poduzetništvom sam se počeo baviti prije 16 godina kad sam u očevoj kući na Brdima otvorio trgovinu od 42 kvadrata. Tada je, kao i sada, rast prometa bio 25 posto godišnje. Zatim sam otvorio drugi dućan, pa treći, a danas tvrtka Kerum ima stotinjak dućana s godišnjim prometom od milijardu kuna - naglasio je Kerum.
Na upit koji su ključni trenuci koji su odlučili da postigne takav poslovni uspjeh, Kerum nam je odgovorio: - Posrećilo mi se da sam krenuo u biznis u pravo vrijeme kad je tržište bilo prazno i kad nije bilo konkurencije. Ne mogu reći da sam posebno pametan, ali bio sam u pravo vrijeme na pravome mjestu. Nisam htio stati, nego sam krenuo dalje, iskoristio priliku i zauzeo poziciju. Za to su potrebne vizija, agresivnost i hrabrost.
Kerumova proizvodna poduzeća ne posluju kao ona u trgovačkom sektoru ili uslužnim djelatnostima. Zbog konkurencije i monopola drugih tvrtki koje rade za državne ustanove, 800 radnika Diokoma u nezahvalnoj je situaciji.
Željko Kerum
(60 milijuna eura), uhodani poslovi, promjena branše, dugovi, ulaganja, bliskost s HDZ-om, nerentabilni proizvodni pogoni, megalomanija, turistički boom
|
|
Kerum u međuvremenu ulaže u druge projekte.
- Sad sam ulažem u hotel Marjan, što će u konačnici iznositi 100 milijuna eura. Kad napravim Marjan, dosta toga pokrenut će se u Splitu - uvjeren je.
On tvrdi da će u ovoj i sljedećoj godini u turizam investirati najmanje 200 milijuna eura.
- To je najveća investicija u posljednjih 20 godina u Splitu. Kerum želi da se na prostoru današnje ratne luke Lora sagrade hoteli i drugi turistički sadržaji, a na žnjanskom platou vodeni parkovi, za što je potrebno oko milijardu eura.
Svojim neformalnim ponašanjem Kerum je među kolegama poduzetnicima postao omiljen.
- Nisam od nekog protokola: što mi je na umu, to mi je na drumu. Nemam dlake na jeziku, volim se šaliti na svoj račun i uglavnom sam svima zanimljiv. Volim ljude koji imaju dušu.
Kerum nema poseban hobi: ne skija, ne igra tenis, ali igra nogomet i zaigra karte. Smeta mu činjenica što novinare zanima samo njegov vozni park.
- Vaši kolege novinari potenciraju priču o tome da vozim Maybach koji stoji pet milijuna kuna, a ja ga nikad nisam vozio. Ljude koji voze takve automobile, u Hrvatskoj se predstavlja kao glupane i budale. A ja vam kažem da budala ne može uspjeti, budala nema novca - zaključio je Kerum.
Željko Kerum posebno je osjetljiv na šale o ljudima koji su podrijetlom iz Dalmatinske zagore, "vlajima".
- Ponosim se time što sam "vlaj" jer smo kultura Splita, kao i boduli i fetivi Splićani.
Božo Jusup
Poslovne genijalce iz vremena komunizma u Dalmaciji predvodi Božo Jusup. On je vlasnik Tankerkomerca, holdinga koji u svom sastavu ima 12 profitabilnih poduzeća.
- Ne znam jesam li jedan od jačih poduzetnika u Dalmaciji, ali sam zasigurno najstariji. U Hrvatskoj nitko kao ja nema takav direktorski staž - pohvalio se Jusup, jedan od najmoćnijih ljudi Zadra.
- Smatram se bogatim čovjekom, ali ne zbog vlsništva nego zato što imam dobru obitelj koja je na glasu - istaknuo je Jusup.
Božo Jusup
(70 milijuna eura), uhodani poslovi, nezaduženost, turizam, bez afera
|
|
Poslovnu karijeru počeo je 1955. godine u tvornici mreža, ribarskog konca i konopa gdje je radio na prodaji. Zatim je kao stipendist završio Ekonomski fakultet u Zagrebu i počeo raditi na organizaciji vanjske trgovine u Tankerskoj plovidbi. Godine 1977. s "drugovima" je osnovao Tankerkomerc i do danas je na čelu te tvrtke. No, kako je postao suvlasnik Tankerkomerca?
