TOP 10 flore i faune Gorskog kotara i Like

1. SMEĐI MEDVJED

Populacija smeđeg medvjeda, najveće životinje u Europi, u šumama bogatom Gorskom kotaru, gdje je sačuvan izvorni sastav i mir kao temeljni preduvjet za brloženje medvjedica i donošenje potomstva, odgovara kapacitetu staništa. Provedeno je istraživanje telemetrijskim praćenjem kretanja smeđeg medvjeda, a uspješno su preseljeni (reintrodukcija) medvjedi uhvaćeni u Gorskom kotaru u šume Donje Austrije za obnovu ugroženog tamošnjeg fonda medvjeda.

2. VUK

Područje gorske Hrvatske, zahvaljujući povoljnim uvjetima staništa, bilo je i ostalo jezgra u kojoj su se vukovi uspjeli stalno održati, a s poboljšanjem uvjeta i proširiti na susjedna područja. Vukovi u Gorskom kotaru su znatno aktivni i danju jer im šumski pokrov pruža dovoljnu zaštitu. Prema trenutnim saznanjima na području Gorskog kotara živi nekoliko čopora vukova, najveća im je gustoća na širem području Risnjaka i Snježnika, gdje svoje teritorije imaju tri čopora. Broj je utvrđen praćenjem tragova i promatranjem vukova iz tog čopora.

3. RIS

Ris je ugrožena vrsta predatora koja je prije sto godina izumrla u našim krajevima zbog nekontroliranog izlova, ali se spontanim premještanjem prije trideset godina ponovno nastanila na prostoru Velebita. Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi oko 60 risova, i to u Gorskom kotaru, Lici, Hrvatskom primorju i sjevernoj Istri. Odrasli ris ima 18 do 30 kg, a kao i druge mačke ima oštre pandže. Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu, i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama i eventualno prugama.

4. VELEBITSKA DEGENIJA

Izuzetno rijetka, endemska biljka, koja se pojavljuje na velebitskim planinskim točilima, ali i u pukotinama stijena. Dosad je pronađena samo na tri mjesta. Dva su na južnom Velebitu, a treće je nalazište na srednjem Velebitu - obronak Solin, kod Budakova brda. To su prirodna nalazišta, odakle je presađena i na neka druga mjesta poput Meteorološke postaje Zavižan.

5. RUNOLIST

Runolist je veome rijetka i zaštićena biljka ne samo kod nas već i u čitavoj Europi. Može se naći samo na veoma nepristupačnim kamenitim, planinskim liticama, pa je često planinari poistovjećuju s pojmom nedirnute prirode. Pripada porodici glavočika (Asteraeceae) s vrlo uočljivim i karakterističnim cvijetom koji je glavno obilježje ove biljke. Ova rijetka biljka čini posebnu i nesvakidašnju atrakciju planine Klekovača. Runolist raste i na Plješivici, Velebitu, Dinari i Gorskom kotaru.

6. PTICE

Od ptica u ovom području, posebno u mješovitim šumama bukve i jele, obitavaju: šojka kreštalica, šarena kreja, mala zimnica, zeba, te planinska, jelova i velika sjenica. U višim predjelima gnijezde se drozdovi, imelaš i cirkelj. Tu je i naša najmanja ptica - zlatoglavi i vatroglavi kraljić. Uz ceste, putove, vlake i staze, čest je palčić. Također je česta siva žuna i veliki dijetao. Posebno je značajna troprsta tukavica (relikt iz ledenog doba) i crna žuna. Od sova, karakteristična je šumska sovina. U mirnim i mješovitim šumama, između 700 -1200 metara, gnijezdi se veliki tetrijeb koji je pred izumiranjem.

7. LEPTIRI

Gornji tok rijeke Kupe je čudesna dolina leptira. U dvadesetak kilometara toga područja, ljudska naselja i djelovanje čovjeka na neki je način stopljeno s netaknutom prirodom, čineći prekrasan i nenarušen sklad jednog od najljepših prostora u Hrvatskoj. Istraživanjem je registrirano gotovo 500 vrsta.

8. PERUNIKA

Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika ili iris je promovirana kao hrvatski nacionalni cvijet, čime se i Hrvatska pridružila mnogim zemljama koje na ovaj način slave svoja prirodna bogatstva. Poznata iz bakinih vrtova, u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike.

9. GORSKI BOŽUR

Božur je rasprostranjen većinom po brdskim i gorskim područjima umjerenih dijelova sjeverne polutke. U uzgoju žive i do 50 godina te mogu narasti u impresivne grmove. Hrvatska flora broji tri vrste i nekoliko nižih svojti božura, a sve su zakonom strogo zaštićene.

10. ČOVJEČJA RIBICA

Čovječja ribica (Proteus anguinus) zaštićena je vrsta koja se nalazi na crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske. Naime, zbog onečišćavanja podzemlja, osobito kemijskim otpadom, pesticidima i umjetnim gnojivima, staništa čovječje ribice često su ugrožena. Uništavaju ih i promjene razine te smjera protoka podzemnih voda, a ako ih vodena bujica izbaci na površinu, ugibaju. Ovaj endemični vodozemac karakterističan je za područje Like, a živi 58 godina. Hrani se vodenim račićima, crvolikim životinjama, ličinkama vodenih kukaca i mekušcima.