- Temeljni kapital bio je 20 milijuna DEM, a mi smo se u tvrtki dogovorili da ćemo kupiti Tankerkomerc tako da bude u našem stopostotnom vlasništvu. Ja sam bio nositelj zaduženja u Dalmatinskoj banci pa imam kontrolni paket, 25 posto plus dionicu - pojasnio je Jusup.
Godišnji bruto promet Tankerkomerca iznosi oko 100 milijuna dolara. Budući da Tankerkomerc, među ostalim, ima terminale za tekuću robu (benzin, nafta, ulje...), marine, uzgajalište tuna, kockarnice i drugo, nema sumnje da je riječ o velikim zaradama i profitima.
- Nismo dopuštali da nas zajaši politika - ustvrdio je Jusup.
I doista, Jusup je svojedobno imao sukobe i s Milkom Planinc i s Mišom Brozom, ali i s moćnim direktorima Genexa.
Kad je 1990., nakon izbornog poraza komunista, napustio politiku, Jusup se nije priključio ni HDZ-u, ni SDP-u. Vrlo je blizak Kalmeti koji mu se čini "izrazito pametnim čovjekom".
Jusupov san je gradnja nautičkog kompleksa od marine Tankerkomerca do Borika. Uz 1000 vezova za brodove i hotela, imat će i trgovačke i ugostiteljske sadržaje. Vrijednost investicije - oko 100 milijuna eura.
- Neću umrijeti dok to ne realiziram - zakleo se Jusup.
Najbogatiji Zadranin u slobodno vrijeme voli sportsko udičarenje i, poput svakog Dalmatinca, igrati briškulu.
Stipe Gabrić Jambo
- Biti poduzetnik najgore je što se čovjeku može dogoditi - smatra Stipe Gabrić Jambo, čovjek koji je nakon 1990. postao gospodar Poneretlja.
Njegova poduzeća bave se turizmom, uzgojom voća, povrća i stoke, prijevozom, trgovinom, preradom mesa, uvozom ribe i graditeljstvom. Gradi i nekoliko dionica autoceste od Dugopolja do Ploča.
Stipe Gabrić Jambo
(20 milijuna eura), zaduženost, afere, megalomanija, turistički boom, nekretnine, sukob s HDZ-om
|
|
Na upit kako je počeo poslovnu karijeru, najprije je ustvrdio da nikad nije bio "gologuzan". Njegov je otac, kako kaže, imao mnogo zemlje. Poljoprivredne proizvode prodavali su u Sarajevu i Banjoj Luci. Nakon što je diplomirao agronomiju u Zagrebu, Jambo je 1981. godine dobio posao u Razvitku.
- Od 1984. do 1990. za Razvitak sam kupovao stoku po sajmovima u Srbiji, u Valjevu i Užicu, te po BiH i Kosovu. Kupovao sam za keš. Tada sam mnogo zaradio i mnogo naučio o životu - prisjetio se poduzetnik Jambo.
Pa ipak, Jambovo poslovno carstvo niklo je na ruševinama Razvitka zbog čega se zamjerio HDZ-u. Njegova "kalvarija i muka" počela je, kako kaže, 1993. kada su ga počeli optuživati "nesposobni" HDZ-ovci.
- Mogu me optuživati koliko hoće, ali nitko nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja. Vrhovni je sud presudio u moju korist i više ne postoji nijedna prijava protiv mene i mojih prijatelja za malverzacije. Ja sam čovjek koji radi 24 sata, nikome ništa nisam ukrao, ništa mi nije darovano, sve sam napravio svojom glavom i sa svojih deset prstiju - tvrdi Jambo. Iako danas "puše na HDZ", Jambo ne zaboravlja prijateljstvo s Hercegovcima u HVO-u, posebno s Jelavićem koji mu je pomogao u usponu. HVO je, naime, kupovao Jambovu robu.
Josip Stojanović
U Šibensko-kninskoj županiji najmoćniji i najbogatiji poduzetnik je Josip Stojanović, vlasnik trgovačkog lanca Jolly JBS.
Josip Stojanović
(40 milijuna eura), bez afera, bez dugova, rast prometa tijekom ljeta
|
|
Njegov se otac 80-ih godina bavio trgovinom voćem i povrćem, a Josip Stojanović je tek 1989. otvorio prvi dućan u Drnišu. Nakon smirivanja rata, 1993. u Šibeniku otvara nekoliko dućana i sada ih ima ukupno 26. Osim maloprodajom, bavi se veleprodajom i ugostiteljstvom. Nedavno je kupio hotelsku kuću Vodičanka koja u svom sastavu ima hotele Punta i Olimpija.
Godišnji promet njegovih tvrtki iznosi oko 450 milijuna kuna i ima 450 zaposlenih. Stojanović je poduzetnik kojemu su hobi skupocjeni automobili, nogomet, tenis i košarka. Njegov ženski košarkaški klub niže uspjehe ne samo u hrvatskoj ligi, nego i u regiji.
On ostavlja dojam veselog tajkuna koji, za razliku od svojih kolega, nije nervozan, ljutit i uplašen zbog stečenih dobara.
- Za mene je bogatstvo kada možeš mirno spavati i u miru ručati. Ujutro se budim oko 8, 9 sati i ne planiram ništa, drugi planiraju. Za mene je najveća sreća kad sjednem i slušam tamburaše. Novac nije bitan za sreću, on nije bogatstvo. Što će vam bogatstvo, što će vam novac, ako ste nesretni - poentirao je filozofski Stojanović.
Ivo Ora
Još je jedan veoma uspješan splitski građevinar. Nije bogat i utjecajan kao Kotarac ili direktor i suvlasnik Konstruktor inženjeringa, ali im "puše za vrat".
Ivo Ora (66) rođen je u Slimenu pokraj Omiša. S 23 godine otišao je u Njemačku, otvorio svoju građevinsku tvrtku i za dvije godine zaradio prvi Porsche.
Ivo Ora
(30 milijuna eura), stabilnost, nezaduženost, ugovoreni poslovi, nekretnine
|
|
- Zahvaljujući iskustvu, dosta smo uspješno radili. Mi radimo na sljedeći način: kupujemo zemljište od privatnika, formiramo parcele koje nam dopušta prostorni plan, odnosno GUP i gradimo objekte za tržište: stanove, poslovne objekte i garaže. Naša je tvrtka sagradila oko 400 stanova, 7000 četvornih metara poslovnih prostora i oko 400 garaža. U pripremi imamo mnogo lokacija koje nam omogućava prostorni plan - ispričao je Ora.
Dosadašnji godišnji promet Oramonta iznosi do 40 milijuna eura. Ove bi godine njihov promet mogao biti i veći jer će, posve sigurno, u Splitu graditi objekt vrijedan 100 milijuna eura.
- Mi idemo na sigurno, nemamo afiniteta za širenje. Poslove držimo pod kontrolom, nismo dizali kredite i nismo ulazili u avanture - skromno će Ora.
Ora je ujedno jedini građevinar u državi koji smatra da graditelji i investitori moraju graditi i infrastrukturu.
- To netko mora platiti, a država ne može, nema novca.
Ivo Ora ima i svoje hobije, a to su ronjenje, planinarenje i rafting na Cetini. Nikad se, kako kaže, u životu nije napio, niti pripalio cigaretu. Nema vlastiti brod, nego ga iznajmljuje.
- Nije mi cilj luksuziranje, nego da naučim sinove raditi - zaključio je uspješni poduzetnik.
Silvano Bralić
Za razliku ostalih, Silvano Bralić nije se obogatio ni trgovinom, ni inženjeringom, nego proizvodnjom. Rođen je u Splitu gdje je završio višu ekonomsku školu. Poslovna priča njegove obitelji počela je prije 30 godina kad su imali proizvodno-zanatsku radnju.
- Ta je zanatska radnja 80-ih godina završila na novinskim stranicama zbog prozaičnog razloga: zapošljavali smo 15 radnika, a zakon je dopuštao pet pa smo bili neprijatelji društva. I danas su poduzetnici opet na glasu kao profiteri i neprijatelji društva - rekao je Bralić.
Silvano Bralić
(20 milijuna eura), čisto poslovanje, ugovoreni poslovi, proizvodnja, usluge, izvoz, konkurentnost, nedostatak industrijskih radnika
|
|
S obzirom na parametre i relacije u proizvodnji i trgovini, proizvođača Bralića može se smatrati uspješnim poduzetnikom u Hrvatskoj. Adriacink ima 130 zaposlenih i godišnji promet od oko 120 milijuna kuna. Slične pogone za pocinčavanje Bralić ima i u Topuskom.
- Za taj promet moramo napraviti više od 200 šlepera materijala: oko 75 posto proizvoda izvozimo u Austriju, Francusku i Njemačku - objasnio je Bralić.
On je kooperant poznatih njemačkih tvrtki za koje gradi metalne konstrukcije za žičare, stupove za vinograde, palete za industrijski plin itd.
A gdje je u tome zarada?
- Prije dvije godine na naš smo promet imali višu neto dobit nego, primjerice, Brodomerkur koji je imao 1,5 milijardi kuna prometa - naglasio je Bralić.
Ako se hoće postići izvozna orijentacija, tvrdi Bralić, država treba stvoriti takve uvjete da nakon kalkulacije izvoznici niču kao gljive poslije kiše.
- Političari su deklarativno za izvoz, a ja ovdje imam problema od carine do tečaja i nelojalne konkurencije. Velik su problem kod nas i radnici, bolovanja. Nitko neće u proizvodnju!
Na prošlim lokalnim izborima u Splitu poduzetnici su postigli velik uspjeh, a na listi je bio i Bralić. I on je, kao i Buljubašić, ljutit na SDP-ovce.
- Diskvalificiraju nas perfidnim podmetanjem kao profitere. Postali smo konkurencija lokalnoj politici, neprijatelji - zaključio je Bralić.
Bralićevi su hobiji tenis i nogomet, a brod i automobil kupio je na leasing.
Željko Žderić
(70 milijuna eura), ostali suvlasnici u Konstruktoru, perspektivnost, turizam, stanogradnja, podrška građevinskog lobija, dobri odnosi s HDZ-om i sa SDP-om
|
|
Jedan od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj je Željko Žderić (50), suvlasnik i predsjednik Konstruktor inženjeringa, najjače građevinske tvrtke u državi. Žderić je rođen u Metkoviću, školovao se u Zagrebu (zajedno s Jurom Radićem, op.a.). Karijeru je gradio samo u Konstruktoru. Koliko je Žderić jak i utjecajan pokazuje i činjenica da ni njemu ni njegovim suradnicima, koji su sudjelovali u privatizaciji nekadašnjeg GP Konstruktora, Vrhovni sud RH ništa ne može, unatoč postojanju zahtjeva za istragu.
Žderić se, očito, našao na udaru naknadnih "zavidnika". Konstruktor inženjering je, naime, gradio tunel Sveti Rok, Dubrovački most, most preko rijeke Krke, dionice autocesta, stambene objekte, objekte zdravstvenih ustanova, s tim da tvrtka ima vlastitu prizvodnju kamena, asfalta, betona itd. Bude li se gradio Pelješki most, posao će, najvjerojatnije, dobiti Žderić i njegov Konstruktor inženjering koji, sa 3000 zaposlenih, ostvaruje godišnji promet od 300 milijuna eura. Žderiću se pripisuju "zasluge" za izbacivanje Bechtela iz Hrvatske i formiranje Hrvatskog konzorcija za izgradnju trase autoceste od Dugopolja do Ploča.
Ivan Mustać (60): Moćni direktor Tankerske plovidbe
Najjače poduzeće u Zadarskoj županiji je Tankerska plovidba, što znači da je njen direktor među najmoćnijim ljudima u županiji. Tankerska u svome vlasništvu ima 16 velikih brodova, a godišnje napravi promet od 200 milijuna dolara te profitira čistih 60 milijuna.
Dugogodišnjeg direktora Stanka Banića naslijedio je prije tri godine Ivan Mustać (60).
Mustać je jedan od najmoćnijih ljudi u Zadarskoj županiji, budući da je predsjednik savjeta zaklade u čijem je vlasništvu najjača hrvatska brodarska tvrtka.
Mustaćev prethodnik Banić je, po uzoru na način Aristotela Onassisa, Tankersku privatizirao tako što je u Austriji osnovao zakladu koja u svome vlasništviu ima 85 posto dionica tvrtke.
- Prava iz zaklade imaju djelatnici, njih 1100. Ako se dijeli dividenda, dijeli se razmjerno visini plaće. Kada djelatnik ide iz tvrtke, gubi prava iz zaklade koja nasljeđuje novi djelatnik. Prema statutu, nakon sto godina od formiranja zaklade, Tankerska plovidba pripast će Gradu Zadru. Mislim da je to bila najpoštenija pretvorba u Hrvatskoj - uvjeren je Mustać.
- Imam veliku moć, ali bogatstvo nisu moć i puno novca nego je bogatstvo sigurnost koja ljude čini sretnima i zadovoljnima - kaže Mustać.
Tankerska plovidba sljedećih će godina ulagati velika sredstva u turizam i zdravstvo.
Zadarski tajkuni: Zdravko Galić i Frane Skoblar
Zdravko Galić, vlasnik građevinske firme Gortan-Zadar, najjači je građevinar u Zadru. Od 1995. tvrtka Gortan-Zadar sagradila je sve najvažnije stambene i poslovne objekte u Zadarskoj županiji, a sprema se na gradnju stambeno-poslovnog kompleksa koji će promijeniti urbanu sliku grada. Novi "mali grad" niknut će na terenima nekadašnje Tekstilne industrije Zadar (TIZ), a vrijednost investicije je viša od 100 milijuna eura.
Osim Galića, u Zadru je jaka i građevinska tvrtka Lignum Ivice Jurjevića, Ličanina koji je u poslovnom usponu.
U Zadru Frane Skoblar drži kontrolni paket (navodno oko 30 posto dionica) tvrtke Turisthotel, koja u svome vlasništvu ima turističko naselje Zaton i druge vrijedne turističke objekte. Temeljni kapital Turisthotela je 123 milijuna kuna, a zaposlenih je 453. S obzirom na potencijale i vrijednost zemljišta koje posjeduje Turisthotel, Skoblar je sigurno jedan od najbogatijih Dalmatinaca.
Hercegovci u Dalmaciji
U Dalmaciji su se kao poduzetnici dobro pozicionirali i neki Hercegovci. Mirko Grbešić, vlasnik Mepasa, Saponije, Koestlina itd., vlasnik je Brodomerkura, tvrtke s godišnjim prometom od 1,5 milijardi kuna, a odnedavno je vlasnik zadarske Maraske. Brojne nekretnine i udjele u dalmatinskim poduzećima ima i Milan Lučić. Ovisno o raspletu njegove pravne bitke za Euroherc s Dubravkom Grgićem, Lučić bi mogao postati vlasnik tvrtki kćeri Euroherca, među kojima su Jadransko osiguranje i Eurodaus sa sjedištem u Splitu.
Livnjak Jako Andabaka, nakon što je prodao svoje Sunce osiguranje i fond Lucidus, kupio je tri turističke tvrtke - Hoteli Brela, Hoteli Tučepi i Zlatni rat. S obzirom na popularnost hrvatske obale među stranim turistima i rast cijena nekretnina, Andabaka je povukao pravi potez. Tomislav Mamić iz Mijakova Polja, seoceta pokraj Buškoga jezera, vlasnik je splitske trgovačke kuće Tommy, s godišnjim prometom od gotovo 700 milijuna kuna.
Toni Kukoč i Ivanišević
Ako postoje ljudi koji su, zahvaljujući radu i talentu, pošteno zaradili svoj novac, onda su to sportaši. Imovina Tonija Kukoča procjenjuje se na 60-ak milijuna eura, dok se bogatstvo Gorana Ivaniševića procjenjuje na 40-ak milijuna eura, po čemu nesumnjivo spadaju među deset najbogatijih Dalmatinaca.
Ivica Radoš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....